Page 49 - STAV broj 350

KRIVO SRASTANJE

Kultura sjećanja

PONEŠTO O

ZABORAVLJENOJ

MEDRESI

Piše:
Sadik IBRAHIMOVIĆ NEOBIČNOG IMENA

Zbog čega uopće pišem o svemu ovome? Pa zato što je zaboravljena
medresa u Koraju klasičan primjer odsustva ili, štaviše, nepostojanja
kolektivne kulture sjećanja, kulture koju naprosto nemamo i koja nam,
usuđujem se ustvrditi, bolno, prebolno nedostaje.

U Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini nepoznato) iz Rahića i Osman-efendija
Koraju, u Donjoj Mahali, u
O ovoj reformi u studiji pod naslovom
Zenunović iz Koraja.
neposrednoj blizini glasovite
Atik džamije, izgrađene 1516.
do 1918. Hajrudin Ćurić, pored ostalog,
Muderis Zenunović umro je u Ko-
godine, do početka Prvog
svjetskog rata postojala je medresa piše: “Nova nastavna osnova bila je jedna- raju 17. marta 1938. godine. Bilješku o
njegovoj smrti ostavio je Dževad Agić u
ka za sve medrese, osim u Goraždu, Foči,
neobičnog imena: Igrište. Bosanskom Brodu, Odžaku, Janji, Koraju, svom Dnevniku:
Kako navodi Alija Hamzić, predani Maglaju, Srebrenici, Kozluku i Ljubuš- “U četvrtak 17. marta umro je u Ko-
hroničar Koraja, medresa je dobila takvo kom za koje je reisu-l-ulema izdao 1895. raju M. Osman Zenunović i Korajci su
ime stoga što se na istoj lokaciji, prije nje- godine ‘općenite direktive’. Ta nastavna izgubili jednu veliku ličnost. Sutradan
ne izgradnje, omladina redovito okuplja- osnova obuhvatala je sljedeće predmete: mu je bila velika dženaza na kojoj je uče-
la, družila i igrala raznih igara. U prvom razredu: sarf (početni osnovi stvovao mnogi svijet iz mjesta i okolice...”
Inače, veli Hamzić, zdanje medrese bilo arapske gramatike), durrijekta (elementi I to bi bilo sve što sam o medresi u
je veličinom skromno i sastojalo se od jedne dogmatike i obredoslovlja), kiraet (pra- Koraju mogao doznati. Eh, sad, nakon
učionice, sobe za muderisa i nekoliko soba vilno čitanje Kur’ana), arapski krasnopis. ovih šturih, suhoparnih, pa i ne odveć
za smještaj učenika. Sve ove prostorije bile U drugom razredu: nahv (arapska zanimljivih saznanja, nameće se, barem
su u krugu i zatvarale su ih tri strane dvo- nauka o riječima u rečenici), halegija meni, nekoliko važnih pitanja: Kako je,
rišta, a u sredini dvorišta nalazio se bunar. (obredoslovlje), tarikat (ćudorednost), zaboga, moguće da nije poznat tačan da-
Četvrtak popodne i petak bili su isagudžija (logika), alaka (arapska fra- tum izgradnje, a ni prestanka rada škol-
slobodno vrijeme za učenike medrese koje zeologija), kiraet i kaligrafija (kao u pr- ske ustanove koja je djelovala više od
su koristili za posjetu svojim porodicama vom razredu). stotinu godina? Ko je njen utemeljitelj?
i pripremanje za naredne školske dane. U trećem razredu: multeka (šerijatsko Bogati pojedinac? Nekakvo vakufsko po-
Također, svakog dana od ikindije do ak- pravo), semaili-šerif (život i izreke Mu- vjerenstvo? Mještani Koraja? Osim toga,
šama imali su slobodno vrijeme za bavlje- hamedove), nahv, isagudžija i kiraet.” sporan je i naziv ove škole jer je izveden
nje određenim sportskim aktivnostima, a Na kraju školske godine u medresa- iz riječi igra, što je za obrazovnu ustano-
poslije akšama dotad obrađeno nastavno ma su održavani završni ispiti. Polaznici vu tog tipa i neprikladno i neprihvatlji-
gradivo ponavljano je u đačkim grupa- medrese koji su htjeli preći u Šerijatsku vo. Narod ju je vjerovatno tako zvao, što
ma koje je predvodio najdarovitiji softa. sudačku školu morali su polagati ispit iz kod nas nije rijedak slučaj, ali zvanični
Hamzić dalje navodi kako nije pozna- arapske sintakse, a oni koji su htjeli biti naziv ove medrese zasigurno je drukčiji.
to kad je izgrađena korajska medresa, a primljeni i nastaviti školovanje u Da- A kakav? Nije poznato niti je takvo šta
pretpostavlja se da je to moglo biti krajem rul-mualliminu morali su završiti naj- ikome bitno.
18. ili početkom 19. stoljeća. manje dvije godine medrese. Na koncu, ako je tako, a jeste, zbog čega
Austrougarska vlast je u Bosni i Her- Hamzić navodi i to da se korajska me- uopće pišem o svemu ovome? Pa zato što
cegovini zatekla i evidentirala četrdeset dresa spominje u jednom dokumentu iz je zaboravljena medresa u Koraju klasičan
medresa koje su radile po ustaljenom na- 1906. godine, pa je, po svoj prilici, radila primjer odsustva ili, štaviše, nepostojanja
stavnom programu sve do 1895. godine, do početka Prvog svjetskog rata. kolektivne kulture sjećanja, kulture koju
kada će biti izvršena reforma u nekim od Posljednja dva muderisa u ovoj me- naprosto nemamo i koja nam, usuđujem
ovih prosvjetnih ustanova. dresi bili su Abdulah-efendija (prezime se ustvrditi, bolno, prebolno nedostaje. n

STAV 19/11/2021 49