Page 12 - STAV broj 219

POLITIKA

na teritorije njihove zemlje. Pred sam
rat, negdje u poznu jesen 1991. godine
u Münchenu, jedan je, tada šezdeseto-
godišnjak, slušajući razgovor nekoliko
Bošnjaka o tamnim oblacima koji se
nadvijaju nad Bosnom, srpskoj pobuni
u toku i mogućoj srbijanskoj agresiji te
strahu od ponavljanja četničkih zločina
iz Drugog svjetskog rata u istočnoj Bo-
sni, na koncu rekao da je on kao dvana-
estogodišnji dječak iz skrovišta gledao
kako mu ubijaju oca, amidžu i druge ro-
đake na zvjerski način. Na konstataciju
jednog od sagovornika da je on svojoj
djeci zasigurno prenio ta sjećanja kako
se njima to ne bi dogodilo, lakonski je
odgovorio da nije jer je smatrao da, ako
se o tome ne priča, za nadati se bilo da
se neće ponoviti, da se ne bi izazivale
komšije s kojima se gradilo bratstvo i
jedinstvo. Jedva šest mjeseci poslije, u
njegovom Višegradu dogodio se kata-
klizmički niz zločina nad Bošnjacima,
u još gorem obliku.

KULTURA SJEĆANJA
S druge strane, čitava historiografi-
ja poslije Drugog svjetskog rata bila je
saturirana spomenima na žrtve srpskog
naroda od njemačkog i ustaškog terora.
Spomen na žrtve i heroje među Srbima,
naravno, onima partizanske ili kasne par-
tizanske orijentacije (četnike koji su na
koncu, nakon mnogo kolebanja, odabrali
pobjedničku stranu i prešli u partizane
te bili amnestirani od zločina, baš nad
Bošnjacima) bio je dio ikonografije reži-
ma, ali i školskih programa. Jasenovac, najboljem slučaju. Tako je u prostorija- zalog je za tolerantniju budućnost. Poti-
strijeljanje kragujevačke mladosti, ali i ma Memorijalnog centra “Kovači” otvo- ranjem ili zanemarivanjem kulture sjeća-
Boško Buha, Sava Kovačević bile su žr- ren Muzej heroja oslobodilačkog rata, nja, ne samo na žrtve već i heroje, otvara
tve i heroji o kojima su narodi i narod- posljednji u nizu kulturnih znamenja se nesmetan put ideološkim i historičar-
nosti bivše Jugoslavije sve znali. Tokom Fonda memorijala Kantona Sarajevo, skim revizijama povijesti koje nastoje iz-
posljednje decenije bivše države sve više institucije koja više od dvadeset godina mijeniti ulogu odbrambene i jedine le-
su se počeli obilježavati i oficiri tzv. srp- njeguje tekovine odbrambeno-oslobodi- galne i legitimne vojske, Armije RBiH,
ske vojske iz Prvog svjetskog rata, iako lačkog rata (1992–1995). Devet boraca pretvoriti ju u tek jednu od zaraćenih
je Bosna bila prepuna ulica nazvanih po za slobodu, ratnih komandanata Armi- vojnih formacija na tlu zemlje i poseb-
nekim generalima te vojske. Istovreme- je RBiH posthumno je odlikovano naj- no izjednačiti ju s dvije paravojske pod
no, bošnjačke žrtve i bezimeni heroji od- većim ratnim priznanjem – Ordenom kontrolom susjednih zemalja čiji su cilje-
brane naroda od četničkih kama ostali heroja oslobodilačkog rata: Adil Bešić, vi bili nezakoniti, a metode zločinačke.
su nepoznati, njihova stratišta i grobovi Izet Nanić, Mehdin Hodžić, Hajrudin
neobilježeni. Sve se to organiziralo i pro- Mešić, Nesib Malkić, Safet Hadžić, Safet PRAKSA DRUGIH ZEMALJA
vodilo na najvišoj državnoj razini. Ni- Zajko, Enver Šehović i Midhad Hujdur. Nije zgoreg i ovdje, ovim povodom,
kakva konfederalizacija Jugoslavije nije Iz Memorijalnog centra Kovači poslana letimično pogledati kakva je praksa
doprinijela barem pokušaju da se žrtve, je poruka da ovo nije kraj priče o devet drugih država i nacija. Evropske dr-
ako već ne heroji, posebno bošnjačkog heroja, već njezin početak, te kako će se žave koje su u dva tzv. svjetska rata sa
naroda, zapamte i da im se oda pijetet. prikupljene priče i vrijedna svjedočan- strašnim posljedicama i desetinama mi-
I premda su, zahvaljujući presudama stva o životima heroja nastojati plasira- liona žrtava bile na suprotnim strana-
Međunarodnog tribunala za ratne zlo- ti široj javnosti, ali i utjeloviti u trajnu ma obilježavaju zajednički žrtve, no uz
čine u bivšoj Jugoslaviji, neka stratišta kulturnu baštinu. Kulturu sjećanja koja važnu distinkciju. Bitke i heroje bitaka
Bošnjaka u agresiji na Bosnu i Hercego- će onemogućiti da se zločini ponove. Prvog obilježavaju kao ravnopravni su-
vinu obilježena, heroji Armije Republike Kako je jedne prilike rekao Marijo dionici u besmislenim sukobima, dok
Bosne i Hercegovine koji su svojim rat- Pejić: kultura sjećanja ima važno mjesto one iz Drugog svjetskog rata Njemačka
nim putovima bitno pridonijeli odbrani u konstrukciji identiteta države Bosne i obilježava kao krivac, pokajnik, dok se
i oslobađanju velike teritorije svoja obi- Hercegovine (mi bismo dodali: i bošnjač- pobjednici ne hvastaju previše. Osim
lježja imaju po općinama i kantonima, u kog naroda) i bavljenje tim fenomenom Rusa, dakako.

12 23/5/2019 STAV