Page 47 - STAV broj 227

po nacionalne i globalnu ekonomiju. Oz- druge celofane, s istim toksičnim bazama stagniraju na 3,5 hiljada milijardi, dok dug
biljniji među njima zlato smatraju stalnom neotplativih kredita, osobnih ili korpo- neprestano raste i veći je 6 puta u odnosu
vrijednošću, odnosno utočištem u slučaju rativnih kao i garancija. Od 2006. godine na prihode, odnosno dug iznosi 105 posto
kriza koje su sve češće, te ga kupuju kada globalni dug se udvostručio, sa 125 na 250 GDP-a. Neki to ne vide kao problem jer je
mu je tržišna cijena niska jer većina ula- biliona (hiljada milijardi) dolara, od čega američka ekonomija toliko jaka da može
že u bezvrijedne dionice ili pakete koji se čak 9 posto otpada na SAD. To je razlog garantirati otplatu dugova, no to stagnacija
reklamiraju, a onda postanu bezvrijedni zašto se američke državne obveznice sma- prihoda ne pokazuje, a povećanje duga ne
kada ih se proda posljednjem naivcu za traju sljedećim okidačem globalne krize ulijeva povjerenje u stabilnost ekonomije.
visoku cijenu, a prodaju kada mu cije- kao što su to bili derivati, odnosno paketi Odnos prihoda i duga koji je počeo rasti u
na skoči. Zlato je dugoročna investicija, derivata na bazi hipotekarnih stambenih vrijeme Ronalda Reagana bio je 600 napre-
pa zemlje koje su ga se odrekle imat će kredita siromašnim kućanstvima 2008. ma 900 milijardi dolara, danas je 3,5 hiljada
ozbiljnih problema s održavanjem svo- Međutim, nakon iskustva iz 2008/9. milijardi naprema 22,4 hiljade milijardi.
jih međunarodnih obaveza nakon nove i ulijevanja javnog novca da bi se spasili Samo za poređenje – BDP Bosne i Her-
krize. Radi eksponencijalnog povećanja privatni dugovi odabranih banaka i inve- cegovine iznosi 19,9 milijardi USD, dakle
monetarnih i finansijskih agregata nakon stitora, postavlja se pitanje ko će i kojim oko 1.000 puta manji od SAD-a, dok je
Prvog svjetskog rata (štampanje novca, novcem to učiniti ovaj put jer javnost više BDP Hrvatske oko 60, a Srbije oko 50 mi-
ekspanzija neproizvodnih kredita, osta- neće pristati na slične vratolomije jer je re- lijardi. Dakle, dug SAD iznosi 105 posto
lih finansijskih derivata), stvarna cijena alno stanje ekonomije još gore. Također, tako izračunatog BDP-a. Prosječno, dug
vrijednosti valuta vodećih ekonomija u šta će to značiti za najveće kreditore SAD, SAD-a udvostručavao se svakih osam go-
odnosu na zlato pala je na 3 posto vrijed- odnosno zemlje koje posjeduju najviše ob- dina od administracije Ronalda Reagana.
nosti prije Prvog svjetskog rata. veznica – Japan i Kinu? Već sada, najveći Nema razloga sumnjati da se trend neće
Ostalih do 3 posto vrijednosti bit će broj zemalja svijeta ima ozbiljnih problema zaustaviti bez obzira na Trumpove naja-
izbrisano u sljedećih maksimalno sedam sa servisiranjem i otplatom dugova, iako ve obnove svemirskog programa i sličnih
godina jer se znakovi ozbiljne krize već se eskontne stope centralnih banaka kre- science driver mjera. To znači da bi do kraha
prepoznaju, a vlade će u očajničkim poku- ću od negativnih do maksimalno 2 posto. 2024. godine dug SAD iznosio 40 biliona
šajima da spase sistem i dalje srljati u neo- Budžetski, platni i vanjskotrgovniski defi- dolara, u odnosu na BDP koji ne bi bio
graničen plasman novca i derivata kako bi citi rastu globalno, pa rastu i dugovi kojima viši od 24, i to ako se pretpostavi godiš-
postojeću post bretton-woodsku finansij- ih se nastoji pokriti. U prvih osam mjeseci nji rast od 3 posto. Time bi se udio duga
sku arhitekturu spasile. Kriza 2008/2009. tekuće fiskalne godine u SAD (ona se ne u BDP-u povećao na 166 posto.
zapravo je bila neka vrsta generalne probe. pokriva s kalendarskom) dug je povećan Krahom tržišta obveznica i derivata
Niti jedna lekcija se nije niti razumjela, za 1 bilion dolara, na 22.4 biliona, dok se na njihovim osnovama, u uvjetima re-
a kamoli naučila. Kako kaže jedan ana- izrazito liberalno izračunat BDP mjeri s alne visoke inflacije zbog nultih eskon-
litičar “GoldSwitzerlanda”, kanta smeća 21,4 biliona (ovdje nema riječi o struktu- tnih stopa, kamatne će stope podivljati,
samo je privremeno udarena i maknuta ri BDP-a, posebno finansiranju osobne i i to Federalne rezerve neće moći kon-
s ceste proizvodnjom desetina biliona javne potrošnje te strukturi i kvaliteti in- trolirati. Krajem sedamdesetih, kada su
dolara štampanog novca. Sistem je ostao vesticija, u realni ili opet derivativni finan- Federalne rezerve digle eskontnu stopu
netaknut, a spekulacije su se umotavale u sijski sektor). Američki budžetski prihodi na 15 posto, kamatne su stope podivlja-
le i time sve dužnike u dolarima dovele
Kriza 2008/2009. zapravo je u tešku krizu (Jugoslavija je bila najbolji
bila neka vrsta generalne primjer jer je ta kriza dovela do nasilnog
probe. Niti jedna lekcija se raspada federacije). Stoga se iznos od 15
nije niti razumjela, a kamoli posto kamatne stope može smatrati ite-
kako realnim. S takvim kamatnim sto-
naučila. Kako kaže jedan pama trošak godišnjeg servisiranja duga
analitičar “GoldSwitzerlanda”, narastao bi na 6 biliona dolara. Trenutni
kanta smeća samo je budžetski prihodi (prije formalne krize)
iznose maksimalno 3,5 biliona, dakle ot-
privremeno udarena i maknuta plata kamata bila bi 2,5 puta veća. Odakle
s ceste proizvodnjom desetina bi, dakle, SAD servisirale dug, a kamoli
biliona dolara štampanog ga otplatile?! Stvarno, zašto bi se vjero-
novca. Sistem je ostao valo snazi američke ekonomije?
Začarani se krug otvara smanjenjem
netaknut, a spekulacije su se budžetskih prihoda, povećanjem troško-
umotavale u druge celofane, va većim deficitom, stečajevima banaka i
s istim toksičnim bazama korporacija nekontroliranim rastom du-
gova i kamatnih stopa radi nesagledivih
neotplativih kredita, osobnih ili rizika posuđivanja prezaduženoj državi,
korporativnih kao i garancija. korporacijama i kućanstvima. To je okvir
Od 2006. godine globalni dug za hiperinflaciju kada se papirni novac
pretvara u smeće, a cijena zlata raste u
se udvostručio, sa 125 na nebo, i realno i inflacijskim pritiskom.
250 biliona (hiljada milijardi) Odgovor na pitanje s početka hoće li i
dolara, od čega čak 9 posto ko javnim novcem spriječiti taj scenarij
otpada na SAD negativan je. Ne samo radi pritiska jav-
nosti već i radi iznosa globalnog duga od

STAV 18/7/2019 47