Page 39 - 07.04.2016 BROJ 57

unaprijed projektiranog istrebljenja Ži-
dova, Srba, Cigana i komunista, morao
ulagati znatne napore da u Sarajevu održi
red rigidnim policijskim metodama koje
su često završavale zločinom. To korište-
nje aparata, u normalnom svijetu namije-
njenog za borbu protiv zločina, da zločine
izvršava, jedno je od mnogih paradoksal-
nih obilježja totalitarnih sistema, poput
fašizma i nacizma. Kako je rat odmicao,
njemačko zapovjedništvo postajalo je sve
paranoičnije, u čemu su ga organi NDH u
stopu slijedili. Paranoja je rezultirala na-
stavljanjem zločina sve do samog sloma
fašizma na ovim prostorima.
Mjesto austrougarske tvrđave podi-
gnute u 19. stoljeću na Vracama kao da
se samo nametalo za funkciju stratišta.
Bila je dovoljno odmaknuto od gradske
jezgre, a opet je bilo stalno tu, na očima,
kao užasni simbol vlasti zla pred kojim
je strepilo i drhtalo čitavo Sarajevo s
okolinom. Lokalne vlasti NDH, uz su-
glasnost njemačke komandanture, zlo-
čine su započele nepuna četiri mjeseca
nakon početka okupacije. Već 1. avgusta
1941. godine izvršeno je na Vracama prvo
masovno strijeljanje Srba i Židova, po-
hapšenih po osnovu rasnih zakona Pa-
velićeve paradržave.
Približavajući se kompleksu Spo-
men-parka, smještenom skoro na samoj
tački ne razdvajanja već susreta Sarajeva
i Istočnog Sarajeva, načas se prisjećamo
da su Vraca tokom posljednjeg rata bile
uporište VRS-a, odakle se opet pucalo na
Sarajlije. Istina, ovaj put s malo veće uda-
ljenosti nego što je ona predviđena za stre-
ljački odred. Ta udaljenost otvaranja vatre
otprilike je i najvažnija razlika. No, ostavi-
mo sad recentnu povijest po strani i vrati-
mo se Vracama iz Drugog svjetskog rata.
Sarajevu je taj rat uzeo 12.000 živo-
ta, što je skoro 15% tadašnje populacije
grada. Činjenica da Sarajevo sve do sa-
mog kraja nije bilo poprište kapitalnih
vojnih operacija zorno svjedoči o besti-
jalnosti uprave NDH i njihovih patro-
na – Trećeg rajha. Pošto se za veliki broj
poginulih Sarajlija nije moglo utvrditi
tačno mjesto stradanja, odlučeno je da se
kao zajedničko počivalište odrede Vra-
ca. Uređenje Spomen-parka počelo je u
aprilu 1980. godine, a kompleks je sve-
čano otvoren 25. novembra 1981 .godi-
ne, koji je tada bio samo Dan ZAVNO-
BiH-a, a danas je i Dan ZAVNOBiH-a i
Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Na
zidovima kompleksa uklesana su imena
9.091 Sarajlije koji su stradali kao izrav-
ne žrtve fašističkog i nacističkog terora,
bilo na Vracama bilo na nekim drugim
stratištima ili u koncentracionim logo-
rima. Od tog zastrašujućeg broja, 1.100
imena pripadalo je djeci.

STAV 7/4/2016 39