Page 74 - Inovacije i izazovi u obrazovanju i sestrinskoj skrbi - KNJIGA SAŽETAKA

INOVACIJE I IZAZOVI U OBRAZOVANJU I SESTRINSKOJ SKRBI - KNJIGA SAŽETAKA

mr. sc. Andreja Marcetić
Centar za potporu i inkluziju u zajednici
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora

Zorica Gregurić
Centar za potporu i inkluziju u zajednici

Utjecaj mobinga na radnom mjestu na mentalno zdravlje,

radnu učinkovitost i opću dobrobit zaposlenika i društva

Mobing, sustavno psihičko zlostavljanje na radnom mjestu, ima značajne i dugotrajne
posljedice na mentalno zdravlje zaposlenika. Žrtve mobinga često su pogođene visokim
razinama stresa, anksioznosti, depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), što
ozbiljno narušava njihovu radnu sposobnost i smanjuje produktivnost. Posljedice mobinga
dovode do povećanih izostanaka, dodatnog opterećenja za kolege i dugoročnih zdravstvenih
problema. Ti efekti rezultiraju višim socijalnim troškovima zbog potrebe za medicinskim
liječenjem i opterećenja zdravstvenog sustava. Također, neadekvatne reakcije organizacija
mogu smanjiti povjerenje i koheziju unutar zajednice. Mobing se definira kao dugotrajno
psihičko, emocionalno ili fizičko zlostavljanje, uključujući izrugivanje, omalovažavanje,
ignoriranje i prijetnje, s ciljem destabilizacije i ponižavanja žrtve. Termin mobing potječe od
engleskih riječi mob i to mob, označavajući grupno napadanje i neprijateljsko
ponašanje.Pionirska istraživanja Heinza Leymanna značajno doprinose razumijevanju mobinga
kao sustavnog zlostavljanja koje ozbiljno ugrožava dostojanstvo i integritet žrtve. Uzroci
mobinga u suvremenom društvu uključuju promjene u svijetu rada, disfunkcionalne
organizacijske strukture i psihosocijalne faktore. Tehnološki napredak i tržišni izazovi mogu
uzrokovati napetosti među zaposlenicima, dok loše radne metode i nedostatak komunikacije
stvaraju toksična radna okruženja. Psihosocijalni faktori poput stresa i nesigurnosti također
mogu povećati rizik od mobinga. Mobing se može klasificirati u nekoliko oblika: silazni
mobing (od nadređenih prema podređenima), uzlazni mobing (od podređenih prema
nadređenima) i horizontalni mobing (među kolegama na istoj hijerarhijskoj razini). Svaki oblik
mobinga koristi specifične taktike, napadajući različite aspekte života žrtve, uključujući njihovu
sposobnost izražavanja, društvene kontakte, ugled, mentalno zdravlje i privatni život.
Posljedice mobinga su ozbiljne i dalekosežne. Mentalno zdravlje žrtava često je ozbiljno
pogođeno, što može dovesti do poremećaja kao što su anksioznost, depresija i PTSP. Fizičke
posljedice uključuju glavobolje, probavne probleme i kardiovaskularne bolesti. Profesionalne
posljedice uključuju smanjenu produktivnost i motivaciju, što može negativno utjecati na
karijere onih koji su postali žrtave mobinga. Na razini organizacije mobing može uzrokovati
smanjenje učinkovitosti, povećanje troškova bolovanja i smanjenje radne produktivnosti. Na
društvenoj razini mobing povećava izdatke za zdravstvenu zaštitu i utječe na ekonomsku
stabilnost. Mobing na radnom mjestu predstavlja ozbiljan problem koji zahtijeva proaktivno
djelovanje svih aktera. Organizacije trebaju implementirati preventivne mjere, pružiti podršku
žrtvama i razviti politike koje osiguravaju sigurnost i dostojanstvo svih zaposlenika. Samo
zajedničkim naporima moguće je stvoriti zdravije radno okruženje i poboljšati društvenu
dobrobit.

Ključne riječi: mobing, mentalno zdravlje, radna učinkovitost, stres, organizacijska kultura

74