Page 36 - AWE0206_merged
P. 36
12 Djárason 1 yüni 2022
Algun suseso interesante Suseso
di pasado Inlubidabel©
Kometa Halley Gezaghebber echo ku t’e tabata e persona ku
E kometa aki su nòmber ofi- Na bordo di e barku ‘Gouver- a bini ku e inisiativa pa kuminsá
sial ta 1P/Halley. E ta un di e neur Van Heerdt’ tabatin tambe ku un biblioteka na Boneiru.
kometanan di mas konosí i Gezaghebber Arend van den Tabata na aña 1904, luna di
hèlder di tur kometa periódiko. Brandhof di Boneiru, ku a pèrdè yüni, ku for di Kòrsou a kumin-
Su nòmber ta referí na Edmond su bida den e tragedia aki. Na sá hasi intento pa lanta un div-
Halley, kende tabata e promé total nuebe persona a pèrdè ishon di ‘Algemeen Nederlands
sientífiko ku a nan bida. Sinku persona ku ta- Verbond’ (ANV) riba e isla aki. A
establesé ku kometanan di kua bata na bordo di e barku a ska- aserká Gezaghebber van den
a skirbi den historia, ta aparesé pa. Kapitan di e barku, George Brandhof, ku a instruí e mae-
segun un sierto patronchi, di Marchena, tambe a muri e ano- stro di skol públiko C.J. Krijt,
manera ku nan lo mester ta e chi ei. Van den Brandhof taba- pa fungi komo representante di
mesun kometa. ta un di e gezaghebbernan di ANV na Boneiru.
Halley a pronostiká ku e ko- mas konosí den historia di Bo- Gezaghebber van den Brand-
meta aki lo a regresá na 1758. neiru, yu mayó di Gobernador hof a mira bon chèns pa Bo-
E pronóstiko aki tabata kuadra, Gezaghebber Arend van den Nicolaas van den Brandhof, ku neiru probechá for di ANV, ur-
pero Halley mes no tabata na Brandhof. a okupá e funshon aki di aña giendo e entidat aki pa yuda
bida mas pa eksperensiá esaki. 1882 pa 1890. Arend van den bini ku un biblioteka públiko
E aparishon na 1758 tabata no- de gouverneurs’ i ‘Buiten de Brandhof a nase na Wijk bij na Boneiru. E idea di Van den
tisia grandi na Hawai. schaduw van de gouverneurs. Duurstede, Hulanda, ma na Brandhof tabata pa bini ku un
Aya a mira e kometa komo Den e último buki aki el a skirbi edat hóben el a bini kolonia Cu- biblioteka popular, algu ku no
eanunsio di e reinado di rei Ka- tokante e temor ku tabatin pa raçao huntu ku su tata. a logra, konsiderando ku ainda
mehameha I. Kometa Halley tin kometa Halley na 1910. El a kasa ku Henriette Graven- e pueblo no a alkansá e nivel
un rotashon di masoménos 76 horst, for di kua matrimonio di tin un biblioteka. No tabatin
aña, variando entre 74 pa 79 Tragedia no a nase yu. Su tata, esta interes tampoko pa e biblioteka
aña. E aparishon mas bieu do- Mundu no a kaba, pero si aña Gobernador Nicolaas van den aki. Durante 20 aña Van den
kumentá ta di probablemente 1910 tabata karakterisá pa Brandhof, mes a regla e nom- Brandhof a keda den e funshon
466 promé ku Kristu. Astróno- diferente desaster na mundu. bramentu di su yu mayó komo aki, sinembargo ku un interup-
monan chines, babilóniko i E islanan aki di Antia Hulandes gezaghebber di Boneiru, pa shon basta largu den e periodo
oropeo a deskribí e kometa. tambe a konosé diferente tra- medio di un dekreto fechá 10 di 20 di aprel 1905 pa 1 di yüni
gedia. Na yanüari di e aña ei e di ougùstùs 1889. Pero taba- 1907. Durante e periodo aki
Pronóstiko barku Prins Willem II a kibra i ta te dia 3 di ougùstùs 1890, Herman Statius Muller a okupá
Aña 1910 a keda pronostiká hopi yu di tera a pèrdè nan bida. pues kasi un aña despues, ku e funshon aki den forma interi-
komo un aña di desaster. Esaki E tragedia di Prins Willem II a e desishon aki a keda ehekutá no. Den e anochi di 12 pa 13 di
komo ku despues di 76 aña, e konmové e komunidat di Kòr- atraves di un dekreto real. yüni 1910 Gezaghebber Arend
kometa Halley lo a bolbe apare- sou profundamente e tempu van den Brandhof a muri trági-
sé na firmamentu. Semper ora ei. Den e mesun aña ei e barku Biblioteka kamente den noufragio di e
ku Halley tabata bini den direk- “Gouverneur van Heerdt”, ku a Loke a hasi Gezaghebber A- barku “Gouverneur Van Heerdt”
shon di mundu tabata eksistí sali di Boneiru pa Kòrsou den e rend van den Brandhof konosí riba kosta di Kòrsou, na altura
temor entre habitantenan di e anochi di 12 pa 13 di yüni, a den historia di Boneiru tabata e di Punt Kanon.
planeta aki. Esei tabata e kaso kibra riba kosta pariba di Kòr-
atrobe pues na 1910. sou den un maltempu.
Astrónomonan te asta a pro- E barku a kibra na altura di
nostiká ku riba dia 17 di mei Punt Kanon.
1910 e kometa Halley aki lo Historia ta siña nos ku na ku-
a bini den un choke teribel ku minsamentu di 1910, e aña den
mundu, loke ku tur probabilidat kua Halley lo a pasa, basta ha-
lo a nifiká tambe fin di mundu. bitante di Boneiru a reuní na un
Pero esei no a sosodé, manera kas grandi na Playa pa selebrá
historia ta siña nos. fin di mundu.
W.F.M. Lampe, ku tabata den Nan tabata bebe i balia, prepa-
pasado gobernador interino di rando pa e choke entre e ko-
Antia Hulandes, a skirbi di e meta aki i mundu.
situashon ku tabata reina riba e Esnan mas religioso e dianan
islanan antiano na momentu ku ei a kuminsá ta bishitá misa
1910 a hasi su entrada. mas tantu ku normal pa resa na
E mes tabata mucha e tempu Dios pa spar Boneiru i mundu,
ei. Na edat haltu kaba Lampe otronan pa prepará nan alma
a publiká su rekuerdonan den pa bai shelu ora ku e momentu Foto saká na 1986 durante e último aparishon di kometa Halley.
e bukinan ‘In de schaduw van yega. E foto ta saká for di Isla di Pasku.