Page 35 - AM200930
P. 35

15
                         Djamars 29 sèptèmber 2020

                                                         Pader Ivan Dario Perez Gomez:

       Duna imigrantenan  trato








                                                          adekuá









          KRALENDIJK -- Pa- tibu entre otro situashon  i persiguishon", pader Ivan                      Yamada            tenan i refugiadonan ku ta
       der Ivan Dario Perez Go- ekonómiko, persiguishon,  ta remarká.                           Caritas Boneiru kier  laga nan pais i bin buska
       mez, papiando na nòmber  kriminalidat, guera. Esaki         "Nos tin komo tarea,  hasi un yamada awe pa  un bohio serka nos pa por
       di e movementu Caritas  ta trata di refugiadonan  manera Kristu a bisa nos'  nos pone atenshon riba  tin un bibá ku pas i tranki-
       na Boneiru, a hasi un ya- den propio país, desplasa- den Mateo  25:31-46,  pa  e tópiko aki pa nos sea  lidat sin niun klase di per-
       mada pa duna imigrante i  donan. Aktualmente rònt  kuida, alimentá i bisti es- konsiente ku na Boneiru  siguishon.  Na e momentu
       refugiadonan trata adekuá  mundu tin mas ku 41 mion  unnan ku ta den situashon- tambe nos tin imigrant- aki nos tin imigrante ku pa
       na Boneiru. Ta konosí ku  desplasado interno."           nan prekario den nos ko- enan,    refugiadonan  lokal  motibu  di  e pandemia  no
       den sierto paisnan ta tra-                               munidat.                     i internashonal ku ta biba  tin salida pa risibí ayudo.
       ta imigrante i refugiado             Reflekshon             Esaki ta konta tambe pa  den situashonnan ménos  Esaki pa motibu ku nan
       malu. Dia 27 di sèptèmber      "E  reflekshon  ta  pa  re- refugiado i imigrantenan  faborabel. Nos por pensa  status di estadia no ta in-
       a opservá pa di 106 bia dia  lashoná e tema di e aña aki  ku ta  den kondishon  vul- riba e.o. nos rumannan  definí i ta pone ku nan no ta
       internashonal di imigrante  ku e eksperensia di Hesus,  nerabel."                     ku ta biba den tenshon fa- risibiendo yudansa manera
       i refugiado. Papa Fran- ku tambe mester a hui ku            Segun Ivan, no mester  miliar, persiguishon dor di  otro suidadanonan afektá
       cisco den su mensahe pa e  su mayornan. E huida pa  lubidá ku Hesus ku tambe  kriminalidat i situashon  pa e pandemia aktual. "
       aña aki a proponé e tema:  Egipto di Niño Hesus ku su  tabata un refugiado (Ma- ekonómiko desfaborabel                Segun e saserdote kató-
       “Manera Hesus Kristu,  famia eksiliá a eksperensiá  teo 2:13-15) i a biba pafó  i ku ta buska refugio den  liko, e dia aki ta un dia
       obligá pa hui.”             e obligashon di bandoná  di su pais, esta na Egipto ta  adikshon i kriminalidat pa  tambe  pa  reflekshoná  kon
          Pastor Ivan: "E aña aki  nan pais pa motibu di per- bisa nos den Mateo, 25:31- sali for di e situashon pre- nos ta atendé ku nos imi-
       e atenshon ta riba e hende- siguishon. Tur dia nos por  46 ku nos: pa gana bida  kario ku nan ta biba aden.        grantenan aki na Boneiru,
       nan ku ta bandoná hogar  mira den medionan di ko- eterno nos mester tambe                Pader Ivan: "Tambe nos  di moda ku nan por tin un
       pa biba na un otro kamin- munikashon kuantu hende  yuda, rekohé duna akohida  mester ta konsiente den  bibá digno i ku prosperidat
       da den mesun pais, pa mo- ta hui pa motibu di guera  na imigrantenan.                 ki situashon nos imigran- personal.
       Sapu grandi den hòfi












          KRALENDIJK -- Un  sie di sapu aki ta visibel  a bira ménos visibel riba
       sapu grandi a sorprendé  na Boneiru. Hopi hende,  e isla, debí ku no tabatin
       un habitante di bario An- spesialmente hende muhé,  masha yobida.  Sinembar-
       triol djabièrnè  mèrdia i  no ta masha sosial ku nan.  go nan t'ei. Nan no ta hasi
       el a tuma kontakto ku  Hende  ta  haña  nan  fis.  hende nada, sinembargo
       BONERIANO pa pasa  Sinembargo, anke impor- nan sistema di aktua ta
       tira un bista. E señora,  tá, nan a bira parti di na- poko spantoso pa hopi
       hasiendo algun kos den  turalesa boneriano.              hende.
       kurá di kas, diripiente a      Masoménos 15 aña             Ta notabel momentu
       dal riba un sapu ku taba- pasá  a  señalá  e  sapunan  ku nan bula di un sitio pa
       ta sintá riba un blachi di  aki  pa  promé biaha  na  otro, nan ta saka un líkido
       mata.                       Boneiru. Tin indikashon  miéntras  nan  ta  bulando.
          E tipo di sapu aki no ta  ku nan a yega Boneiru pa  E sapu ku e señora a topa,
       esun konosí komo dori na  medio di importashon di  tabata masoménos gran-
       Boneiru. E sapu ku e se- mata for di Venezuela pa  dura di un plant’i man.
       ñora a topa, ta e sortonan  Boneiru.                     Si e span su pianan, ku ta
       ku ta bula distansia largu     A señalá e sapunan aki  hopi largu, sigur e ta mas
       di un sitio pa otro. Mayo- promé banda di INPO, na  grandi ku plant’i man di
       ria bia nan ta pega na algu,  unda tabatin un lugá di  un adulto.
       manera muraya, glas di  bende mata importá. Ta              Riba potrèt e sapu den
       porta òf bentana, tambe  sospechá ku nan webunan  hofi na kas di e señora den
       palu di bakoba.             a drenta den tera di mata.   Bario Antriol.
          Ya pa hopi aña e espe-      Último 2 pa 3 aña nan
   30   31   32   33   34   35   36