Page 35 - AM200930
P. 35
15
Djamars 29 sèptèmber 2020
Pader Ivan Dario Perez Gomez:
Duna imigrantenan trato
adekuá
KRALENDIJK -- Pa- tibu entre otro situashon i persiguishon", pader Ivan Yamada tenan i refugiadonan ku ta
der Ivan Dario Perez Go- ekonómiko, persiguishon, ta remarká. Caritas Boneiru kier laga nan pais i bin buska
mez, papiando na nòmber kriminalidat, guera. Esaki "Nos tin komo tarea, hasi un yamada awe pa un bohio serka nos pa por
di e movementu Caritas ta trata di refugiadonan manera Kristu a bisa nos' nos pone atenshon riba tin un bibá ku pas i tranki-
na Boneiru, a hasi un ya- den propio país, desplasa- den Mateo 25:31-46, pa e tópiko aki pa nos sea lidat sin niun klase di per-
mada pa duna imigrante i donan. Aktualmente rònt kuida, alimentá i bisti es- konsiente ku na Boneiru siguishon. Na e momentu
refugiadonan trata adekuá mundu tin mas ku 41 mion unnan ku ta den situashon- tambe nos tin imigrant- aki nos tin imigrante ku pa
na Boneiru. Ta konosí ku desplasado interno." nan prekario den nos ko- enan, refugiadonan lokal motibu di e pandemia no
den sierto paisnan ta tra- munidat. i internashonal ku ta biba tin salida pa risibí ayudo.
ta imigrante i refugiado Reflekshon Esaki ta konta tambe pa den situashonnan ménos Esaki pa motibu ku nan
malu. Dia 27 di sèptèmber "E reflekshon ta pa re- refugiado i imigrantenan faborabel. Nos por pensa status di estadia no ta in-
a opservá pa di 106 bia dia lashoná e tema di e aña aki ku ta den kondishon vul- riba e.o. nos rumannan definí i ta pone ku nan no ta
internashonal di imigrante ku e eksperensia di Hesus, nerabel." ku ta biba den tenshon fa- risibiendo yudansa manera
i refugiado. Papa Fran- ku tambe mester a hui ku Segun Ivan, no mester miliar, persiguishon dor di otro suidadanonan afektá
cisco den su mensahe pa e su mayornan. E huida pa lubidá ku Hesus ku tambe kriminalidat i situashon pa e pandemia aktual. "
aña aki a proponé e tema: Egipto di Niño Hesus ku su tabata un refugiado (Ma- ekonómiko desfaborabel Segun e saserdote kató-
“Manera Hesus Kristu, famia eksiliá a eksperensiá teo 2:13-15) i a biba pafó i ku ta buska refugio den liko, e dia aki ta un dia
obligá pa hui.” e obligashon di bandoná di su pais, esta na Egipto ta adikshon i kriminalidat pa tambe pa reflekshoná kon
Pastor Ivan: "E aña aki nan pais pa motibu di per- bisa nos den Mateo, 25:31- sali for di e situashon pre- nos ta atendé ku nos imi-
e atenshon ta riba e hende- siguishon. Tur dia nos por 46 ku nos: pa gana bida kario ku nan ta biba aden. grantenan aki na Boneiru,
nan ku ta bandoná hogar mira den medionan di ko- eterno nos mester tambe Pader Ivan: "Tambe nos di moda ku nan por tin un
pa biba na un otro kamin- munikashon kuantu hende yuda, rekohé duna akohida mester ta konsiente den bibá digno i ku prosperidat
da den mesun pais, pa mo- ta hui pa motibu di guera na imigrantenan. ki situashon nos imigran- personal.
Sapu grandi den hòfi
KRALENDIJK -- Un sie di sapu aki ta visibel a bira ménos visibel riba
sapu grandi a sorprendé na Boneiru. Hopi hende, e isla, debí ku no tabatin
un habitante di bario An- spesialmente hende muhé, masha yobida. Sinembar-
triol djabièrnè mèrdia i no ta masha sosial ku nan. go nan t'ei. Nan no ta hasi
el a tuma kontakto ku Hende ta haña nan fis. hende nada, sinembargo
BONERIANO pa pasa Sinembargo, anke impor- nan sistema di aktua ta
tira un bista. E señora, tá, nan a bira parti di na- poko spantoso pa hopi
hasiendo algun kos den turalesa boneriano. hende.
kurá di kas, diripiente a Masoménos 15 aña Ta notabel momentu
dal riba un sapu ku taba- pasá a señalá e sapunan ku nan bula di un sitio pa
ta sintá riba un blachi di aki pa promé biaha na otro, nan ta saka un líkido
mata. Boneiru. Tin indikashon miéntras nan ta bulando.
E tipo di sapu aki no ta ku nan a yega Boneiru pa E sapu ku e señora a topa,
esun konosí komo dori na medio di importashon di tabata masoménos gran-
Boneiru. E sapu ku e se- mata for di Venezuela pa dura di un plant’i man.
ñora a topa, ta e sortonan Boneiru. Si e span su pianan, ku ta
ku ta bula distansia largu A señalá e sapunan aki hopi largu, sigur e ta mas
di un sitio pa otro. Mayo- promé banda di INPO, na grandi ku plant’i man di
ria bia nan ta pega na algu, unda tabatin un lugá di un adulto.
manera muraya, glas di bende mata importá. Ta Riba potrèt e sapu den
porta òf bentana, tambe sospechá ku nan webunan hofi na kas di e señora den
palu di bakoba. a drenta den tera di mata. Bario Antriol.
Ya pa hopi aña e espe- Último 2 pa 3 aña nan