Page 27 - AM201102
P. 27

8                                                                                          Djasabra 31 òktober 2020





























                Waikano 1          mondi paden pa kue yuana.    promé biaha, ku a bira un ka-
          Awe atenshon pa Waikano     Waikano bon mirá, segun  minata largu, pisá i sofokante,
       atrobe. E ta bira nos di dos  e  mapa  topográfiko  di  Ka-  pasobra  mi  tabata  konfundí.
       kaminata  den  Waikano.  E  daster,  ta un nòmber  lokal  Mi tabata bou di e impreshon
       nòmber aki ta aparesé riba e  pa ‘Midden Bolivia’. Mi tabata  ku e parti aki di e kaminda di
       mapa topográfiko di Kadaster  bou di e impreshon ku e taba-  Rincon ta kore stret bai nort,
       komo Wahikan. Leon (Yon)  ta e parti sùitwèst di Bolivia,  esta di Subí Blanku pa Porta
       Goeloe den su manuskrito  pariba di Subí Blanku. Pero  Spañó. Pero e ta kore nort-
       ‘Asina bida ta’ ta yama e área  mi ta mira ku tòg, segun mapa  wèst. Un fayo di orientashon
       aki Weikander. Asina tin sigur  ofisial,  e  ta  kai  bou  di  ‘Mid-  ku a sali nos hopi karu. Ta te
       mas variante, manera Way-   den Bolivia’. E ta poné entre  banda di mitar  di dos  (for  di
       akan, ku lo por ta referí na e  paréntisis. Tin tambe ‘Boven  6or di mainta) nos a sali.
       kantidat basta grandi tòg di  Bolivia’ (pegá  ku Lagun i    Anke ku e área aki di Bo-
       palu di wayaká den e region  Spelonk) i ‘Beneden Bolivia’,  livia su nòmber por ta referí
       ei.                         ku ta di Spelonk bai abou.   na palu di wayaká, e palu na
          M’a yega di kana den                                  kantidat  mas  grandi  tabata
       Waikano ántes, pero no kom-              Brasia          brasia. Hopi palu di brasia òf
       pletu.  Un  biaha  Buchi  Frans   Nos a drenta via mesun  brasil. Palu di brasia den tur
       a hiba Ivan ku mi na un pos  entrada, esta e entrada prin-  grandura i forma. Ta e palu di
       den  Waikano  pa  nos  a  filma  sipal na Subí Blanku. E biaha  eksportashon mas importante
       pa Herensia. Huntu ku Edi-  aki sinembargo m’a sòru pa  pa Boneiru, huntu ku wayaká,
       son Rijna mi a bai den un pida  no bai stret nort, manera e  den tempu spañó i tempu hu-
                                                                landes. E palunan di wayaká
                                                                ta mas pa nort. Nos a topa
                                                                nan durante e di tres kamina-
                                                                ta, di kua mi ta bai skirbi otro
                                                                siman.

                                                                           Sorpresa
                                                                   Nos tabatin invitado du-
                                                                rante e kaminata aki. Mi yu
                                                                Danny  tabat’ei  huntu  ku  su
                                                                amiga Emma, kende a gra-
                                                                dua algun tempu pasá komo
                                                                biólogo. E tin plan pa bin biba
                                                                i traha na Boneiru. El a hasi
                                                                su  estudio  práktiko  final  na
                                                                Boneiru,  pues  konosé nos
                                                                mondinan kaba.
                                                                   Na kaminda nos a topa
                                                                ku algun sorpresa.  Leito a
                                                                deskubrí  dos  yu di pushi;  un
                                                                bibu i un morto. Boso mes sa,
                                                                hende  muhénan  den  grupo
                                                                a kai na pena di e yu ku ta-
                                                                bata hala rosea asina. Ingrid
                                                                kier a bai kuné i a dun’é me-
                                                                sora  nòmber  di  Chantiwawa,
                                                                kariñosamente Chanti. Nan a
                                                                pon’e den un saku. Pero no a
                                                                dura  masha  ku  el  a  despedí
                                                                pa ‘de eeuwige jachtvelden’.
                                                                Morto morto!
                                                                   Kisas  no  ta  bon  pa  bisa,
                                                                pero su morto a aliviá mi, pa-
                                                                sobra mi tabata sinti kaba ku  yam’é palabra tambe, paso-  sobra pushi ta kome e yunan.
                                                                nan lo a pidi pa bira padrinu  bra e ta bula anochi, spesi-  Tabatin  mas  sorpresa.
                                                                di Chanti.                   almente den klaridat di lus di  Manera algun mata di welen-
                                                                   Den mesun besindario ku  outo. Na hulandes e ta yamá  sali mesun haltu ku estatura
                                                                Leito a deskubrí Chanti Ingrid  ‘nachtzwaluw’.            di hende. Rossan a para ban-
                                                                a mira tambe dos  webu riba     Masha tiki bia ta topa ku  da di nan pa mi a saka foto.
                                                                suela. Mi tabata mesora ku  webu òf  yu dje paranan aki.     Nos kaminata a terminá na
                                                                tabata webu dje para konosí  Tantu e webu komo e paran-   e parke museo Tanki Maraka.
                                                                komo batibati òf tapakaminda.  an aki ta bon kamuflá durante  Otro siman lo mi deskribí e
                                                                Tin hende ku eroneamente ta  dia. Nan ta basta menasá, pa-  siguiente parti.
   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32