Page 27 - AM201102
P. 27
8 Djasabra 31 òktober 2020
Waikano 1 mondi paden pa kue yuana. promé biaha, ku a bira un ka-
Awe atenshon pa Waikano Waikano bon mirá, segun minata largu, pisá i sofokante,
atrobe. E ta bira nos di dos e mapa topográfiko di Ka- pasobra mi tabata konfundí.
kaminata den Waikano. E daster, ta un nòmber lokal Mi tabata bou di e impreshon
nòmber aki ta aparesé riba e pa ‘Midden Bolivia’. Mi tabata ku e parti aki di e kaminda di
mapa topográfiko di Kadaster bou di e impreshon ku e taba- Rincon ta kore stret bai nort,
komo Wahikan. Leon (Yon) ta e parti sùitwèst di Bolivia, esta di Subí Blanku pa Porta
Goeloe den su manuskrito pariba di Subí Blanku. Pero Spañó. Pero e ta kore nort-
‘Asina bida ta’ ta yama e área mi ta mira ku tòg, segun mapa wèst. Un fayo di orientashon
aki Weikander. Asina tin sigur ofisial, e ta kai bou di ‘Mid- ku a sali nos hopi karu. Ta te
mas variante, manera Way- den Bolivia’. E ta poné entre banda di mitar di dos (for di
akan, ku lo por ta referí na e paréntisis. Tin tambe ‘Boven 6or di mainta) nos a sali.
kantidat basta grandi tòg di Bolivia’ (pegá ku Lagun i Anke ku e área aki di Bo-
palu di wayaká den e region Spelonk) i ‘Beneden Bolivia’, livia su nòmber por ta referí
ei. ku ta di Spelonk bai abou. na palu di wayaká, e palu na
M’a yega di kana den kantidat mas grandi tabata
Waikano ántes, pero no kom- Brasia brasia. Hopi palu di brasia òf
pletu. Un biaha Buchi Frans Nos a drenta via mesun brasil. Palu di brasia den tur
a hiba Ivan ku mi na un pos entrada, esta e entrada prin- grandura i forma. Ta e palu di
den Waikano pa nos a filma sipal na Subí Blanku. E biaha eksportashon mas importante
pa Herensia. Huntu ku Edi- aki sinembargo m’a sòru pa pa Boneiru, huntu ku wayaká,
son Rijna mi a bai den un pida no bai stret nort, manera e den tempu spañó i tempu hu-
landes. E palunan di wayaká
ta mas pa nort. Nos a topa
nan durante e di tres kamina-
ta, di kua mi ta bai skirbi otro
siman.
Sorpresa
Nos tabatin invitado du-
rante e kaminata aki. Mi yu
Danny tabat’ei huntu ku su
amiga Emma, kende a gra-
dua algun tempu pasá komo
biólogo. E tin plan pa bin biba
i traha na Boneiru. El a hasi
su estudio práktiko final na
Boneiru, pues konosé nos
mondinan kaba.
Na kaminda nos a topa
ku algun sorpresa. Leito a
deskubrí dos yu di pushi; un
bibu i un morto. Boso mes sa,
hende muhénan den grupo
a kai na pena di e yu ku ta-
bata hala rosea asina. Ingrid
kier a bai kuné i a dun’é me-
sora nòmber di Chantiwawa,
kariñosamente Chanti. Nan a
pon’e den un saku. Pero no a
dura masha ku el a despedí
pa ‘de eeuwige jachtvelden’.
Morto morto!
Kisas no ta bon pa bisa,
pero su morto a aliviá mi, pa-
sobra mi tabata sinti kaba ku yam’é palabra tambe, paso- sobra pushi ta kome e yunan.
nan lo a pidi pa bira padrinu bra e ta bula anochi, spesi- Tabatin mas sorpresa.
di Chanti. almente den klaridat di lus di Manera algun mata di welen-
Den mesun besindario ku outo. Na hulandes e ta yamá sali mesun haltu ku estatura
Leito a deskubrí Chanti Ingrid ‘nachtzwaluw’. di hende. Rossan a para ban-
a mira tambe dos webu riba Masha tiki bia ta topa ku da di nan pa mi a saka foto.
suela. Mi tabata mesora ku webu òf yu dje paranan aki. Nos kaminata a terminá na
tabata webu dje para konosí Tantu e webu komo e paran- e parke museo Tanki Maraka.
komo batibati òf tapakaminda. an aki ta bon kamuflá durante Otro siman lo mi deskribí e
Tin hende ku eroneamente ta dia. Nan ta basta menasá, pa- siguiente parti.