Page 54 - AWEMAINTA
P. 54
14 Edishon di Pasku 2019
ta sigui konta ku desendiente pa hasi trabou duru di kunuku hòspital e tabata kòki, spesiali- Cali, Colomba, na unda e taba- den novèmber despues di un
riba e isla aki. E welo di Nel, i mondi manera su ruman sá tantu den platonan interna- ta risibí tratamentu pa dos tipo periodo kòrtiku di enfermedat.
Herman Groenenberg, tabata un Chimi. El a bai Kòrsou ku un shonal komo krioyo. di kanser. El a lucha hopi kon- Schweigmann tabata un di e
polis hulandes oropeo ku a barku di bela ku intenshon di Hopi amor Hermes tabatin tra su enfermedat, pero final- fundadónan di e legendario
traha spesialmente den Rincon, sigui skol. Pero su tata no pa su kunuku, na unda e so a mente a pèrdè e bataya. vlòtnan Sterke Yerke I, II i III,
na unda el a kasa ku Cornelia tabatin plaka pa paga skol p’e. biba durante algun aña. Ei e ademas un di e personanan ku
Trinidad. “M’a bai keda serka algun tabata kria su bestianan, planta Roy Chin-on a tuma inisiativa pa e proyekto
Nel a hasi un bon karera na famia di nos na Skalo. M’a berdura i disfrutá di naturale- Den forma inesperá eks- nobo Sterke Yeka IV, ku kua e
Shell. Di ‘instrumentmaker’ el traha den Klip i asina mi mes a sa. E estilo di bida aki, sin direktor di Telbo, Roy Chin-on, grupo aki kier a entusiasmá
a bira despues ‘instrumentspe- gana sèn pa paga mi estudio. stres, sin duda a hib’e na un a fayesé den òktober. Chin-on hubentut pa atendé kontamina-
cialist’. Semper el a keda ku Nan a yama mi pa servisio edat haltu asina. tabata un persona amabel, ka- shon gigantesko di laman ku
gratitut pa loke Shell òf Isla a militar i asina ku m’a sali m’a rismátiko i trankil, semper ku plèstik. Na kuminsamentu di e
nifiká p’e. Nel a kasa na Kòr- haña trabou na Shell.” Mashi Cicilia un kara alegre. El a kuminsá aña benidero ta presentá e
sou ku Maruga, kende a fayesé Di akuerdo ku Jos, el a sinti Thomas (Mashi) Cicilia, un su karera na Telbo, kompania plannan.
algun aña pasá. su mes semper bon na Kòrsou. dje grandinan di Nort di Saliña, di telekomunikashon bone- E storia di Sterke Yerke a
Nel i Maruga a biba ‘den a fayesé den 2019. Ku su morto riano, den un tempu ku e kom- kuminsá na 1974 komo un gru-
pariba’ di Rincon. Tabata e área Ermes de Palm e bario aki a pèrdè un persona pania tabatin desafionan grandi po di amigu di e kapital di
tambe na unda el a lanta komo Ku morto di Ermus òf ku sigur ta laga su stèmpel su dilanti, tantu pa loke ta trata Friesland, Leeuwarden, a disidí
mucha. Nan no a sinta ketu. Hermes de Palm, kariñosamen- atras riba vários tereno. Mashi, desaroyonan teknológiko komo di traha un vlòt. Ku e promé
Ámbos persona, formando un te yamá Chikí, un otro persona nasé dia 21 di sèptèmber 1933 maneho finansiero i di per- Yerke aki nan a kuminsá
pareha ehemplar, tabata embol- markante di Boneiru a bai. El komo un pia ohochi, tabata sonal. nabegá riba lagonan di Fries-
bí den aktividatnan sosial, a yega 86 aña di edat. Pa su hopi aktivo riba tereno religioso Roy a yega di bisa: “Mi land i Waddenzee. Inkluso nan
deportivo i kultural di Rincon. estatura chikitu semper e tabata tambe. promé tempu na Telbo no tabata a hasi un intento sin éksito pa
kapta atenshon. Den e kurpa Mashi tabata den e progra- fásil. Banda di wèlga nos alkansá Inglatera. Pero e vlòt
Jos Janga chikitu aki tabatin un hòmber ma di televishon ‘Herensia’ i el tabatin retonan teknológiko aki a noufragiá riba Noordzee.
Jose Thomas Janga, konosí amabel i ku bon kurason, hopi a konta di e Nort di Saliña den grandi. No lubidá ku nos taba- Aña pasá Chris, Frits i Guus
komo Jos, a fayesé na edat di inteligente, bon lesá. kua el a nase i lanta. “Den e ta yegando aña 2000, kambio a haña rekonosementu di parti
93 aña. Su famianan a anunsiá Hermes de Palm a nase i tempu ei no tabatin asina hopi di milenio. Nos mester a insta- gezaghebber Edison Rijna. Nan
ku el a fayesé despues di un lanta den Nikiboko i na kunu- kas, hopi bibienda, pero tabata lá software nobo pa evitá pro- tabata huntu na Boneiru pa
temporada largu ku e malesa ku. Nan kunuku tabata keda hopi trankilo. Bisiñanan tabata blema ora ku milenio bòltu. restorá e monumento di Sterke
di Alzheimer. Jos a nase na banda di e seru Bará di Karta. manera famia. E hendenan ta- Nos a traha duru, ku henter nos Yerke na Punta Blanku.
Rincon, a biba na Kòrsou, pa Hermes tabata stima su kunu- bata biba den unidat i ku hopi personal, pa logra hasi e
despues regresá su isla natal. ku i a biba tambe einan te ma- amor nos tabata yuda otro se- transishon di milenio sin ‘Gentle Giant’
Jos a konta den un entrevista soménos dos aña promé ku su gun e maneranan di ántes. No problema grandi.” Murphyn Henar, yamá
ku e no tabata gusta trabou di morto. Debí na su edat avansá manera e modanan di awor. E ‘Gentle Giant ‘, a fayesé den lu-
kunuku i mondi. “Mi tata finalmente el a bai bèk su kas tempu aya tabata mashá bu- Rudy Benita na di novèmber. E tabata un
tabata yama mi floho. Un biaha na Sabana. nita i bon. Tur tabatin stima- Rudy Benita a bai sosegá na kara konosí den sektor di buseo
el a enkargá mi pa kap un palu Hermes a hasi diferente shon pa otro. Tabatin nesesidat, Colombia, na unda e tabata na Boneiru. Hende ku no ta ko-
grandi, pa kolmo ku un hacha trabou durante su bida, pero su pero un tabata yega serka otro risibiendo tratamentu médiko, nosí ku e sektor di buseo sin
stòmpi. M’a kap henter dia, profeshon mes a bira kòki. El pa yudansa. Si un hende tabata despues ku el a sufri un ataka. duda ta kòrd’é koriendo riba su
keda ku man yen di blar, pa na a traha komo kòki na diferente sinti kualke enfermedat, otro- Benita tabata bon konosí den baiskel, bayendo òf biniendo for
fin di dia e bin bisa mi ku mi restorant na Boneiru. Tambe na nan tabata bai kompañ’é. Pues media elektróniko, tantu radio di direkshon di Buddy Dive.
no a kap e palu bon, pasobra yuda otro. Asina nos tabata bi- komo televishon. El a traha den ‘Gentle Giant’ pasobra su
m’a kap e na mi haltura. Mi ba den e tempu ku mi a lanta.” e sektor aki na Aruba, Boneiru kurpa tabata grandi. Pero ei
mester a kap e palu mas abou.
i tambe Hulanda. mes Murph tabata un persona
Atrobe el a yama mi floho.” Ernst Wesselius Rudwick Cecile Benita a gentil.
Jos no kier a keda Boneiru Ernst Wesselius a fayesé na nase na Aruba. E tabata polis,
Colombia, na unda e tabata pero despues a bai traha den Siso Oleana
risibiendo kuido pa enfermedat media. El a kuminsá su karera Siso Oleana, sin duda un dje
ku e tabatin. El a nase na 1946 den media na Aruba, entre otro grandinan di Nikiboko, a bai
na Hulanda. E tabata un per- lesando notisia na TeleAruba, den 2019. Siso tabata hòmber
sona interesante i ku tabata pero tambe embolbí na emiso- di mil kampaña: nabegante,
stima Boneiru hopi. ranan radial komo lokutor. kunukero, bartènder, taksista i
Wesselius a bin traha komo Na sierto momentu Rudy luchadó pa kousa di trahadó.
fiskal na Boneiru, remplasando Benita a bai biba i traha na Miguel Nercisio Oleana a nase
e promé fiskal permanente ku Hulanda. Pero e no por a laga na Boneiru 29 di sèptèmber 19-
e isla aki tabatin, Ben van der radio para. Radio i televishon 32. Su mayornan tabata Nico-
Krabben. Promé sinembargo el tabata su pashon. Te asta den laas (Pa Ye) i Tasha (Famia)
a traha komo fiskal na Kòrsou. e siudat Spijkenisse, pegá ku Oleana, dos persona ku hopi
Den tempu ku el a yega Rotterdam, e tabata traha pa un sentido empresarial, ku resto-
Boneiru Wesselius a hañ’é radio regional, tresiendo muzik rant (Copa Cabana), trùk, gen-
konfrontá ku hopi kaso di antiano i entrevistando antia- erator, kunuku.
gulimentu di bolita. El a forma nonan na Hulanda. Siso komo hóben a bai
e asina yamá Flamingo Team Rudy Benita den dékada Aruba pa traha na Lago. Promé
di Duana i KMar ku mester a nobenta a yega Boneiru huntu el a nabegá riba e ‘laketanker’-
trata na gara e mulanan aki. ku su esposa. Ku su eksperen- nan di Lago Oil & Transport.
Wesselius den su karera na sia den pasado komo polis e Despues el a keda traha na
Boneiru a atendé dos kaso di por a haña un funshon na tera. Huntu ku Paito Evertsz i
asesinato dòbel, esta asesinato Servisio Sentral di Vigilansia algun otro boneriano nan a
di e pareha Pleumeekers i e (SSV). Pero radio i televishon a lucha e tempu ei — dékada
kaso Spelonk, asesinato di dos keda trèk Rudy i el a traha na sinkuenta — pa mihorá kondi-
ruman Martis na 2005. entre otro Ritmo FM, mas shonnan di trabou. Nan a
Despues ku Wesselius a despues tambe tantu televishon partisipá den mas ku un wèlga.
stòp di traha komo fiskal el a komo radio di EnergiaVision. Tantu Siso komo Paito a
bira abogado, trahando na pèrdè nan trabou debí na e
bufete di abogado David Kock, Chris Schweigmann wèlga aki. Sin niun eksperensia
te na momentu ku el a retirá Chris Schweigmann, un di e di e trabou aki Siso a bira
definitivamente pa bai ku tripulantenan di e flota Sterke bartènder na Hotel Bonaire. Su
penshun. Yerke, ku a pega riba kosta bo- último profeshon tabata di
Ernst Wesselius a muri na neriano 40 aña pasá, a fayesé taksista.
Wesselius Ernst