Page 34 - 21_di_april_di_2022
P. 34
Diahuebs, 21 di April 2022 |34
Djaweps 14 di Aprel 2022
10
14 Djárason 20 aprel 2022
E lensu di mara kabes doblá ta traha un kònòpi den e lensu i
ta tira e lensu ei riba mesa.
E ora ei e sirbidó tabata sa
Dikon Hesus a dobla e lensu di mara kabes di lenen despues di su Resurekshon? ku tabata e momento pa limpia
e mesa. Pasobra den e dianan
Evangelio di Huan (20:7) Pedro i e otro disipel a sali di e lensu doblá, mester kom- E mesa tabata dekorá a ei, e lensu machiká tabata ke
ta bisa nos ku e lensu ku a bai n’e graf. Nan dos tabata prondé un poko aserka di e trad- la perfekshon, i despues e men, “mi a terminá”.
mara na Hesus su kabes poné kore huntu, ma e otro disipel ishon hebreo den e dianan ei. kriá a bai na spera, fuera di Pero si e Maestro tabata
un banda. E lensu no tabata a kore bai laga Pedro i yega E lensu doblá tin di aber ku e bista, te ora ku e Maestro a lanta di mesa, a dobla e lensu i
huntu ku e otro pañanan., na e graf promé. El a bùk wak Maestro i e Sirbidó i kada mucha terminá di kome. E sirbidó a pone huntu ku su tayó, e sir-
Beibel ta dediká hinter un paden i mira e pañanan di hudiu tabata konosé e tradishon no tabata tribi na mishi ku e bidó lo no tribi di mishi ku e
verso pa bisa nos ku e lensu lenen, ma e no a drenta. aki. mesa, te ora ku e Maestro mesa, pasobra e lensu doblá
tabata doblá poné un kantu. Simon Pedro ku tabata Ora e sirbidó a drecha e mesa lo a terminá. tabata nifiká... “LO MI
(kisas unda e tabata drumí). bini su tras a pasa bai paden. di sena pa e Maestro, e tabata Awor, si e Maestro a ter- BOLBE!”
Riba promé dia di siman, El a mira e pañanan di lenen i sigurá su mes pa poné eksakta- miná di kome, e ta lanta for Ki inkreibel! Ki bunita!
mainta trempan miéntras taba- e lensu ku a mara na Hesus mente di e manera den kua e di e mesa, e ta limpia su Kristu a laga un mensahe den
ta skur ainda, Maria su kabes poné un banda. E Maestro tabata ke. dedenan, boka i barba i e su graf pa bisa ku E lo bolbe...
Magdalena a bai bishitá e graf. lensu no tabata huntu ku e
El a mira ku a kita e piedra ku otro pañanan, ma e tabata
tabata poné na boka di e graf doblá poné un kantu. E Bela di Pasku
El a kore bai serka Simon Esaki tabata importante?
Pedro i e disipel stimá di He- Naturalmente! E ta, awor,
sus i bisa nan: ‘Nan a kohe realmente importante? Klaru E ta e símbolo mas destaká i fin di tempu i di eternidat, sia ta ofresé Bo den e ofrenda
kurpa di Señor bai kunÉ i nos ku sí! di e Tempu Paskual.. E ta was ta alkansá nos ku forsa solèm di e bela aki, obra di
no sa unda nan a pon’É!’ Pa komprendé nifikashon ku ta produkto di abehanan. E nobo den e aña konkreto ku abehanan. Ya nos sa loke e
ta e bela mas importante kua nan nos ta biba. Den e Bela di anunsiá e kolumna di kande-
ta sende den e Vigilia Paskual Pasku ta hinka den e was la, kimando den vlam bibu pa
komo símbolo di Kristu – Lus, i sinku grano di sensha, sim- gloria di Dios... Mara lus di
ku ta butá den un elegante ko- bolisando e sinku heridan- Kristu kende ta resusitá den
lumna òf kandelaber dòrná. an santu òf glorioso di gloria kita skuridat for di nos
E Bela di Pasku ta ya for di e Señor riba Krus. kurason i spiritu”.
promé siglonan un di e símbolo- Den e proseshon di en-
nan mas ekspresivo di e Vigilia. trada di e Vigilia ta kanta tres E Bela di Pasku lo ta sendé
Mei mei di skuridat (ta hasi hint- bia e aklamashon na Kris- den tur e selebrashonnan du-
er e selebrashon anochi i ta tu: “Lus di Kristu. Nos ta rante e shete simannan di e
kuminsá ku e lusnan pagá), di un yama Dios danki”, mién- sinkuenta dianan di Pasku di
konfó prepará adelantá ta sende tras progresivamente ta bai resurekshon, banda di e ambón
e Bela, ku tin un inskripshon den sendiendo e belanan di es- di Palabra, te ku e atardi di e
forma di krus, kompañá di e nan presente i e lusnan di e djadumingu di Pentekòster.
fecha di e aña i di e lèternan Alfa Misa. Despues ta pone e Unabes e tempu Paskual a
i Omega, e promé i e último di e Bela den e kolumna o kan- konkluí, ta kumbiní ku e Bela
álfabèt griego, pa indiká ku e delaber ku ta bai ser su sos- di Pasku keda warda di forma
Pasku di Señor Hesus, prinsipio ten, i ta proklamá rònt di dje, digno kaminda ta batisá hende.
despues di a sensi’é, e E Tambe ta usa e Bela di Pasku
Dios ta simplifiká kosnan solèm Pregon Paskual. durante boutismo i na entiero,
Ademas di e simbolismo kier men na prinsipio i na final
di lus, e Bela di Pasku tam- di e bida temporal, pa simbolisá
Nos ta solushoná tur kos Hesus a bisa esaki masha e amor pa e próhimo. Dios i be tin esun di ofrenda, ku ta ku un kristian ta partisipá di e
ku leinan, ku prohibishonnan. kla: “Henter e lei di Moi- próhimo ta kana asina uní ku nan desaroyá na honor di Dios, lus di Kristu a lo largu di henter
Nos mester di e Kódigo Sivil, ses i e siñansa di e profet- ta parse un kos aunke nan no ta, dramando su Lus: “aseptá, su kaminda riba tera, komo ga-
di e Kódigo Penal. Un Kódi- anan ta dependé di e dos pasobra un ta Dios i otro ta e Tata Santu, e sakrifisio di rantia di su inkorporashon de-
go pa kada kos. Dios ta sim- mandamentunan akí..” hende. Pero tal ta e relashon di e vlam aki, ku Santu Igle- finitivo na e Lus di bida eterno.
plifiká kosnan redusiendo nan Ora nos ta stima ménos Dios ku hende, ku ta asumí
tur na dos: stima Dios i stima nos tin mester di mas lei, tan- komo hasi na djE tur loke nos ta
e próhimo. tu den e derecho sivil komo hasi na hende. Di kiko ta bal pro-
Nos ku tantu leinan no ta den e religioso. Kuantu ménos hibí hòrta, mata, ser infiel, gaña,
solushoná nos problemanan, nos stima mas no ta multip- deseá biennan di otronan, si nos
Dios ta solushoná nan ku dos liká leinan, mandatonan, pro- no tin amor den nos kurason. No
ku al fin y al cabo no ta sino hibishonnan. Esta fásil bida lo laga nos gaña nos mes, únika-
un: amor. Amor pa kuné i pa tabata si nos logra na stima i mente nos lo kumpli ku e lei di
ku e próhimo. E úniko dos ser stimá! E mesun San Pab- Dios si nos stim’é i si nos ta sti-
leinan ku no ta kustumbrá na lo papiando di e hende di ma.
figura presisamente den nos Spiritu, despues di a mens- Ta bon di ta spesialistanan
Kódigonan. Mesun Iglesia honá e frutanan di e Spiritu ta den Derecho Kanóniko, pero e
mester di e Kódigo di Dere- terminá bisando: “E kosnan ei kristian mester ta spesialista den
cho Kanóniko ku 1.752 no ta bai kontra ningun lei .” stima Dios i e próhimo. Dios no
artíkulo i un serie di anekso- (Gal 5,23) tas animá nos den Derecho
nan. Lo interesante den e kon- Kanóniko sino si nos a stima
Hasta ta posibel ku e 1752 testa di Hesus ta ku E lo eq- pasobra esun ku stima di bèrdat
artíkulonan akí ta mas impor- uipar e di dos mandamentu, ya a kumpli ku e lei. Ta pesei, e
tante ku e úniko artíkulo ku esun di e amor pa e próhimo, úniko eksamen ku El a hasi na
Hesus a laga pa nos: stima. Ta na e promé, ku ta, stima Pedro tabata esaki: “Pedro, bo
pesei nos a kombertí nos kris- Dios”. Los equipara y los une. ta stima mi? Kuida mi ruman-
tianismo den kumpli ku leinan No tin berdadero amor pa e nan.” “Bo ta stima mi mas ku tur
i mas leinan i nos ta lubidando próhimo si no tin amor pa e otronan aki?”E lo no saminá
lo berdaderamente esensial: Dios, pero tampoko lo tin nos si nos sa mas òf ménos, sino
stima. berdadero amor pa Dios sin kuantu nos ta stima.