Page 34 - Skolski casopis - ju os sutjeska
P. 34

Nauka i matematika           -           Science and mathematics

             Školski naučnoistraživački časopis - School science and reserach journal                     Broj 1 – Volume 1                     jun 2020.

                   Od  kiselina,  u  sastav  masti  i  ulja  ulaze  masne  kiseline.  Prirodne  masne  kiseline  su

            monokarboksilne, zasićene i nezasićene kiseline normalnog niza sa većim brojem C-atoma. Naziv su
            dobile po mastima i uljima u kojima se nalaze. Zbog načina njihovog nastajanja u organizmu, gotovo

            uvijek sadrže paran broj C-atoma. Iz prirodnih proizvoda izolovano je više desetina masnih kiselina

            sa 4-32 C-atoma. Međutim, najznačajnije su one sa 16 i 18 C-atoma u molekulu. Od zasićenih masnih
            kiselina, to su palmitinska i stearinska kiselina, a od nezasićenih oleinska kiselina.

                   Masti u svom sastavu sadrže uglavnom zasićene masne kiseline, dok ulja u svom sastavu

            sadrže pretežno nezasićene masne kiseline.
                   Masti i ulja se mogu razlikovati na osnovu njihovog fizičkog izgleda, tj. na osnovu njihovog

            agregatnog stanja. Na sobnoj temperaturi masti su u čvrstom, a ulja u tečnom agregatnom stanju.
                   Masti i ulja se ne rastvaraju u vodi (jer nemaju polarne grupe), a rastvaraju se u nepolarnim

            rastvaračima. Zbog manje gustine, ulja i masti plutaju po vodi.
                   Ispitivanjem hemijskog sastava ulja, odnosno masti, utvrđeno je da su to smješe sastavljene

            iz više jedinjenja sličnih fizičkih osobina. Glavni sastojci tih smješa su estri. Pored estara, masti i ulja

            sadrže manje količine vitamina, ugljovodonika i drugih supstanci.
            Gdje se nalaze masti i ulja i kako se mogu dobiti?

                   Iako se masti i ulja mogu dobiti reakcijom esterifikacije glicerola i masnih kiselina, znatno je
            pogodniji način izolovanje iz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla.





















             Slika 1. Ulje                                 Slika 2. Mast


                   Masti se uglavnom nalaye kod životinja i to nagomilane u masnom tkivu. Odatle se dobijaju

            topljenjem. Na primjer, svinjska mast dobija se topljenjem sala. Pored svinjske masti, važne masti
            su: ovčji loj i goveđi loj.









                                                           34
   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39