Page 36 - Skolski casopis
P. 36

Nauka i matematika           -           Science and mathematics

             Školski naučnoistraživački časopis - School science and reserach journal                     Broj I – Volume I                        Maj 2020

                   Ulja  se  uglavnom  nalaze  u  biljkama  i  to  u  sjemenu  i  plodovima.  Iz  njih  se  dobijaju

            presovanjem, cijeđenjem ili rastvaranjem pomoću pogodnih rastvarača. Važna ulja su: maslinovo (iz
            ploda), suncokretovo (iz sjemena), bademovo, orahovo.

                   Izuzetak je riblje ulje, koje se može naći u jetri nekih riba, poput lososa, tune i bakalara.
            Šta su dobre, a šta loše masti?

                   Uopštena je, ali tačna podjela masti i ulja na dobre i loše.

                   Životinjske masti, koje su po hemijskom sastavu zasićene, razgradnjom u organizmu stvaraju

            hemijsku supstancu (holesterol) koja, ako se sakupi u višku, začepljuje krvne sudove i time povećava
            opasnost od pojave kardiovaskularnih bolesti.

                   Masti (ulja) biljnog porijekla po sastavu su nezasićene i u organizmu. Prilikom razgradnje,
            brzo i lako ulaze u sastav supstanci koje uklanjaju holesterol iz krvnih sudova i odvode ga u jetru,

            nakon čega se izlučuje iz organizma. Dakle, te masti (ulja) imaju preventivnu ulogu u sprečavanju
            pojave kardiovaskularnih bolesti i nazivamo ih dobrim mastima.

            Zašto su značajne masti i ulja?

                   Ova grupa molekula važna je za mnoge oblike života, u kojima ima i gradivnu i metaboličku
            ulogu. Dio su svakodnevne ljudske ishrane, ali i ostalih heterotrofa. U organizmu, masti se razlažu

            enzimom lipazlom sintetrisanom u pankreasu.
                   Vitamini  A,  D,  E  i  K  su  u  masti  rastvorljivi  vitamini,  što  znači  da  mogu  biti  svareni,

            apsorbovani i kroz organizam prenošeni samo, ako su zajedno sa mastima. Vrsta masti su i esencijalne
            masne kiseline bez kojih ljudski život nije moguć. Takođe, masti igraju ulogu u održavanju kože i

            kose zdravima, zaštiti tjelesnih organa, održavanju tjelesne temperature, kao i normalnoj funkciji

            ćelije. Kao izvor energije, masti sadrže oko 37,8 kilodžula, tj. 9 kilokalorija energije po gramu. U
            tijelu se lipazama razgrađuju, čime se oslobađa glicerol, koji zatim jetra pretvara u glukozu, primarni

            izvor energije.

                   Usljed postojanja esencijalnih masnih kiselina, koje tijelo ne može proizvesti, već se one
            moraju unijeri oralno ishranom ili na neki drugi način, nemoguće je u potpunosti izbaciti masti iz

            ishrane.  Osim  toga,  nekonzumiranje  supstanci  iz  ove  grupe  mogao  bi  dovesti  do  zdravstvenih
            posljedica. Ipak, nijedna druga mast nije neophodna i tijelo je samo može proizvesti.

                   Kod životinja, kroz masno, odnosno adipozno tkivo, tijelo čuva metaboličku energiju tokom
            određenog vremenskog perioda. U zavisnosti od trenutnog fiziološkog stanja organizma, adipociti

            skladište mast nastalu preradom one u tijelo unesene ishranom, ili je pak razlažu na masne kiseline i

            glicerol, koje šalju u krvni sistem. Prema položaju, masno tkivo može biti visceralno (nalazise ispod
            abdominalnog zida) ili potkožno (bilo gdje pod kožom, uključujući i oblast iznad abdominalnog zida).





                                                           36
   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41