Page 33 - STAV 116 25.05.2017

Cazin – centralni dio grada gdje su ustanici stav.ba

došli zahtjevajući smjenu općinske vlasti

Moj je otac to odbio jer je imao imanje nisu dobivali nikakvu naknadu ili je bila dosad pisali o Buni nisu našli materija-
i želio je biti uz porodicu. Oni su ga de- vrlo mala. To je seljake u cijeloj državi, la koji bi ukazao na to ko je stvarni or-
mobilizirali i postavili za odbornika u a naročito u Krajini, dovelo do ruba eg- ganizator Bune.
selu, u okviru čega je vrlo aktivno radio zistencije i nije bilo dana kada nije bilo “UDBA je utvrdila da nije bilo stra-
na učvršćivanju vlasti. Onda je 1947. go- dženaze. Tada je trebalo pomoći narodu, nog uplitanja niti je bilo veze s kvislinš-
dine država donijela zakon o agraru po a nikako mu još oduzimati. Upravo je to kim organizacijama koje su poslije rata
uzoru na onaj Staljinov, koji je podrazu- dovelo do pobune i ustanka koji je došao postojale u Jugoslaviji, kao što su čet-
mijevao da seljaci moraju unijeti svoja iz hrvatskog dijela jer je preko Korane nici, križari itd. Sa svim kvislinškim
imanja i stoku u seljačke zadruge, a da u Koranskom Lugu, u općini Slunj, ži- organizacijama, proisteklim iz Drugog
im ostane kuća i okućnica. To je znači- vio prvoborac Mile Devrnja, Srbin koji svjetskog rata, Cazinska buna nije imala
lo da se oni odriču svog vjekovnog vla- je bio strašno nezadovoljan. Njegova se- veze i nije bilo riječi ni o kakvoj izdaji,
sništva u korist nekog društvenog do- stra udala se za Stevu Božića, Milanovog već o pokretu protiv nameta i domaćih
bra. Tadašnja vlast pozvala je mog oca i sina. Oni su i po toj osnovi bili prijate- vlastodržaca koji su vršili strahovitu tor-
ponudila mu da bude predsjednik opći- lji. Tako su oni, i moj otac s njima, došli turu nad seljacima i njihovim porodica-
ne. Liskovac je tada bio općina i on je do zaključka da bi se narod mogao toga ma”, ističe Ahmet.
to odmah odbio, rekavši da ne može to osloboditi i skinuti jaram samo pobunom,
raditi nad narodom jer je on narodu u nikako drugačije”, priča Ahmet Čović. kaD uDBa iZmišlja
ratu nešto drugo govorio, da će bolje ži- Pobuna je pripremana u proljeće 1950. DržaVne neprijatelje
vjeti. A onda je uz to utjerivanje u zem- godine, a buknula je u noći između 5. i Naselje Šturlić, navodi Ahmet, imalo
ljoradničke zadruge nametnut i otkup, 6. maja iste godine. Ideja o pobuni po- je sedam udbaša, a Liskovac šest, i oni su
što je podrazumijevalo da seljak mora tekla je, dakle, od Mila Devrnje, a ko je redovno obavještavali UDBA-u o svemu.
državi dati sve što proizvodi. Količinu njemu to predložio, razotkriveno je kroz Esad Ćemalović bio je tada učitelj u Ca-
namirnica koje seljak treba dati državi pisanje Vere Kržišnik-Bukić, koja je za zinu, ujedno i saradnik UDBA-e. On je
određivali su upravo odbornici, i to vrlo potrebe svog doktorskog rada istraživala priznao Ahmetu Čoviću da je UDBA bila
često paušalno. Osim toga, država je od- agrarnu reformu u Jugoslaviji od 1945. obaviještena o svim aktivnostima usta-
vodila narod na društvene akcije, za što do 1950. godine. Svi istraživači koji su nika i da je znala da će doći do pobune

STAV 25/5/2017 33