Page 29 - STAV 116 25.05.2017

Režiserka i scenaristkinja filma Hanna
Slak u razgovoru za Stav istaknula je da
se s Mehmedalijom prvi put srela u au-
gustu 2010. godine. “Odmah smo počeli
raditi na tome da se njegova priča objavi i
kao knjiga i kao film. Dok smo sarađivali
na pisanju Mehmedalijine autobiografije
Nihče (Niko i ništa), paralelno se formirao
scenarij za film Rudar, tako da su knjiga
i scenarij zapravo nastajali istovremeno.
Film jeste baziran na knjizi, ali i na našim
razgovorima, zajedničkim putovanjima
u Srebrenicu, Grujčiće i na druga mjesta
bitna za priču, kao i na mojim opserva-
cijama. Dok je knjiga potpuno autobi-
ografska, film nije dokumentarac, nego
je stiliziran u fiktivnu kinematografsku
formu. Knjigu smo uspjeli izdati 2013.
godine (“Cankarjeva založba”), a za fi-
nansiranje filma trebalo je još nekoliko
godina. Snimljen je krajem 2015. godine,
a postprodukciju smo završili početkom
ove godine”, istaknula je Slak. Film je
slovensko-hrvatsko-njemačke koproduk-
cije, a njegov budžet iznosio je 800.000
eura. Projekt je podržao Slovenski film-
ski centar i Filmski studio “Viba film”. U
glavnim su ulogama Leon Lučev, Marina
Redžepović i Zala Ðurić-Ribić.
U januaru 2008. godine pokrenuta je inicijativa za
oD sreBrenice Do HuDe jame
Knjiga Niko i ništa, po kojoj je nasta- otkrivanje istine o Hudoj Jami i partizanskim zločinima nad
nja kontakta s porodicom u Srebrenici u stav.ba
ratnim vojnim zarobljenicima i civilima u kojima je samo
jao film, publicirana je i na bosanskom
jeziku. Alić u njoj pripovijeda o svom dje-
na ovom mjestu 1945. godine ubijeno približno 3.000 osoba.
tinjstvu u Srebrenici, odlasku na školo-
Rukovođenje projektom povjereno je Mehmedaliji Aliću,
vanje u Sloveniju, pokušaju uspostavlja-
julu 1995. godine, susretu s majkom na- iskusnom inženjeru rudarstva rođenom u Srebrenici
kon godina odvojenosti, radu u rudniku
Huda Jama... centralna tema filma jeste Alićev rad na Ko zna, možda je čak i neko od mojih
“Poslije nekoliko mjeseci rada u Hu- otvaranju Barbarinog rova u sklopu rud- predaka ležao iza ovog zida”, piše Alić
doj Jami i svakodnevnog razmišljanja i nika Huda Jama. Otud i sjajan naslov u knjizi Niko i ništa.
analiziranja dešavanja u Barbara rovu filma, jer Alić ne samo da je bio rudar
juna 1945. godine i dešavanja u Srebrenici otkrivajući leševe u rudniku nego je ru- HuDa jama – strogo ČuVana tajna
jula 1995. godine, shvatio sam da i nema dario i po vlastitoj prošlosti, pitajući se Nakon partizanskih likvidacija u junu
razlike. Sve što se zbilo bilo je po istom ko će pronaći posmrtne ostatke muških 1945. godine, rudnik je ponovo otvoren
receptu, samo u drugom vremenu. Doga- članove njegove porodice iz Srebrenice. već 1. novembra iste godine i radio je
đanja pedeset godina kasnije ličila su na Kad je Alić s grupom rudara ušao u sve do 1992. godine. Tamošnji su rudari
neki kolektivni diplomski rad sinova ide- Barbarin rov, ubrzo je naišao na zlogla- svakodnevno ulazili kroz okno kroz koje
oloških učitelja iz prvog događaja. I prije snu pregradu o kojoj je čitao u ispovije- su posljednji put prošle žrtve i prolazili
i poslije, osnovni svjetski krivci ‘kultur- stima mještana. “Do pregradnog zida u pokraj zatrpanih rovova u kojima su bili
nog’ Zapada po svojoj su vlastitoj režiji tom jamskom hodniku, po pričanju starih posmrtni ostaci oko 3.000 osoba, među
nagradili bolesne zlotvore Istoka. Manje rudara, bio je posut fino poravnat pijesak, kojima je bilo i mnogo žena, o čemu svje-
nam je poznata struktura i sastav žrtava za kontrolu hodanja, na čiju površinu doče i pronađene ženske pletenice. Budući
u Hudoj Jami, ali nam je itekako dobro niko nije smio stati. Do te pregrade bio da Barbarin rov, u kojem su nađene žrtve,
poznat gnusni način na koji se to uradilo. je strogo zabranjen prilaz, što su i najhra- ulazi u sastav gornjeg hodnika rudnika
Kod događaja u Srebrenici sva pitanja i briji morali poštovati jer bi ih tragovi na Huda Jama, nekoliko metara ispod ovog
odgovori mogu se pročitati iz definicije finom pijesku brzo izdali. Po osamosta- lokaliteta rudari su sve do 1992. godine
ZAŠTIĆENA ZONA UN, osim jednog ljenju Republike Slovenije, tek su se prvi redovito radili u donjem, glavnom rovu,
pitanja: Zašto? Od Zaštićene zone UN-a put pojedinci usudili doći do pregrade, kroz koji danas prolazi vodovod za pi-
do danas ostali su samo zaštićeni glavni ali i u to su doba s novom vlašću imali varu “Laško”. “U tom donjem, glavnom
krivci i zločinci, slično kao i u slučaju problema. (...) Gledajući zloglasnu pre- hodniku postoji lokacija betonskog oboda
Hude Jame”, piše Alić. gradu, sve su mi misli bile isprepletene, s dodatnim cementnim premazom. Taj
Iako su u filmu spomenuti značajni od nestanka djedova do nestanka moje dio hodnika gravitacijski je lociran pod
događaji koji su obilježili njegov život, braće i skoro cijelog mog muškog roda. područjem okna 1 i 2, gdje su pobacane

STAV 25/5/2017 29