Page 24 - STAV 116 25.05.2017

POLITIKA

Američki san logoraša Omarske

smrt u Bijeloj kući

MiRSaDOVa PRiČa

stav.ba
iz Prijedora je tokom agresije protjerano više od 55 hiljada
Bošnjaka. Većina ih je, nakon golgote koncentracionih logora

Piše: Sudbin MUSIć Omarske, keraterma, Trnopolja ili Manjače, svoja utočišta
našla širom svijeta. Danas u Chicagu živi velika prijedorska
zajednica čiji je ugledan član Mirsad Čaušević ovih dana
promovirao u Prijedoru svoju knjigu Smrt u Bijeloj kući

vije i po decenije nakon progona Pored komemorativnog dijela progra- se ne zaboravi, da se pamti, kako se ne bi
iz Prijedora, bošnjačke kolonije ma te promocije dokumentarnog filma opet desilo i ne bi opet ponovilo.”
u SAD-u predstavljaju jedan od Avde Huseinovića Tomašica – grobnica Mirsad je rođen u prijedorskoj pri-
Dnajsvjetlijih primjera integracije. fudbalera, upriličena je i promocija knjige gradskoj mjesnoj zajednici Hambarine.
Jedna od najvećih ona je u Chicagu. Kažu Smrt u Bijeloj kući Mirsada Čauševića, Upravo na ulazu u Hambarine, na svega
kako u ovom gradu postoji ulica koju od- preživjelog logoraša Omarske i Manjače, kilometar i po od samog centra Prijedo-
milja nazivaju “Ćela”. Ulica u kojoj žive danas uspješnog biznismena u SADu. ra, 23. maja 1992. godine desio se taj prvi
protjerani Prijedorčani iz ovog bošnjač- oružani incident koji će biti tek samo
kog naselja, danas prekrštenog u Petrovo. priČa opravdanje novim vladarima Prijedora
Proteklih nekoliko godina posebna je pa- Malo je mjesta poput Prijedora koja da započnu s dugo planiranom akcijom
žnja posvećena organizaciji Dana bijelih su doživjela zlu sudbinu a da su njiho- čišćenja općine od svega što nije srpsko.
traka, koja se održava 31. maja u gotovo ve žrtve svoju priču uokvirenu u knjige Napad na Hambarine narednog dana
svim većim gradovima u kojima žive i podijelili s drugima. I prije Čauševićeve označit će i početak kraja porodične sre-
rade prijedorski prognanici, posebno u objavljeno je desetak sličnih autorskih će poštene radničke porodice Čaušević.
Chicagu, u kojem egzistira zajednica 35 radova Prijedorčana o ovom gradu i nje- “Istog dana zauvijek smo napustili kuć-
hiljada Bošnjaka. govoj i njihovoj tragediji. Svaka je spe- ni prag i počeli tragati za srećom. Možda
Ove godine Dan bijelih traka i cen- cifična, svaka ima posebnu vrijednost. me je upravo to i ponukalo da napišem
tralna komemoracija posvećena žrtvama Tako i ova Mirsadova. “Moja je priča, svoju priču. Ne znam. Jednostavno sam
genocida u Prijedoru održana je 21. maja zapravo, lična karta pravog mene. Slika morao”, priča Mirsad za Stav. Nakon
u Holocaust muzeju. Jevrejska zajednica moje sudbine. To je moja istina, svjedo- dvomjesečnog tumaranja po okolnim
u ovom gradu pokazala je razumijeva- čanstvo osobe koja je preživjela genocid. selima, kobnog 20. jula, dana koji je bilo
nje za sudbinu prijedorskih Bošnjaka. Ovdje otvaram svoju dušu, da se zna, da teško preživjeti, Mirsad je deportiran u

24 25/5/2017 STAV