Page 37 - STAV 116 25.05.2017

STAJALIŠTA

ISTOčNI PARNAS
Između Platona i “celebrity-kulture”
DA LI jE

fILOzOfIjA MrtVA

Piše: Kurs koji je moderna tehnološka civilizacija odredila učinila je filozofiju
İbrahim kalin
kao “ljubav prema mudrosti” irelevantnom. Modernizam definira
slobodu kao pravljenje izbora bez obzira na značenje i posljedice.
Kada stremimo ka objašnjenju, ono nam se daje u obliku recepata za
lijekove, priručnika, ugovora, rasporeda, smjernica i uputa i rečeno
nam je da ih pratimo da bismo pronašli zadovoljštinu i sreću. Pitanja
supstance zamijenila su pitanja količine

ovoreći na konferenciji “Google’s filozofija pretvara se sve više u jedan du- nego i zašto je to tako. U mudrosti pitanje
Zeitgeist” u Hertfordshireu 2011. gački komentar onoga što su filozofi rekli “zašto” bitnije je od pitanja “šta” i “kako”.
godine, Stephen Hawking, teore- u prošlosti. Ozbiljni filozofi ne mogu se Sve je ovo propisno sumirano u defini-
Gtički fizičar i autor knjige Krat- natjecati sa “celebrity-kulturom” moder- ciji filozofije koju se ponudili muslimanski
ka historija vremena, hrabro je ustvrdio da nog svijeta. Njihovih nekoliko trenuta- filozofi. Za njih filozofija znači “poznavati
je filozofija mrtva. Hawking je rekao da je ka medijske pozornosti brzo nadomješta realnosti stvari onakvima kakve jesu koli-
filozofija prevladana jer nije držala korak sljedeća ekskluzivna vijest ili najnoviji ko god je to ljudima moguće, te postupati
s fizičkim naukama. Govoreći o porijeklu trend na društvenim medijima. u skladu s tim”. Od Al-Farabija i Ibn-Sine
stav.ba
svemira, čuveni fizičar rekao je publici: U pogledu nauka, Hawking ima po- do Ibn-Rušda i Mulla Sadre, muslimanski
“Većina nas se uglavnom ne bavi takvim entu. Ono što fizičke nauke imaju kaza- filozofi vide filozofiju kao potragu za teoret-
pitanjima, ali većina nas se barem ponekad ti o fizičkom sastavu svemira ne može se skim razumijevanjem, kao i vrlinskim dje-
zapitala: zašto smo ovdje; odakle dolazimo. ignorirati. Propisan filozofski pogled tre- lovanjem. U svom su radu oni kombinirali
Tradicionalno, ovo su pitanja filozofska, bao bi biti kadar u svoje analize integrirati naučno istraživanje, filozofsko razumijeva-
ali filozofija je mrtva.” Umjesto filozofije, otkrića fizičkih nauka. nje i etičko-duhovno rafiniranje. Filozofi-
Hawking drži da bismo se trebali okrenu- Ali ono u čemu Hawking griješi jeste ja kao mudrost – hikma – ne isključuje ni
ti fizičkim naukama kako bismo pronašli to da nauke ne odgovaraju na pitanje “za- nauku ni metafiziku. Ona ih kombinira i
odgovore na “velika pitanja”. što”, nego “šta”, tj. objašnjavaju šta je atom sjedinjuje da bi ljudski um opremila valja-
Ovaj stav nije nov, drže ga pozitivisti još i kako on funkcionira. Ali najvažnija i naj- nim konceptualnim instrumentima kako
od 19. stoljeća. Za pozitiviste, nauka posje- dublja pitanja koja nas se kao razumnih bi se razlučila zbilja čiji smo dio.
duje ključ realnosti stvari i, sukladno tome, bića tiču jesu pitanja “zašto”. Tu filozofija Kurs koji je moderna tehnološka ci-
filozofija, religija, teologija i drugi načini ponovo stupa na scenu. Ali, koja filozofija? vilizacija odredila učinila je filozofiju kao
spoznaje odbačeni su u korist racionalne, Riječ filozofija potječe iz starogrčkog “ljubav prema mudrosti” irelevantnom.
naučne budućnosti ljudskog roda. Smrt fi- philosophia, što znači “ljubav prema mu- Više nemamo potrebu da se pitamo “zašto”.
lozofije proglasio je i Nietzsche jer je vjero- drosti”. Prema predaji, Pitagora, kojem se Modernizam a la Hegel i Weber definira
vao da je pokazao nemogućnost filozofije pripisuje izum te riječi, rekao je da mudrost slobodu kao pravljenje izbora, bez obzira
da odgovori na velika pitanja čovječanstva. pripada “bogovima”, a mi je, konačna i na značenje i posljedice. Kada stremimo
Koliko ja vidim, Hawking nije reduk- grješna ljudska bića, ne možemo posjedo- ka objašnjenju, ono nam se daje u obliku
cionistički pozitivist. Ali ovdje, na pojed- vati, ali je možemo voljeti. Grčki mudrac, recepata za lijekove, priručnika, ugovo-
nostavljen način, on ponavlja stari moto da dakle, kombinirao je čin spoznavanja i čin ra, rasporeda, smjernica i uputa i rečeno
bi fizičke nauke trebale biti jedina vodilja u voljenja. Ovo je fundamentalna dimenzija nam je da ih pratimo da bismo pronašli
našoj potrazi za porijeklom svemira i zna- filozofskog znanja koju smo uglavnom za- zadovoljštinu i sreću. Pitanja supstance
čenjem fizičkog postojanja. Hawkingova boravili. Šta ta mudrost znači? Više nego zamijenila su pitanja količine. Mudrost,
dilema jeste to da njegova objava smrti fi- samo informacije i podaci. Ona se odnosi međutim, zahtijeva prave odgovore na
lozofije nije naučna pretpostavka nego fi- na dublje razumijevanje stvari onkraj bro- prava pitanja.
lozofska tvrdnja. jeva, statistika i lista činjenica. Ona obu- Trenutno stanje čovječanstva čini filo-
Rekavši to, Hawking s pravom napa- hvata filozofiju i nauku, ali također uvodi zofsku refleksiju sve značajnijom i hitni-
da filozofiju utoliko ukoliko se filozofija i drugačiji poredak realnosti. jom. Umjesto što gledamo kako da filozo-
smatra mentalnom gimnastikom, lingvi- Prema Aristotelu, mudrost znači razu- fiju svedemo na nauku, moramo povratiti
stičkim teoretiziranjem i apstraktnim i mijevanje uzroka, tj. zašto su stvari onakve značenje filozofije kao razumijevanja i
konceptualnim komentiranjem nauke, kakve jesu. Ovo je bitnija definicija od pi- mudrosti. Jedino ćemo tada imati valja-
tehnologije i efekata hipermoderniz- tanja “šta” jer se odnosi ne samo na spo- nu sintezu naučnih otkrića, konceptualne
ma na savremena društva. Akademska znaju da su stvari u određenom poretku analize i etičko-duhovnog traganja. n

STAV 25/5/2017 37