Page 51 - STAV 116 25.05.2017

reći da ih je upravo ta njihova dobrota i i državnom uređenju Osmanske države”, reakcionaštvom”, rekao je šejh Brzina i
samilost, na ovom podneblju ukrštanja kazao je šejh Brzina. istakao da je Ahdnama sultana Mehmeda
brojnih sukobljenih interesa, dovela do “Tolerancija je svakako ključna riječ Fatiha, dokument iz kojega se “vidi kako
bezrezervnog povjerenja u druge, neopre- kad govorimo o savremenim konceptima jedno dobro podstiče drugo, kako jedan
znosti i naivnosti, koja ih je često skupo ljudskih prava i sloboda”, nastavlja šejh akt Državnika i Države, koja ima uteme-
koštala, ipak treba naglasiti da tolerancija Brzina, naglasivši da će u vezi s ulaskom ljenje u vjeri i sufijskoj interpretaciji vjer-
nema alternativu i da je to jedini način Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju skog, dalekovido i dalekosežno implicira
zdravog života ne samo u Bosni i Herce- pitanje ljudskih prava i sloboda zasigurno domoljublje onih koji to prepoznaju i ci-
govini nego u svijetu općenito”, kazao je biti i kamen spoticanja u kontekstu preis- jene (pa i fratri), a ne kao neki danas koji
Hasanović. pitivanja tolerancije bosanskih muslimana. takve principe omalovažavaju”.
“Želim reći da su bosanski muslimani Dr. Senad Hasanagić govorio je o
osjećaj Za toleranciju pod posebnim političkim povećalom, da temi “Doprinos tesavufa osmanskoj to-
potreBniji nam je Više nego ikaD se pritom možemo ljutiti, da možemo leranciji” i ustvrdio da sam tesavvuf nije
Uz domaćina skupa mr. Suada ef. protestovati zbog dvostrukih aršina, ali mogao određivati elemente tolerancije,
Mujakića, prisutnima se uvodnom ri- to neće promijeniti dioptriju pod kojom jer je to činio šerijat koji je za sufije bio
ječju obratio pročelnik nakšibendijske se promatra svaki naš postupak. Osjećaj svetinja. “Tesavufski utjecaj na sultane
tekije “Mejtaš” i inicijator skupa šejh za toleranciju i za mjeru potrebniji nam rezultirao je širokim tumačenjem šeri-
Halil Hulusi Brzina. On je istakao da je je više nego ikad. Naša tolerancija preispi- jatskih odredbi, što dokazuje da sulta-
cilj ovog naučnog skupa da se ponudi i tuje se svakodnevno i putem tzv. islamo- ni nisu bili usmjereni na restrikciju i
potvrdi sufijsko viđenje i življenje tole- fobnih diskursa, putem raznih ideoloških smanjivanje prava pojedinih vjerskih i
rancije te da se analizira sufijski odnos zastranjivanja i osporavanja bošnjačkih etničkih grupa, već na odnos prihvata-
prema drugom, stranom, tuđem i druk- kulturnih i vjerskih velikana i autoriteta nja drugih koji po strogom islamskom
čijem, s posebnim osvrtom na Osmansku iz prošlosti. Naravno da ne možemo šu- tumačenju nisu pripadali sljedbenicima
državu. “Tema simpozija je zahvalna ali tjeti i biti nijemi kad se naše tradicijske Knjige. Tesavufske preporučene vrijed-
i neophodna, jer je bezbroj primjera su- vrijednosti napadaju i omalovažavaju, nosti pojačavale su određene elemente
fijske tolerancije. Uzmimo samo primjer ali ne bismo smjeli zapadati u emotivna tolerancije koje je određivao šerijat i
i odnos hazreti Mevlane prema drugome stanja koja nas vode u niz beskrajnih jav- obogaćivale odnos prema drugima pro-
i drugačijem u bejtovima Mesnevije i vi- nih polemika pomoću kojih se dodatno poručenim islamskim vrijednostima.
djet ćemo da je tolerancija nezamjenji- antagonizira ionako podijeljena javnost. Ono čemu su šejhovi podučavali sultane
va i neizbježna u sufijskom tumačenju Uostalom, na taj se način postavljamo i ostale uobličavalo ih je kao ljude koji
vjere, u pozivanju u vjeru, u izgradnji u podređenu poziciju, kao oni koji su u se prema drugima i drugačijima trebaju
međuljudskih odnosa, ali i u kreiranju stalnom reagiranju. A onaj koji se nalazi odnositi s poštovanjem i dobrohotnošću
stav.ba
društvenog ambijenta, pa i državnog u takvom stanju svijesti ne može kreira- koje zaslužuju ljudska bića kao krune
uređenja, što je posebno karakteristič- ti društvenu klimu, ne može uputiti na Allahova stvaranja”, rekao je Hasanagić i
no u sveukupnim društvenim odnosima vrijednost jer je zabavljen neprestanim primijetio da je takvo ponašanje snažno
privlačilo nemuslimane prema islamu.
Dr. Elvir Musić govorio je o temi “To-
lerancija u djelima tesavufskih pjesnika”,
posebno se osvrnuvši na primjere iz živo-
ta i djela Mevlane Dželaluddina Rumija,
Hafiza Širazija i Šejha Sa’dija Širazija.
“Dok je među jednima tolerancija re-
zultat jasnih zakonskih regulativa osmi-
šljenih ljudskim genijem, kod drugih je
produkt moralnog kodeksa na temelju ko-
jeg su božanskom svemudrošću ispisane
zakonske regulative. Upravo zahvaljuju-
ći činjenici da su islamski mislioci, uče-
njaci i pjesnici na čijim promišljanjima
su postavljeni temelji ideje Osmanskog
carstva kao glasnika pravednosti namije-
njene svim narodima, uz uvažavanje nji-
hovih različitosti koje ne prelaze granice
vjerozakona, čovjeka i njegovo okruženje
promatrali kroz prizmu islamom definira-
nih moralnih vrijednosti, ono što bismo
mogli spomenuti kao toleranciju poprimi-
lo je suštinsko značenje uvažavanja, a ne
trpljenja, jer samo uvažavanje predstav-
lja čin pridavanja značaja nekoj ideji ili
pojavi i njenom doživljavanju kao ploda
različitih tokova unutar misli i ideja koje
u svakom slučaju mogu biti konstruktivne
i odražavati primjer kako nešto treba ili
ne treba činiti”, rekao je Musić.

STAV 25/5/2017 51