Page 52 - STAV 116 25.05.2017

DRUŠTVO

je u životopisima sufijskih velikana i nji-
hovim književnim djelima. Primjerice,
Yunus Emre nije bio indiferentan spram
negativnih tendencija, strasti, nezasitosti,
gafleta, mladih koji ne slušaju savjete, od-
sustva bogobojaznosti kod starih, oholosti
junaka, osiljene vlastele njegova vremena.
“On se ne povlači u izolaciju, ne za-
tvara oči pred tim pojavama, već ih ja-
sno imenuje i kritički promatra. Jedna
od stereotipnih predrasuda o tesavufu i
sufijama jeste i predrasuda o toleranciji.
Naime, oni koji na fenomen tesavufa gle-
daju ne ostvarujući uvid u poruke koje su
tesavufski velikani ostavili svojim djeli-
ma i životopisima, na tesavuf kao učenje
kao i na tarikate kao puteve kojim idu oni
koji prihvataju tesavufsko učenje gledaju
kao na put tolerancije, preciznije kazano,
tumače to kao indiferentnost spram sve-
Učesnici naučnog skupa mr. Suad ef. Mujakić,
prof.dr. Mehmet Necmettin Bardakçı, šejh Halil ga što se zbiva u njima i oko njih”, upo-
Brzina, prof. dr. Zuhdija Hasanović zorava Šiljak-Jesenković, koja je istražu-
jući tesavufsku književnost i životopise
tekije su Bile most iZmeđu su sva vjerska prava i slobode. Unatoč ne- autora i njihova djela uvidjela koliko je
naroDa anaDolije i Balkana vjerovatnoj moći i utjecaju koje je davalo pogrešno na ovaj način tumačiti i sistem
Na simpoziju je gostovao i prof. dr. prijestolje, osmanski sultani pridavali su tesavufskog mišljenja, i duhovno putova-
Mehmet Necmettin Bardakçı, redovni pro- velik značaj tasavufskim krugovima te su nje, i duhovnog putnika.
fesor na Fakultetu teologije Univerziteta se prema sufijama odnosili s poštovanjem. Naime, imamo li na umu da je ovo
“Sulejman Demirel” iz Isparte u Turskoj. Derviši gazije koji su bili dio osnivačkog duhovno putovanje predstavljeno pro-
Govorivši o temi “Osmanlije i tesavvuf”, kadra osmanske države imale su velik laskom kroz četiri kapije, i kako ga je
naglasio je da je tesavufska tradicija, koja utjecaj i ogroman doprinos u formiranju jedino moguće okončati prolaskom ka-
se proteže od Srednje Azije preko Anado- klime tolerancije i ljubavi kod Osmanli- pija šerijata, tarikata, marifeta i hakika-
Emrea, Hadži Bektaši Velija, Hadži Baj- stav.ba
lije do Balkana, tokom brojnih generacija
ja. Ulema je bila ta koja je definirala jasna
ta, te da uvjet za pristupanje tarikatu je-
hranila i činila našu duhovnost.
svjetovna pravila, dok su sufije održavale
ste prihvatanje i potpuno savladavanje
“Ljudi Anadolije su islamski ahlak
društvenu solidarnost. Vojska je državu
kapije šerijata, sa svim propisima što ih
učili od velikana poput Mevlane, Yunusa
ovaj zakon obuhvata, jasno je da tesavuf
čuvala od vanjskih i unutrašnjih neprija-
rami Velija Gejikli-babe, Akšemsedina i telja. Tekije, koje se mogu posmatrati kao nije nikakvo alternativno učenje zasno-
vano na bezakonju i nesustavnosti, kako
volonterske obrazovne institucije, bile su
Ešrefoglu Rimija. Balkanci su, pak, islam most između naroda Anadolije i Balkana”, u ezoterijskom tako i u egzoterijskome
prihvatili zbog truda Sari Saltuka, broj- zaključio je gost iz Turske. smislu”, rekla je Šiljak-Jesenković
nih derviša gazija i alperena. Njihov utje- Dr. Amina Šiljak-Jesenković govorila “Značaj unutrašnje i vanjske tole-
caj, prožet učenjima o toleranciji i ljuba- je o temi “Prema čemu su sufije netoleran- rancije kao cjelovitog sufijskog puta”
vi, očuvan je daljim radom brojnih alima tne”, a uporišta za svoje izlaganje tražila bio je naslov izlaganja prof. dr. Fahire
i velikana vjere. Mjesta ratnika derviša u
brojnim tekijama preuzele su sufije koje
su narod podučavale vjeri u spoju tarika- mula mustaFa Bašeskija: na kraju,
ta i šerijata. Stoga ne možemo ni u kojem elHamDulillaH, poBijeDe DerViši
slučaju naše muslimanstvo posmatrati od-
vojeno od tesavufa”, kazao je Bardakçı, iz- Zanimljivo je spomenuti podatak da naš poznati historičar Hamdija Kreševljaković, go-
dvojivši Yunusa Emrea i Sari Saltuka kao voreći o saračima i saračkom zanatu u Sarajevu, ističe da je dobar dio sarača pripadao
dvojicu sufija koji su hranili duhovnost mevlevijskom tarikatu. Štaviše, sarajevski ćehaja (upravnik) derviš Ahmed bio je na po-
muslimanskog naroda Balkana. ložaju Mevlevijske tekije na Bentbaši dvadeset godina. Ovaj podatak, zapravo komičnu
“Učenje derviša Ahmeda Yesevija naj- anegdotu zabilježio je i Mula Mustafa Bašeskija u svome Ljetopisu:
ljepše je plodove dobilo u ilahijama Yunusa “Kad je umro mevlevijski šejh, derviš Ahmed, sarač po zanimanju, a bio je jako star,
Emrea napisanim u Anadoliji. No, shva- možda je imao više od stotinu deset godina, vaiz ode kod mule i zatraži da mu se do-
tanje alperenlika, koje podrazumijeva sje- dijeli to mjesto. A taj vaiz je ustvari bio munkir (ohol). No mula ne udovolji njegovom
dinjenje hrabrosti i svetosti, utjelovlje- zahtjevu, nego položaj šejha dodijeli starom dervišu Mustafi Mlivaru, koji je dobrovolj-
nje je našlo u učenju Sari Saltuka. Sufije, no obavljao posao mujezina u Tabačkoj džamiji. Kad je preuzeo naimenovanje, šejh
poučene njihovom mudrošću, uvijek su Mustafa počne održavati zikir u toj džamiji. Jednoga dana dođe nekoliko njegovih pro-
isticale da su ljudi bića dostojna ljubavi i tivnika (yaramazlar) da spriječe održavanje zikra, ali je u džamiju došlo i nekoliko ljudi
dostojanstva. Isticali su da u svijetu stvore- naklonjenih dervišima s namjerom da poslije ikindije namaza sjednu u halku i sudjeluju
nom zbog ljubavi nema mjesta za mržnju i u zikru. U džamiji dođe do prepirke. Prepirka preraste u tuču. Na kraju, elhamdulillah,
zlobu. Osmanlije, čiji je cilj bila globalna pobijede derviši.”
dominacija na principima islamske tole- (Dio izlaganja mr. Zajima Kruške)
rancije, osvojenim narodima priznavale

52 25/5/2017 STAV