Page 57 - STAV 116 25.05.2017

prijepisi kur’ana

U posjedu Historijskog arhiva nalaze se i dva
prijepisa mushafa. Za prvi se pretpostavlja da
je prepisan krajem 14. stoljeća, ali tačan
datum još nije određen. Drugi potječe iz
1513. godine, formata je 8 x 5,5 cm, a pi-
san je “nashpismom” i vokaliziran. Atif Mu-
šinović kaže da je ovaj prijepis Kur’ana djelo
Gamaluddina b. al-Fadla al-Hafiza al-Astraba-
dija nastalo u prvoj dekadi mjeseca džumade-l
evvela 919. godine (odnosno, oko 24. jula 1513.
godine po Isau). “Za oba ova mushafa nismo sigurni
kako su dospjeli u Bosnu. Pretpostavljamo da su došli
s osmanskom vojskom, ili su ih neki od Bošnjaka prilikom
svojih putovanja kupili negdje u Osmanskom carstvu, pa ih
donijeli u Bosnu. Ovi rukopisni mushafi izuzetno su zanimljivi
i, što se mene tiče, od neprocjenjive su vrijednosti. U Sarajevu
imamo ulice Veliki mudželiti i Mali mudželiti (prepisivači). Morate
razumjeti da je prepisivati kur’anski tekst tada bilo zanimanje ča-
sti i ugleda i nije se taj posao radilo da bi se zaradila kora hljeba.
Bilo je časno prepisivati ćitabe i to su radile mnoge zvanične,
poznate i ugledne ličnosti. Pošto govorimo o mushafima, mislim
da je zgodno spomenuti da u našem arhivu imamo lijepu zbirku
mushafa, četrdesetak. Imamo jedan pisan kufskim pismom, što
je vrlo rijetko za naći. Jedan od tih kaligrafa jeste i umjetnik svjet- koliko je poznato, prepisao 23 mushafa. Zamislite samo koliki je
skog glasa s obzirom na to da se njegov mushaf čuva u Muzeju trud uložen u to prepisivanje, ako znamo da je kaligrafu za izradu
mushafa u Medini”, naglašava Mušinović. lijepih primjeraka mushafa u prosjeku trebalo 2 godine. Kad je taj
“Zanimljivo je pomenuti i fakat da se jedan mushaf znao prepisivati čovjek dizao glave od tog posla i kad je to sve stizao, ni sada mi
i po nekoliko godina. Naprimjer, Mustafa Hattat Mostari je za života, nije jasno. Uvijek govorim da su Bošnjaci bili visoko integrirani u
stav.ba
osmansko društvo i nikad nisu bili neka sitna raja. Nije samo Meh-
med-paša Sokolović bio to što je bio. Mi smo i u nauci davali velike
prvake. Recimo, na kolofonu svog prepisa Mustafa Hattat zapisao
je 1759. godine da mu je to 23. primjerak prijepisa Kur’ana”, ističe
Mušinović, koji tvrdi da iz kaligrafskih uzoraka doznajemo da je Mu-
stafin otac Omerefendija bio profesor u više istanbulskih medresa,
a da mu je dedo Ismail bio poznati kaligraf iz Mostara. “Dakle, kada
bismo to stavili u kontekst današnjeg vremena, to bi bilo kao da
danas imamo Bošnjake predavače na Oxfordu, Yaleu, Cambridgeu
itd. Bošnjaci su bili visoko integrirani i u ilumu i u vlasti i u svakom
segmentu života, a i ovi su mushafi dokaz visoke civilizacije koja je,
nažalost, prekinuta silom, jer su Bošnjaci u austrougarskom periodu
došli u situaciju da su, iako su znali čitati i pisati pored bosanskog i
tri strana jezika, preko noći proglašenim nepismenim zato što nisu
poznavali latiničko pismo. Mislim da je to bio neviđen nasilnički akt
prema obrazovanju, kulturi i nauci“, kazao je Mušinović.

STAV 25/5/2017 57