Page 57 - STAV 116 25.05.2017
P. 57

prijepisi kur’ana


           U posjedu Historijskog arhiva nalaze se i dva
           prijepisa mushafa. Za prvi se pretpostavlja da
           je prepisan krajem 14. stoljeća, ali tačan
           datum još nije određen. Drugi potječe iz
           1513. godine, formata je 8 x 5,5 cm, a pi-
           san je “nashpismom” i vokaliziran. Atif Mu-
           šinović kaže da je ovaj prijepis Kur’ana djelo
           Gamaluddina b. al-Fadla al-Hafiza al-Astraba-
           dija nastalo u prvoj dekadi mjeseca džumade-l
           evvela 919. godine (odnosno, oko 24. jula 1513.
           godine po Isau). “Za oba ova mushafa nismo sigurni
           kako su dospjeli u Bosnu. Pretpostavljamo da su došli
           s osmanskom vojskom, ili su ih neki od Bošnjaka prilikom
           svojih putovanja kupili negdje u Osmanskom carstvu, pa ih
           donijeli u Bosnu. Ovi rukopisni mushafi izuzetno su zanimljivi
           i, što se mene tiče, od neprocjenjive su vrijednosti. U Sarajevu
           imamo ulice Veliki mudželiti i Mali mudželiti (prepisivači). Morate
           razumjeti da je prepisivati kur’anski tekst tada bilo zanimanje ča-
           sti i ugleda i nije se taj posao radilo da bi se zaradila kora hljeba.
           Bilo je časno prepisivati ćitabe i to su radile mnoge zvanične,
           poznate i ugledne ličnosti. Pošto govorimo o mushafima, mislim
           da je zgodno spomenuti da u našem arhivu imamo lijepu zbirku
           mushafa, četrdesetak. Imamo jedan pisan kufskim pismom, što
           je vrlo rijetko za naći. Jedan od tih kaligrafa jeste i umjetnik svjet-  koliko je poznato, prepisao 23 mushafa. Zamislite samo koliki je
           skog glasa s obzirom na to da se njegov mushaf čuva u Muzeju   trud uložen u to prepisivanje, ako znamo da je kaligrafu za izradu
           mushafa u Medini”, naglašava Mušinović.            lijepih primjeraka mushafa u prosjeku trebalo 2 godine. Kad je taj
           “Zanimljivo je pomenuti i fakat da se jedan mushaf znao prepisivati   čovjek dizao glave od tog posla i kad je to sve stizao, ni sada mi
           i po nekoliko godina. Naprimjer, Mustafa Hattat Mostari je za života,   nije jasno. Uvijek govorim da su Bošnjaci bili visoko integrirani u
                                    stav.ba
                                                              osmansko društvo i nikad nisu bili neka sitna raja. Nije samo Meh-
                                                              med-paša Sokolović bio to što je bio. Mi smo i u nauci davali velike
                                                              prvake. Recimo, na kolofonu svog prepisa Mustafa Hattat zapisao
                                                              je 1759. godine da mu je to 23. primjerak prijepisa Kur’ana”, ističe
                                                              Mušinović, koji tvrdi da iz kaligrafskih uzoraka doznajemo da je Mu-
                                                              stafin otac Omerefendija bio profesor u više istanbulskih medresa,
                                                              a da mu je dedo Ismail bio poznati kaligraf iz Mostara. “Dakle, kada
                                                              bismo to stavili u kontekst današnjeg vremena, to bi bilo kao da
                                                              danas imamo Bošnjake predavače na Oxfordu, Yaleu, Cambridgeu
                                                              itd. Bošnjaci su bili visoko integrirani i u ilumu i u vlasti i u svakom
                                                              segmentu života, a i ovi su mushafi dokaz visoke civilizacije koja je,
                                                              nažalost, prekinuta silom, jer su Bošnjaci u austrougarskom periodu
                                                              došli u situaciju da su, iako su znali čitati i pisati pored bosanskog i
                                                              tri strana jezika, preko noći proglašenim nepismenim zato što nisu
                                                              poznavali latiničko pismo. Mislim da je to bio neviđen nasilnički akt
                                                              prema obrazovanju, kulturi i nauci“, kazao je Mušinović.

























                                                                                                   STAV 25/5/2017  57
   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62