Page 85 - STAV broj 147-148
P. 85
Bužim – geografski prikaz, suočio sam Knjiga narodnih
se s bolnom činjenicom koliko malo umotvorina “Krajiške
je u Bužimu napisanih radova na bilo
koju temu. Kasnije, višegodišnjim in- izreke i poslovice”
teresiranjem za širi prostor Cazinske obuhvata širi prostor
krajine, uočio sam da je stanje slično
i izvan Bužima. Da su mnoge društve- Cazinske krajine i
ne teme neobrađene, priče i narodne zamišljena je kao zbirka
umotvorine slabo zabilježene, a mnoge
značajne ličnosti zametene u pamćenju usmene tradicije koja
naroda. Valjda je to i logično budući je nerijetko bivala na
da su Krajišnici, historijski gledano, marginama folklorističkih
više bili ljudi rata nego ljudi pera, što interesiranja, s obzirom
se i u najnovije vrijeme nije mnogo na to da njeno sakupljanje
promijenilo. Tako se javio poriv da se zahtijeva mukotrpan
nešto uradi, makar to bilo na prostoru terenski rad. Ova knjiga
užeg i šireg zavičaja, kako bi se granice nastala je kao produkt
poznatog pomjerile, kako bi ovdašnji višegodišnjeg istraživanja
krajiški čovjek upoznao sebe, svoje
pretke, običaje, sve ono što u najširem čestim ratovima na granicama država,
smislu jesu kameni međaši krajiškog, religija i kultura”, primjećuje dr. Ra-
ali i bosanskohercegovačkog identite- šid Durić u recenziji. Dubina Sijam-
ta. Tako sam krenuo s prikupljanjem hodžićevog folklorističkog istraživanja
građe za monografiju Bužim kroz vri- naročito je vidljiva onda kada on, kao
jeme, koja je na kraju prevazišla moja sakupljač, nudi autorsko objašnjenje po-
očekivanja i, po mišljenju akademika jedinih izreka i konteksta u kojima se one
Envera Mandžića, postala pravo ‘ur- VIŠEGODIŠNJE BILJEŽENJE upotrebljavaju, bez čega bi brojne izreke
nek-djelo’ koje može biti dobar primjer USMENE GRAĐE bile nerazumljive govornicima bosanskog
u naučno-istraživačkom, metodološkom, ali jezika iz drugih dijelova Bosne i Hercego-
i estetskom smislu za izradu monografija Knjiga narodnih umotvorina Krajiške vine. Knjiga je opremljena ilustracijama
mnogih drugih mjesta i gradova”, kazao je izreke i poslovice obuhvata širi prostor Ca- Ismeta Erdića, koji je veoma zanimljivo i
Sijamhodžić za Stav. zinske krajine i zamišljena je kao zbirka duhovo grafički predstavio neke krajiške
usmene tradicije koja je nerijetko bivala na izreke. U razgovoru za Stav, Sijamhodžić je
Biografski leksikon općine Bužim prvi je marginama folklorističkih interesiranja, s istaknuo da je svoja višemjesečna istraživa-
leksikografski priručnik koji tretira prostor obzirom na to da njeno sakupljanje zahti- nja vršio po arhivima, bibliotekama i insti-
općine Bužim. Autori su u dvanaest po- jeva mukotrpan terenski rad. Ova knjiga tutima od Bihaća, Banje Luke do Sarajeva
glavlja nastojali sistematizirati bitna ime- nastala je kao produkt višegodišnjeg istra- i Zagreba, potom obilaskom starijih ljudi
na bužimskog kraja, tragajući za njihovim živanja na prostoru Cazinske krajine. Kako po terenu, pa penjanjem na prašljive tavane
biografijama u pisanim i usmenim izvori- u pogovoru ističe dr. Nehrudin Rebihić, ri- starih bosanskih kuća na kojima je nailazio
ma, ne prezajući ni od metode razgovora s ječ je o značajnom folklorističkom djelu, o na vrijednu osmansku građu i dokumente.
Bužimljanima čija su kazivanja nekada bila kojem posebno svjedoči Sijamhodžićev uvid “To sam dijelom objelodanio u Biografskom
i jedini izvor informacija za pojedine lek- u širu bosansku usmenoknjiževnu radioni- leksikonu, te antologiji starih tekstova pod
sikografske jedinice. “Vidljiva je namjera cu kojoj su prilazili različiti folkloristi, od nazivom Slovo o zavičaju. Vjerujem da će
autora da sveobuhvatno biografski obrade Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka do prikupljena građa, koju sam prikupio i koju
sve osobe koje se svojim životom, djelom, Vehida Gunića. Sijamhodžić je u ovoj knji- proučavam i obrađujem, biti povodom na-
angažmanom i pojavom ističu unutar bu- zi sakupio 1.040 izreka i poslovica koje je stanka još nekih monografija i publikacija.
žimske lokalne zajednice ili su za nju vezani sabrao obilazeći Cazin, Bužim, Bihać, Bo- Nakon temeljitog istraživanja lokalnog za-
– mjestom rođenja, zavičajnošću i posebnim sansku Krupu i Veliku Kladušu, a selek- vičaja, moje interesiranje se polahko širi na
zaslugama. (...) Uz svaku biografiju navede- cijom je odvojio one izreke i umotvorine Cazinsku krajinu, a Krajiške izreke i poslovice
ni su izvori, pri čemu se da primijetiti da je koje imaju širu rasprostranjenost od onih prvo su takvo djelo”, kaže Sijamhodžić, a
u nekim slučajevima nerijetko korištena i koje ranije nisu nigdje zapisane. Izreke su činjenica da je riječ o veoma mladom čovje-
primarna arhivska građa, pored različitih radi lakšeg pretraživanja poredane abeced- ku, rođenom 1981. godine, urađeni posao
sekundarnih vrela”, piše Edin Šaković u nim redom, a sakupljač ih, prema sadrža- čini i vrednijim. Haris Suljadžić, koautor
recenziji. Bogato izdanje Biografskog lek- ju u uvodnom slovu, dijeli na anegdotske, Biografskog leksikona općine Bužim, još je i
sikona općine Bužim, u izdanju BZK “Pre- filozofske, političke, etnološke, težačke, mlađi od Sijamhodžića, čak deset godina.
porod” Bužim, može poslužiti kao primjer klimatske, povijesne, geografske, vojnič- Međutim, ovaj je mladi čovjek, uprkos ne-
drugim lokalnim zajednicama širom Bosne ke, lovačke, gurmanske, šoferske, kafanske, porecivom talentu i dokazanoj spremnosti
i Hercegovine. Može poslužiti i kao dokaz moralističke, dijaloške, kletve, pošalice i na mukotrpno istraživanje, bio primoran
da lokalni ogranci BZK “Preporoda” neka- popijevke. “Zasebna je vrijednost poslovi- napustiti Bosnu i Hercegovinu u potrazi za
da stoje iza ozbiljnijih projekata od matice ca, izreka i dosjetki u ovom rukopisu da su zaposlenjem. Ipak, raduje činjenica da lo-
ove važne institucije. Dok BZK “Preporod” ostavljene u njihovu izvornom bosanskom kalne zajednice u Bosni i Hercegovini sve
Bužim štampa metodološki konzistentan krajiško-ikavskom jeziku. U takvom narod- češće dobivaju svoje leksikone te da su u
leksikon jedne općine, dotle centrala BZK no-jezičkom izvoru, u ikavsko-materinskoj njihovu izradu nerijetko uključeni mladi
“Preporod” stoji iza nekih nekonzistentnih riječi, u poslovicama prepoznajemo autoh- istraživači. n
i metodološki nedosljednih leksikografskih toni krajiški mentalitet, koji je generacijama
projekata, kakav je Leksikon znamenitih Boš- brušen, ‘pečen i varen’ u životnoj zbilji, u
njaka Nazifa Veledara.
STAV 28/12/2017 85
