Page 76 - STAV broj 267

KULTURA

Devedeset godina od rođenja Muhsina Rizvića

ČOVJEK U ČIJEM SE DJELU

ODRAŽAVALA SUDBINA

BOSNE I BOŠNJAKA

Ove godine 14. aprila navršilo se devedeset godina od rođenja Muhsina Rizvića, jedne od najvažnijih
figura cjelokupnog bošnjačkog preporoda s kraja prošlog stoljeća. Cijeli svoj životni vijek posvetio je
istraživanju bošnjačke književnosti. Enes Duraković zapisao je da se u Rizvićevom monumentalnom
djelu ne zrcali samo višestoljetna slika bogatog i raznovrsnog književnog naslijeđa Bosne i Bošnjaka
nego i svekolika novovjekovna kulturna i društvena slika i sudbina naše domovine i našeg naroda.
Dvadeset i šest godina poslije Rizvićeve smrti, u dubinsko istraživanje bošnjačke književnosti i

proučavanje njenih šarolikih modela gotovo je nemoguće ući bez konsultiranja njegovog djela.
I ne bismo pogriješili ako bismo njegovo djelo nazvali kompasom bošnjačke književne kritike

Piše: Hamza RIDŽAL Bosanska vila. Godine 1971. doktorirao baladi; Đenana Buturović o usmenoj
je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. epici Bošnjaka... Islamska revolucija u
Iste godine primljen je na mjesto van- Iranu dodatno je zabrinula čelne ljude
rednog profesora na predmetu Historija u Beogradu i povećala strah od islama.
južnoslavenskih književnosti XVIII i XIX Opća društvena klima nije odgovarala
vijeka, da bi nakon šest godina izabran pisanju o bošnjačkim i muslimanskim
va su nemila događaja tokom za redovnog profesora na spomenutom vrijednostima koje su afirmirane u dje-
Agresije bitno odredila izuča- predmetu. Tema doktorske disertacije lima i tekstovima spomenutih autora.
vanje bošnjačke književnosti u Književno stvaranje muslimanskih pisaca Kolektivna histerija kulminirala je 1984.
Dperiodu nakon rata: uništenje u Bosni i Hercegovini u vrijeme austrou- godine, kada je trinaest nevinih Boš-
Orijentalnog instituta, kada je nestalo garske vladavine bila je izraz Rizvićeve njaka, među kojima i prvi predsjednik
nemjerljivo blago bošnjačke književ- duboke zainteresiranosti za bošnjačku Predsjedništva Republike Bosne i Her-
nosti na orijentalnim jezicima, i smrt književnost, njenu historiju i speci- cegovine Alija Izetbegović, osuđeno na
Muhsina Rizvića – pionira koji je prvi fičnosti u odnosu na druge nacional- zatvorske kazne kao politički zatvorenici.
zagazio u projekt iscrtavanja kontura ne književnosti Jugoslavije. Upravo je Neposredno nakon Islamske revolu-
historije bošnjačke književnosti. Svoj tema kojom se bavio presudno odredila cije Rizvić je optužen za panislamizam i
životni vijek posvetio je ovom pleme- njegov akademski i životni put, najavila nacionalizam. Pero Šimunović, asistent
nitom cilju i ustrajao u svojoj namjeri borbu za izučavanje historije nacionalne koji se bavio hrvatskim romantizmom,
uprkos iskušenjima i poteškoćama s ko- književnosti koja je dugo bila negirana bio je pokretač kampanje koja je imala
jima se susretao. i zabranjivana. za cilj da Rizvića prikaže kao neprija-
Muhsin Rizvić rodio se 1930. godine telja socijalističkog režima i relativizira
u Mostaru. Umro je u Sarajevu 9. juna KONTRAREVOLUCIONARNI ELEMENT njegova naučna dostignuća. Šimunović
1994. godine. Osnovnu školu i gimna- Doktorirao je iste godine u kojoj su je napisao pismo o Rizvićevom naciona-
ziju završio je u Sarajevu, a 1960. godi- Bošnjaci, barem deklarativno, postali lizmu i uputio ga na tri adrese, od kojih
ne i Filozofski fakultet, Odsjek za ju- konstitutivnim narodom SFRJ. Krajem jedno na adresu tadašnjeg dekana Filo-
goslavenske književnosti. Nakon toga, sedamdesetih i početkom osamdesetih zofskog fakulteta, filozofa Kasima Pro-
radi kao naučni djelatnik na Institutu godina prošlog stoljeća i drugi su bošnjač- hića. Kako sam Šimunović objašnjava u
za književnost u Sarajevu. ki naučnici napisali značajna djela i dali tekstu iz 1983. godine, Prohić ga je po-
Još kao student objavljivao je radove nemjerljiv naučni doprinos bošnjačkom zvao na razgovor i zamolio ga da “stvar
o bošnjačkim književnicima – Safvet-be- samodefiniranju. Muhamed Hadžijahić, rasprave” u okvirima Fakulteta, tj. da
gu Bašagiću, Ahmedu Muradbegoviću, najznačajniji bošnjački polihistor, pisao pismo ne šalje na adresu Centralnog ko-
Musi Ćazimu Ćatići, Meši Selimoviću je o identitetu bosanskih muslimana; miteta. Uslijedili su brojni sastanci na
i drugim piscima u časopisima Behar i Munib Maglajlić o bošnjačkoj usmenoj kojima se odlučivalo o sudbini profesora

76 16/4/2020 STAV