Page 74 - STAV broj 437

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA

BOŠNJACI I NASELJA:

GRAĐEVINE SMO GRADILI PREMA

NEBU, POTČINJAVAJUĆI SE DINU

urci Osmanlije su po učvršćenju
svoje vlasti u našim krajevima, a
prema svojim strateškim i trgovač-
Tkim potrebama, počeli osnivati sa-
svim nova ili preoblikovati zatečena stara
gradska naselja. Nova naselja građena su
putem vakufa (zadužbina) muslimanskih
uglednika po islamsko-orijentalnim obras-
cima. Ta su gradska središta onda postala
nosioci i prenosioci islamske civilizacije i
kulture u svojoj okolici.
Mnogo elemenata te civilizacije očuvano
je sve do najnovijeg vremena, kako u izgle-
du i strukturi naselja, tako i u načinu života
u njima. Ova urbanizacija proizvela je dva
tipa gradskih naselja: kasabe (varošice, gra-
dići) i šeheri (gradovi). Oba tipa naselja bila
su podijeljena na dva osnovna dijela: poslov-
ni - čaršiju i stambeni - mahale. Čaršija je
proizvodno-zanatsko-trgovinsko središte, s
obaveznim otvorenim trgom (pazar), sa jav-
nim zdanjima, od kojih se prvo podižu kao
zadužbine glavna džamija, zatim (u većim U središtu ustrojstva islamskog društva posebno u selima bližim gradskim središti-
središtima) hanovi, karavan-saraji (prenoći- jest porodica, a u njezinom središtu su žene ma. Zanimljivo je da je taj proces trajao sve
šta za putnike, trgovce i karavane), bezistani i djeca kao najpovrediviji dio. Zato je svaka do dvadesetog stoljeća.
(pokrivene tržnice za tekstilnu robu), hamami kuća u mahali građena kao zasebnost, kojom To je bio tip predindustrijske urbanizaci-
(javna kupatila), obrazovni objekti (mektebi, je obuhvaćena porodica kao osnovna druš- je po ugledu na gradska središta orijentalnog
medrese), sahat-kule, daire (zajednički kame- tvena ćelija. Okrenutost kuće, čiji sastavni tipa koji su bili većinom naseljeni bošnjačkim
ni magazini za robu), javni vodovodi, česme, dio čini zidovima ograđeno dvorište, jest stanovništvom, tako da su muslimanska sela
šadrvani, kuhinje za sirotinju (imareti), duća- prije svega prema nebu, što simbolizira čo- poprimila mnoge tekovine te gradske civili-
ni, od čijih se prihoda izdržavaju zadužbine. vjekovo dospijeće na zemlju iz višeg svijeta i zacije, za razliku od sela ostaloga stanovniš-
U većim čaršijama svaki zanat bio je njegovu mogućnost povratka višem svijetu. tva. Rezultat tih procesa ogleda se u struktu-
smješten u posebnoj ulici i po njemu se Tako uspostavljene pojedinačne kuće pove- ri samih seoskih naselja, podjeli na mahale i
ulica nazivala (npr. Kujundžiluk, Kazan- zane su u grozdove kuća u mahali, kojima sokake, sa džamijom i grobljem u središnjem
džiluk, Sarači i sl.). Ulice u čaršiji bile su je opet težišni prostor mahalska džamija, a dijelu sela (trzan, mejdan); u izgradnji i opre-
popločane (kaldrmisane) pločama ili češće mahale se raspoređuju oko jednog ili više mi kuće i okućnice (zatvorenost prema ulici);
riječnim oblucima. Mahale su stambene če- gradskih središta, u kojima se obavljaju oni u načinu i stilu života u tim selima. Ova sela
tvrti s individualnim kućama za stanovanje. poslovi od kojih su žene i djeca zaštićeni. predstavljaju teritorijalno-društvene zajednice,
U mahali su još bili smješteni: džamija, gro- To je opća islamska zamisao medine, za razliku od okupljanja po krvnosrodničkim
blje, mekteb, javna česma, pekara, a često i kao mjesta gdje se ljudi potčinjavaju dinu patrijarhalnim zajednicama (zadrugama,
bakalnica. Ulice (sokaci) bile su uske, kri- (moralnom sustavu islama). Tako su izgle- «čoporima» srodničkih kuća) u selima ostaloga
vudave, često i kaldrmisane. dala ova gradska središta do 1878., a onda stanovništva.
Gradsko stanovništvo različitih vjerskih prodiru srednjoevropski urbani uticaji, koji Manji broj muslimanskih sela je razbi-
zajednica živjelo je u zasebnim mahalama. se prepliću sa orijentalnim. jenoga tipa, uglavnom, novijega postanka,
Takvi su, veći ili manji, bošnjački gradovi Osnovno obilježje bošnjačkih seoskih krčevinska ili sela stočarskoga stanovništva.
redovito u sebi odražavali islamsko razu- naselja, što je uočljivo već na prvi pogled, Savremeni procesi industrijalizacije, urbani-
mijevanje svijeta i način islamske vladavi- jeste: kuće se nalaze na okupu, u skupini, zacije, te prateći procesi migracije, seniliza-
ne. Središta u svima njima, kao najprepo- pa su bošnjačka sela većinom zbijenog tipa. cije i feminizacije, zahvatili su i musliman-
znatljivije prostore, s obzirom na okomice To je karakteristično čak i u krajevima gdje ska sela, utičući na preoblikovanje njihove
munara, čini džamija. Ni u jednom od tih njihovi susjedi, pripadnici drugih naroda, prostorne i fizionomijske strukture. U po-
gradova ni jedna zgrada ne može imati sre- žive u selima razbijenoga tipa, sa raštrka- gledu položaja (rasporeda), lokacije musli-
dišnjiji značaj, što proističe iz činjenice da nim kućama. I u nacionalno mješovitim se- manskih seoskih naselja, može se ustvrditi
islam, kao put i način služenja Bogu, dono- lima bošnjačke kuće su, uglavnom, na oku- da se, u najvećem broju, nalaze u nižim, za
si potpun zakon i primjer koji vladavinski pu. To je doprinijelo i procesu urbanizacije zemljoradnju pogodnijim predjelima, bliže
sustav provodi kao izvršna i sudska vlast. bošnjačkih sela, koji je vrlo rano započeo, prometnicama. n

74 21/7/2023 STAV