Page 10 - STAV 119 15.06.2017

NA MJESTU DOGAĐAJA
DRUŠTVO

Nedaleko od kuće Suad Karkelja zasadio je krompir, Krenusmo uzbrdo prema pčelinjaci-
paradajz, buraniju, luk, krastavce. Govori nam već nama ma, po pet košnica na svakom od njih.
Kako Suad kaže, od 400 do 500 hiljada
poznato za ovaj kraj: Već je unaprijed prodao ovaj mladi radnika džabe radi za njega. Donose mu
krompir i paradajz, ne može ih zasaditi koliko ih može godišnje i po trideset kilograma meda po
prodati jer su – ekološki. Sve mu pokupuju stare mušterije košnici, što nije malo s obzirom na to da
se medari posljednjih godina žale na opa-
danje mednog prinosa. Suad zovnu kćer-
sina, ali bolešljivog, i puno ženske djece. Objasni nam da sve radi prema instrukcija- ku Lejlu, koja se brine o pčelama prema
I to je tako bilo decenijama i stoljećima. ma stručnjaka za maline. Kada smo poče- savjetima stručnjaka koji povremeno po-
Ovom našem Sidranu rodio se bolešljiv sin li hodati između prisada malina koji su se sjećuju njihovo imanje. Izašla je u zaštit-
i u selu se mnogo o tome govorilo. Samo uz pritku penjali, čusmo neko tiho zujanje noj opremi i polahko nadgledala rojeve
su ponavljali jednu rečenicu: ‘S oca na u zraku, a Suad nas samo pogleda i kaza: pčela. Suad je prišao u košulji, sve su ga
sina’. Sidranov je sin rastao, toliko je bio – Zagledajte se u maline. pčele okružile, a samo ga jedna ujela, na
sin i to bolešljiv, a hodža mu odgovori: stav.ba
Vidjeli smo velike rojeve pčela koje su
bolešljiv da su se svi u selu pitali koliko li
šta je on samo odmahnuo rukom. Kaže
ih okupirale sa svih strana. Baš na svim
će živjeti. Sidranu je to sve dojadilo, pa je
nam da ih mnogo navali na njega, ali nje-
malinama, redovima, zujale su pčele kao
otišao kod jednog starog hodže u drugom
mu ne treba zaštitna oprema kao kćerki
da su u košnici. Suad nam ovo što vidje-
selu da ga pita otkud njima samo po jedan
Lejli koja se brine o njima. Pčele su njen
– Moje pčele oprašuju maline, ne tre-
‘Evo otkud sve to. Vaša goveda stalno ruše smo objasni u jednoj rečenici: posao u ovom zajedničkom gazdinstvu.
Inače, Lejla je završila medresu s odličnim
ogradu oko nišana i pasu travu ne mezaru ba mi vjetar. One to bolje rade od vjetra, a uspjehom i druga je godina Fakulteta
onog osmanskog šehida koji tu leži. Nego, dat će meni meda od malina. Svi imamo islamskih nauka u Sarajevu. U džamiji
nasijeci jake oblovine i njome ogradi ni- koristi: i maline, i pčele, i moja familija.
šan.’ Tako i bi. Sidran je ogradio nišan i Eto, svi ćemo se okoristiti.
sin mu ozdravi. Otada se ovoj familiji poče Suad nam objasni da je već unaprijed
rađati više sinova, i to sve zdravih. Ovo je prodao sve maline firmi “Heko” iz Bugojna,
predanje koje kruži ovim krajem o onom koja ih šalje jednoj kompaniji u Tursku, te
sada, opet, neograđenom velikom nišanu.” da nema problema s naplatom. Kako kaže,
Suad nam doda da ovo predanje ima više zemlja, zrak i voda u potpunosti odgova-
verzija i da se vjerovatno njemu ponešto raju uzgoju kvalitetnih malina, te da zato
oduzimalo ili dodavalo, ali okosnica je pri- nema problema s prodajom. Inače, vodu
če ista. Suad na kraju ponovo doda da će je dovukao s jednog velikog izvora s Viso-
on ograditi ovaj nišan zbog svih sela koja čice, udaljenog dva kilometra.
pripadaju Bjelimićima, a najviše Odžaka,
koje je od davnina postojbina begovske
familije Šurkovići.
KĆERKE, mALINE I PčELE
– Hajte da vam pokažem od čega mi ži-
vimo – kaza nam Suad. Povede nas ispod
makadamskog puta i dođosmo do velike
livade u kojoj on radi po cijeli dan. Prva
četiri dunuma zemlje zasadio je malina-
ma, uredno i, čini mi se, prema propisima.
Maline rastu u redovima, razmaka pola me-
tra, a duž svakog reda Suad je pružio šlaufe
iz kojih kaplje voda u sam korijen prisada.

10 15/6/2017 STAV