Page 32 - STAV 119 15.06.2017

POLITIKA

STAV: Ko su Bošnjaci u Crnoj Gori? jesu procesa nacionalne emancipacije Bošnja- RASTODER: Zaista smatram da nikog
li bosanskohercegovačka dijaspora ili ka proizvelo je nemalu opstrukciju, koju nijesam “zadužio”, posebno zbog toga što
autohtoni narod u Crnoj Gori? tada nijesmo prepoznavali kao pogubnu, sam samo radio svoj posao. Ako sam to
RASTODER: Vama je sigurno poznato s obzirom na to da je na posljednjem po- radio tako da neko to vidi kao “doprinos”,
naše stanovište, po kome su Bošnjaci u pisu (2011) tek oko 1/4 od ukupnog broja onda je to moje zalaganje imalo smisla.
Crnoj Gori autohtono stanovništvo Crne muslimana u Crnoj Gori zadržalo konfe- Istovremeno sam više nego svjestan da je
Gore i, kao takvi, smatraju Crnu Goru svo- sionalno ime musliman kao nacionalno, mjera svega vrijeme i zbog toga sam veo-
jom domovinom, a BiH zemljom u kojoj tako da mi danas kao rezultat svega ima- ma spokojan u navođenju kontrargumen-
živi najveći dio bošnjačkog naroda. Za mo dva nacionalna savjeta (Bošnjaka i tacije vašem dobronamjernom mišljenju,
razliku od nekih drugih, mi smo shvatili Muslimana), odnosno formalno-pravno koja bi se mogla protumačiti kao ozloje-
da je BiH država triju naroda (Bošnjaka, “dva naroda” od jednog, jer je neko, glu- đenost, što bi sigurno moglo biti upitno.
Srba i Hrvata) i da, kao takva, ne može meći “demokratiju u statistici”, procije- Almanah je nešto drugo. To je prva orga-
biti matična država samo jednom narodu. nio da bi postojeće nedoumice bilo dobro nizirana sehara pamćenja mog naroda na
Ovim smo stavom pokušali da na svom institucionalizirati. No, oni koji razumiju koju smo svi ponosni. Umjesto izdvajanja
primjeru pokažemo da je jedino na takav procese vide da je na svakom narednom svega onoga što smo uradili u očuvanju
način moguće otkloniti dilemu čiji smo popisu Muslimana sve manje, a musli- identiteta, pitanje bih izokrenuo: ima li
i ko smo. Dakle, kao autohtona etnička mana sve više, jer se očito prepoznaje išta danas kod Bošnjaka u Crnoj Gori a
zajednica vlasnici smo svoje sudbine koju potreba premošćivanja nametnutih po- da nije posredno ili neposredno prošlo
dijelimo s našim sunarodnjacima koji djela kao štetnih za sve, bez obzira na to kroz Almanah? Ja za tako nešto ne znam.
žive u BiH i svim zemljama Jugoistočne kako se ko nacionalno samoidentificira.
Evrope, Turske i drugih dijelova svijeta, Stanje je takvo da će “nestajanje” nacije STAV: jeste li uspjeli doprijeti do Crnogo-
na kojima su pristigli ili kao muhadžiri “muslimana” u Crnoj Gori biti okonča- raca, do njihove akademske elite, kada
ili kao ekonomska migracija. no onda kada se od postojećeg stanja više govorimo o razbijanju predrasuda pre-
ne bude mogao praviti “politički” i svaki ma muslimanima i osmanskom naslije-
STAV: Kada smo kod pitanja nacional- drugi profit i kada se shvati da je ateizam đu Crne Gore?
nih manjina, primjećujemo u izdanjima ideologija bez sadržaja, a identitet podra- RASTODER: Mislim da mogu kazati da
Almanaha da i u leksikonima koristite zumijeva konkretni sadržaj. smo u tome značajno uspjeli jer nijesmo
dvojno imenovanje – Bošnjaci / musli- postavljali pitanje “čije je naše naslijeđe”,
mani. Posve je jasno da Vaše udruženje STAV: Gotovo trideset godina časopisa nego smo prepoznavanjem onoga što mi-
“Almanah” nema problema s imenova- Almanah, gotovo trideset godina nebro- slimo da je dio našeg identiteta drugima
njem identiteta, ali možete li nam obja- jeno popratnih knjiških izdanja koja su nudili kao opću vrijednost, shvatajući da
sniti tu vrstu diplomacije s obzirom na sistematski otkrivala potiskivanu prošlost kultura i naslijeđe ne trpe nacionalni ili
kod ustava, ne znam da li znate da je Crna stav.ba
Crne Gore, možemo li reći zabranjivanju?
bilo kakav ekskluzivizam, već da je “naše”
stanje Bošnjaka u Crnoj Gori?
RASTODER: Vrlo jednostavno, nužnost
sve ono što nas čini to što jesmo, i uz to
RASTODER: Suština je u tome što, kada
na koju vas obavezuje Ustav, realnost ži-
kažemo da je Almanah uradio više nego
boljima i kulturno bogatijima. S druge
vota i razumijevanje procesa. Kada smo
strane, ako su stereotipi, a jesu, obliko-
sve generacije prije, nije zbog toga da bi-
Gora vjerovatno jedina država na svijetu smo kritizirali one prije nas, već u tome da vani generacijama, iluzija je da će nestati
naporima jedne generacije, jednom knji-
onima nakon nas kažemo: mi smo uradili
koja u preambuli svog najvećeg pravnog toliko, na vama je da to nastavite, promi- gom ili jednim naučnim skupom. Naša
akta spominje Muslimane i Bošnjake kao jenite ili odbacite. Što god uradili, imat je uloga da te teme učinimo predmetom
dva naroda. Ako neko misli da je to rezul- ćete i dalje posla s nama. Bar toliko što dijaloga, i to je početni nivo.
tat demokratske senzitivnosti crnogorske nas mogu kritizirati za ono “što nijesmo,
političke elite, grdno se prevario. Naža- a mogli smo uraditi”. To je značajno bolja STAV: Postoji li kod građana neka ka-
lost, to je posljedica želje da se podjela pozicija od one koju smo mi naslijedili. tarzična svjesnost o ulozi Crne Gore u
oko imena unutar jednog te istog naro- U tome je suština. prošlom ratu, ali i o periodu koji seže u
da pravno cementira kao trajna. Odmah još dalju prošlost, a tiče se protjerivanja
da kažem da je tome dobrano kumova- STAV: Neosporno ste zadužili historiogra- i ubijanja muslimana u Crnoj Gori?
la “politička pamet” Bošnjaka, bez koje fiju i Crne Gore i Bosne i Hercegovine. RASTODER: Što se tiče ratova devede-
ovako problematično rješenje ne bi bilo Šta biste izdvojili i istakli kao doprinos setih godina XX stoljeća, dešava se dnev-
moguće. Realno stanje u kojem je pita- intelektualaca okupljenih oko Almanaha, no “krečenje” historije u kojem su glavni
nje imena postalo aktuelno kao dio općeg a tiče se očuvanja bošnjačkog identiteta? moleri akteri tih dešavanja, s obzirom na
to da je to ista vlast. S druge strane, uoč-
Vrijednosno određenje prema karakteru i trajanju ljivo je da saveznike za tako nešto uglav-
nom nalaze u sredinama od kojih se ne
osmanske vlasti uvjetovano je i načinom razmišljanja, kao bi očekivalo da su spremne na tu vrstu
i posljedicama i odnosu prema njima. Lično nijesam sklon zaborava. Zar treba da podsjećam koli-
Osmanlije smatrati okupatorima u trajanju od 5-6 stoljeća, ko su prestižnih priznanja dobili tvor-
ci “rata za mir” u Zagrebu, ili režiseri
posebno ako po istoj analogiji ne govorimo o grčko-rimskoj, “deportacije” u Sarajevu? Kada je dalja
bizantijskoj, mletačkoj i austrougarskoj okupaciji. Tim prije historija u pitanju, katarza više nije samo
što i vi to situirate u kontekstu vjere. Pa sve vjere na Balkanu stvar kulture sjećanja, već reakcija na za-
boravljeno i potisnuto. Tu ima manjih
došle su s nekom “okupacijom”, te u tom smislu isticati samo pomaka, ali smo još daleko od temeljnog
jednu kao “nametnutu” niti je logično niti naučno prihvatljivo civilizacijskog stava da je ubistvo svakog
nedužnog čovjeka “zločin”, a da se ubica

32 15/6/2017 STAV