Page 12 - NASILJE

oblici nasilja

Mobing – nasilje na radnom mjestu

Riječ mobing dolazi od engleskog glagola „to mob“ što znači nasrnu u masi ili bučno
navali na nekoga. Defi nicija mobinga po prvi puta se spominje u istraživanju austrijskog
zoologa i Nobelovca Konrada Lorenza koji je pod m pojmom opisao ponašanje nekih
živo nja koje se udružuju pro v jednog člana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, te ga
ponekad dovode i do smr .
Pojam mobinga suvremenije i jasnije može se defi nira kao specifi čni oblik nasilja koje
se odvija na radnom mjestu, a sam pojam zapravo ne predstavlja novonastali fenomen,
već je prisutan od kada postoji sama potreba pojedinca za dominacijom, autoritetom ili
vlašću. Zlostavljanje na radnom mjestu najčešće se doživljava kao nega vni komentar
upućen žrtvi, među m može sadržava i elemente fi zičkoga nasilja.
Njemački psiholog Heinz Leymann prvi je odredio obilježja i zdravstvene posljedice mo-
binga te je prvi upotrijebio pojam mobing kako bi opisao nasilno ponašanja na radnome
mjestu. Leymann je mobing defi nirao kao: “Psihološki teror na radnome mjestu, koji se
odnosi na neprijateljsku i nee čku komunikaciju, sustavno usmjerenu od strane jednoga
ili više pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu, koji je zbog mobinga gurnut u
poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnos obrani se, te držan u njoj pomoću
stalnih nasilničkih ak vnos . Takve se ak vnos smatraju mobingom ako su učestale i du-
gotrajne - najmanje jednom tjedno, jekom najmanje šest mjeseci. Zbog visoke učesta-
los i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja to maltre ranje dovodi do posljedica koje
se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i na pojedinca, uzrokujući značajne
mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.“
U novije vrijeme mobing je sve rasprostranjeniji, te se pokušava objasni raznim termini-
ma kao što su: psihičko zlostavljanje, maltre ranje, psihološki teror, moralno zlostavljanje
horizontalno nasilje ili samo konfl ikt. Bez obzira na to kako nazovemo takvo ponašanje
mobing karakterizira kršenje osnovnih ljudskih prava, koji obuhvaća uvrede, omalovaža-
vanje, poniženje, odnosno direktni ili indirektni napad na integritet druge osobe.
Da bi se neko zlostavljačko ponašanje moglo smatra mobingom mora sadržava ele-
mente zlostavljačkog ponašanja, koje se dugo odvijalo u određenim vremenskim interva-
lima, što je rezul ralo nega vnim posljedicama koje su nanijele štetu žrtvi. Veoma često
slučajevi mobinga ostanu ne zamijećeni i teško se dokazuju, dok se nasilno ponašanje
pažljivo kamufl ira pod maskom „konstruk vnih kri ka“.
Uzroci mobinga
Uzroci mobinga su mnogobrojni i često nepredvidivi. Prema nekim istraživanjima mobing
se najčešće javlja u loše organiziranim poslovnim organizacijama koje sadrže neadekvat-
ne ili nezainteresirane osobe na rukovodećim pozicijama. Među m bez obzira na stupanj
organizacije, do mobinga može doći bilo kada, bilo gdje i može se desi bilo kome bez
nekog posebnog razloga.

12