Page 14 - NASILJE

oblici nasilja

da su često to povučene, samozatajne osobe, introver ranog karaktera, često zastrašene
osjećajem manje vrijednos , s kojima se lako da manipulira . Lake mete mobinga vrlo
često su mlade osobe koje tek započinju svoju poslovnu karijeru. Mo virane za rad, pune
entuzijazma i bez iskustva na poslovnom planu, često stvaraju osjećaje zavis i ljubomo-
re od strane starijih kolega, koji tada liječe svoje frustracije posežući za raznim oblicima
nekolegijalnog ponašanja.
Također su česte žrtve nasilja na poslu mlade, samohrane majke i neudate žene , koje
često radi straha od gubitka posla i osjećaja bespomoćnos prešućuju pojavu mobinga.
Tko su zlostavljači - “moberi”?
U mobingu se koriste sva moguća sredstva omalovažavanja od nezasluženog kažnjavanja
na poslu do glasnog izderavanja, stalnog i uporno kri ziranja, upotrebe vulgarnih riječi,
zastrašivanja i prijetnji, pismenim ili telefonskim putem, a zlostavljači su najčešće osobe
niskog morala s poremećenim sustavom vrijednos . To su osobe sa specifi čnom ličnos ,
ne rijetko sociopatske osobnos .
Vrlo često zlostavljači se služe mobingom kako bi prikrili svoju slabost, različite komplek-
se, frustracije, ljubomoru ili probleme iz privatnog života. Iz tog razloga formiraju oko
sebe okruženje u kojem hrane svoj ego, stvarajući lažan osjećaj moći.
Nerijetko im se u takvom obliku ponašanja pridružuju kolege iz straha da i sami ne pos-
tanu žrtve, te se radi vlas h unutarnjih problema i manjka samopouzdanja priklanjaju
moberu, podržavajući me njegovo ponašanje.
Zapravo često su sami zlostavljači koji se zapravo osjećaju slabo i nesposobno, te nega-
vnu sliku o sebi projiciraju na osobe u kojima prepoznaju vlas te nedostatke.
Zlostavljač često iz osjećaja ljubomore i zavis , svjesno i s namjerom nanosi štetu drugo-
me s ciljem da ga izmanipulira na prisilno napuštanje radne sredine. To čine kada im tuđe
kompetencije nameću osjećaj manje vrijednos ili u situacijama kada postoji osobna ne-
trpeljivost a u poduzeću je npr. višak radne snage.
Cilj zlostavljača je obično uklanjanje žrtve iz fi rme, pokazivanje „moći“, odnosno agresije
ili pak uklanjanje konkurencije za neku bolju poziciju, bilo za sebe ili za nekog drugog.
Posljedice mobinga

Mobing osim na žrtvu nasilja ima velike posljedice i na čitavo žrtvino okruženje i zaposle-
nje, a samim me i ekonomsku egzistenciju. Posljedice nehumanog mobing ponašanja pro-
jiciraju se na sve segmente žrtvine svakodnevice, kako na poslovnom tako i na privatnom
planu. Nerijetko su upravo one uzrok različi h problema unutar žrtvine obitelji, koji dolaze
radi nerazumijevanja situacije od strane bližnjih, dugoročnog stresa i pomaknute agresije.
Osoba koja postane žrtva mobinga svakodnevno biva izložena nega vnim vanjskim utje-
cajima, koji naposljetku rezul raju me da se žrtva osjeća potpuno socijalno izolirano,
neshvaćeno, bespomoćno, što dovodi do još većih frustracija. Kao posljedica takvog du-
gotrajnog psihičkog maltre ranja često se javljaju kronična oboljenja i poremećaji, a žrtva
14