Page 30 - AM220127
P. 30

Djárason 26 yanüari 2022                                                                                                5
                                     “NO MISHI KU NOS













       Shonnan, e desishon ta tumá.              MONUMENTO!”
       Mi a disidí di start un lucha pa
       purba evitá ku ta bai basha e
       edifi sio  di  Flamingo  Vliegveld
       abou. Lo mi no spar niun es-
       fuerso pa hiba e lucha aki te
       fi nal. I esnan ku konosé mi sa   KRALENDIJK  –  “No
       ku ora ku mi pone mi mes pa   mishi ku nos monumento!”
       logra algu pa Boneiru mi ta bai   Anke niun hende no a bis’é
       ‘all the way’. E lucha aki ta parti
       di  un  guera  ku  mi  tin  añanan   asin’aki, mayoria di hende
       kaba ta hibando pa protehá i  ku a duna nan opinion riba

       salbaguardiá nos patrimonio   futuro di e edifisio bieu na
       kultural-históriko i naturalesa.   Flamingo  Vliegveld  riba
       Tin lucha ku nos a gana, tin ku
       nos a pèrdè. Pero esaki no ta   facebook sin duda ta pensa
       nifi ká ku e guera ta kaba. E ta  sí. Bòi Antoin di Extra a sp-
       sigui te na mi delaster rosea!  lika riba su página di face-
                                    book ku e dianan di e edi-
                   ***

       E asuntu aki ta kanando pa al-  fisio konserní su dianan ta
       gun tempu kaba. Na 2020 BIA  kontá, pasobra e kompania
       a yama kompanianan interesá   BIA (Bonaire International
       pa inskribi pa bini na remarke   Airport) ta bai laga basha e
       pa hasi e trabou aki. Pues un

       destaho públiko. Mi a trata na   edifisio aki abou.
       mustra riba e balor históriko-  E  promé  pista  di  ateri-
       kultural,  pero  tantu  bal.  BIA   sahe  pa  avion  na  Boneiru
       su   maneho,   konsistiendo  tabata na Subí Blanku. Dia
       prinsipalmente  di  makamba,
       ta pensa otro. Nan ta bisa ku   9 di mei 1936 e promé avi-
       reglanan di aviashon no ta  on a baha na e sitio aki. Un
       pèrmití pa tin un opstákulo dje   oroplanu di KLM.       e tempu ei. Esaki bou di re- kompania Bonaire Interna-       Daniella   Martijn   su
       serka i dje haltu ei di un pista.   Na  1945  a  inougurá  e  sponsabilidat di gobièrnu.  tional Airport, konsistiendo  reakshon:  “Bon,  ta  kiko
       Mi ta buskando informashon
       tokante esaki, pasobra por tin   aeropuerto nobo di Bonei-  Pa su trabou di supervis-  di un gerensia kasi total di  makambanan  ke?    Wipe
       regla, pero rònt mundu, tambe  ru den área di Lima, e sitio  hon  gobièrnu  tabata  paga  makamba,  ke  bai  basha  e  off’ tur herensia kultural òf
       na aeropuerto, tin eksepshon   na unda e ta situá ainda. El  Handel  Mij  Bonaire  un  edifi sio  aki  abou  na  luna  patrimonio lokal òf kon ku
       riba regla. Dikon na Boneiru no   a bira Flamingo Vliegveld,  suma di 300 fl orin pa aña.  di mart awor. Nan ta argu- ke yam’é. Laga di ta frega.”
       por?
                                    awendia Flamingo Aiport..  Mester a buska plaka pues  mentá  ku  e  edifi sio  ta  un    Patrick    Doamacassé:
                   ***              Sigur un mihorashon gran-   pa traha un pista nobo i eks- opstákulo pa aviashon.      “Mi  ta  haña  ku  no  mes-

       En todo kaso, mi a hinka mi   di. Tabatin tambe un edifi-  pandé e edifisio di stashon.   Hopi reakshon a bini riba  ter  bash’é  abou,  pasobra

       skouder bou dje lucha aki. Mi   sio di stashon lantá di blòki  Regeringsraad  a  pone  un  e  post  aki  riba  facebook.  ta algo históriko.  Nan por
       ta bai konsipiá un karta di pro-
       testa  ku  tur  hende  por  fi rma   ku tabata duna bon servisio  montante di 900 mil fl orin  Práktikamente tur hende ku  pensa pa hasi algu kuné pa
       pa sostené desaprobashon pa  na pasaheronan.             riba su presupuesto di 1953  a  reakshoná  ta  mustra
                                                                   GRADISIMENTU I INVITASHONku  aviashon.  Por  ehèmpel  un
                                                                  Yunan i demas famia di defuntu
       loke ta e asuntu aki. Lo mi in-  Despues  a  ekspandé  e  pa  konstruí  e  pista  nobo.  no por basha e edifi sio aki  skol di aviashon sivil.”
                                                                      Marcolina Adelina
       formá den BONERIANO i riba   edifisio aki pa kumpli ku e  Esaki lo mester a bini ban- abou, komo ku e ta parti di     Jeanette Nolen: “E idea

       facebook na unda por fi rma e                              Emerenciana-Sint Jago
       protesta. Ta huntu nos mester   kantidat kresiente di pasa-  da di e pista ku tabata den  herensia  kultural-históriko  di skol di aviashon ta bon.
                                                                     mihó konosi komo Lina di
                                                                        dft Shon Manchi
       hiba e lucha aki. Por spera e di-  hero. Desde ku a inougurá  uso.                    di Boneiru.                  Mester  tene  kuenta  si  ku
       anan benidero diferente artíku-  e aeropuerto banda di Lima   kier a gradisi un i tur ku a kompañá-
                                                                   Den  bok’i  pueblo  sim-
                                                                                                Robby  Domacassé  a  reglanan  general  di  aero-
       lo tokante e afèr aki.       e kantidat di pasahero a bira  plemente  fèlt.  Dilanti  e  bisa:  “Ta  bon  pa  nos  ku- puerto.  ‘Find  out’  ken  ta
                                                                  nan na ora di morto i entiero, tur ku a manda krans,
                                                                  flor, menahenan riba facebook i via whatsapp.
                                                                  Boso atenshon tabata un gran konsuelo pa nos.mes  i  enkargá i deliberá kiko si òf

                   ***              tres  bia  mas  tantu.  Mien-  edifisio  a  konstruí  un  baki  minsá  realisá  nos
                                                                  Nos  ta  invitá  na  1 santu sakrifisio di misa pa
       Miéntras ku nos ta diskutí na  trastantu  gobièrnu  a  dis-  di awa den kua a pone dos  manifestá  kontra  tur  loke  no por.”
                                                                  deskanso di alma di nos kerida defuntu, mañan,
       nivel  di  polítika  lokal  riba  tur   idí di enkargá Handel Mij  fl amingo trahá di sèmènt. E  ku ta imponé riba nos hen-  Rachel Domacassé: “Ta
                                                                  djabierne 31 desember  pa 7’or anochi na misa
       sorto di asuntu, aya na Oropa   Bonaire, un di e kompania  baki di awa ku dos fl amin-  denan lokal i asuntunan in- dikon  na  Hulanda  nan  ta
                                                                  San Bernardo na Playa.
       tenshon  ta  kresiendo.  Tin  un
                                                                     Aseptá esaki komo un invitashon personal.
       konfl ikto  serio  entre  mundu   di LD Gerharts, ku super-  go ta den memoria di hopi  sular i nos monumentunan  hasi tur posibel pa mantené
       oksidental  i  Rusia,  ku  ta  me-  vishon di e ‘vliegveld’, ku  boneriano.           di historia ku balor i patri-  monument i aki no ta balorá
       nasá di invadí Ukraina. NATO   tabata e denominashon usá    Loke  ta  pasa  ta  ku  e  monio kultural.”            loke ta di nos?
       a mustra kaba ku nan lo sos-                                                                                          Kiko  esaki  ta?  Ta  kos-
       tené Ukraina, ku sinembargo
       no ta miembro di e aliansa aki.      OPORTUNIDAT DI TRABOU                                                         nan hulandes so tin balor?
       Hulanda, e pais na kua nos                                                                                         Ta  birando  tempu  pa  nos
       Boneiru ta pertenesé, sí ta den   Bonaire Communication Services N.V. ta ofresé oportunidat                        laga sa ku nos no ke pa nan
       NATO. Ta teme den e fase aki   di trabou na un persona, sea maskulino òf femenino, pa hasi trabou di kompaginashon  keda mishi ku nos kultura.
       ya kaba pa un enfrentamentu   (layout) di korant BONERIANO. Preferibel ku eksperensia den proramanan di Indesign,
       militar. Nos no por hasi nada.   Word i Photoshop. Òf a lo ménos un persona ku ta sinti ku e por siña e trabou aki  Meskos ku kada provensia
       Solamente orashon ku Dios lo   den tempu rápido.                                                                   di Hulanda tin nan kosnan
       iluminá sintí di Poetin, presi-  Ademas  ta  ofresé  e  persona  aki  e  opshon  pa  siña  traha  ku  kámara  i  pa  edit  kultural,  asina  nos  tambe
       dente di Rusia.               programanan simpel pa televishon.                                                    tin di nos.
                   ***
                                             Por manda karta di solisitut na avisobon@gmail.com                              Afblijven dus.”
   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35