Page 30 - AM220127
P. 30
Djárason 26 yanüari 2022 5
“NO MISHI KU NOS
Shonnan, e desishon ta tumá. MONUMENTO!”
Mi a disidí di start un lucha pa
purba evitá ku ta bai basha e
edifi sio di Flamingo Vliegveld
abou. Lo mi no spar niun es-
fuerso pa hiba e lucha aki te
fi nal. I esnan ku konosé mi sa KRALENDIJK – “No
ku ora ku mi pone mi mes pa mishi ku nos monumento!”
logra algu pa Boneiru mi ta bai Anke niun hende no a bis’é
‘all the way’. E lucha aki ta parti
di un guera ku mi tin añanan asin’aki, mayoria di hende
kaba ta hibando pa protehá i ku a duna nan opinion riba
salbaguardiá nos patrimonio futuro di e edifisio bieu na
kultural-históriko i naturalesa. Flamingo Vliegveld riba
Tin lucha ku nos a gana, tin ku
nos a pèrdè. Pero esaki no ta facebook sin duda ta pensa
nifi ká ku e guera ta kaba. E ta sí. Bòi Antoin di Extra a sp-
sigui te na mi delaster rosea! lika riba su página di face-
book ku e dianan di e edi-
***
E asuntu aki ta kanando pa al- fisio konserní su dianan ta
gun tempu kaba. Na 2020 BIA kontá, pasobra e kompania
a yama kompanianan interesá BIA (Bonaire International
pa inskribi pa bini na remarke Airport) ta bai laga basha e
pa hasi e trabou aki. Pues un
destaho públiko. Mi a trata na edifisio aki abou.
mustra riba e balor históriko- E promé pista di ateri-
kultural, pero tantu bal. BIA sahe pa avion na Boneiru
su maneho, konsistiendo tabata na Subí Blanku. Dia
prinsipalmente di makamba,
ta pensa otro. Nan ta bisa ku 9 di mei 1936 e promé avi-
reglanan di aviashon no ta on a baha na e sitio aki. Un
pèrmití pa tin un opstákulo dje oroplanu di KLM. e tempu ei. Esaki bou di re- kompania Bonaire Interna- Daniella Martijn su
serka i dje haltu ei di un pista. Na 1945 a inougurá e sponsabilidat di gobièrnu. tional Airport, konsistiendo reakshon: “Bon, ta kiko
Mi ta buskando informashon
tokante esaki, pasobra por tin aeropuerto nobo di Bonei- Pa su trabou di supervis- di un gerensia kasi total di makambanan ke? Wipe
regla, pero rònt mundu, tambe ru den área di Lima, e sitio hon gobièrnu tabata paga makamba, ke bai basha e off’ tur herensia kultural òf
na aeropuerto, tin eksepshon na unda e ta situá ainda. El Handel Mij Bonaire un edifi sio aki abou na luna patrimonio lokal òf kon ku
riba regla. Dikon na Boneiru no a bira Flamingo Vliegveld, suma di 300 fl orin pa aña. di mart awor. Nan ta argu- ke yam’é. Laga di ta frega.”
por?
awendia Flamingo Aiport.. Mester a buska plaka pues mentá ku e edifi sio ta un Patrick Doamacassé:
*** Sigur un mihorashon gran- pa traha un pista nobo i eks- opstákulo pa aviashon. “Mi ta haña ku no mes-
En todo kaso, mi a hinka mi di. Tabatin tambe un edifi- pandé e edifisio di stashon. Hopi reakshon a bini riba ter bash’é abou, pasobra
skouder bou dje lucha aki. Mi sio di stashon lantá di blòki Regeringsraad a pone un e post aki riba facebook. ta algo históriko. Nan por
ta bai konsipiá un karta di pro-
testa ku tur hende por fi rma ku tabata duna bon servisio montante di 900 mil fl orin Práktikamente tur hende ku pensa pa hasi algu kuné pa
pa sostené desaprobashon pa na pasaheronan. riba su presupuesto di 1953 a reakshoná ta mustra
GRADISIMENTU I INVITASHONku aviashon. Por ehèmpel un
Yunan i demas famia di defuntu
loke ta e asuntu aki. Lo mi in- Despues a ekspandé e pa konstruí e pista nobo. no por basha e edifi sio aki skol di aviashon sivil.”
Marcolina Adelina
formá den BONERIANO i riba edifisio aki pa kumpli ku e Esaki lo mester a bini ban- abou, komo ku e ta parti di Jeanette Nolen: “E idea
facebook na unda por fi rma e Emerenciana-Sint Jago
protesta. Ta huntu nos mester kantidat kresiente di pasa- da di e pista ku tabata den herensia kultural-históriko di skol di aviashon ta bon.
mihó konosi komo Lina di
dft Shon Manchi
hiba e lucha aki. Por spera e di- hero. Desde ku a inougurá uso. di Boneiru. Mester tene kuenta si ku
anan benidero diferente artíku- e aeropuerto banda di Lima kier a gradisi un i tur ku a kompañá-
Den bok’i pueblo sim-
Robby Domacassé a reglanan general di aero-
lo tokante e afèr aki. e kantidat di pasahero a bira plemente fèlt. Dilanti e bisa: “Ta bon pa nos ku- puerto. ‘Find out’ ken ta
nan na ora di morto i entiero, tur ku a manda krans,
flor, menahenan riba facebook i via whatsapp.
Boso atenshon tabata un gran konsuelo pa nos.mes i enkargá i deliberá kiko si òf
*** tres bia mas tantu. Mien- edifisio a konstruí un baki minsá realisá nos
Nos ta invitá na 1 santu sakrifisio di misa pa
Miéntras ku nos ta diskutí na trastantu gobièrnu a dis- di awa den kua a pone dos manifestá kontra tur loke no por.”
deskanso di alma di nos kerida defuntu, mañan,
nivel di polítika lokal riba tur idí di enkargá Handel Mij fl amingo trahá di sèmènt. E ku ta imponé riba nos hen- Rachel Domacassé: “Ta
djabierne 31 desember pa 7’or anochi na misa
sorto di asuntu, aya na Oropa Bonaire, un di e kompania baki di awa ku dos fl amin- denan lokal i asuntunan in- dikon na Hulanda nan ta
San Bernardo na Playa.
tenshon ta kresiendo. Tin un
Aseptá esaki komo un invitashon personal.
konfl ikto serio entre mundu di LD Gerharts, ku super- go ta den memoria di hopi sular i nos monumentunan hasi tur posibel pa mantené
oksidental i Rusia, ku ta me- vishon di e ‘vliegveld’, ku boneriano. di historia ku balor i patri- monument i aki no ta balorá
nasá di invadí Ukraina. NATO tabata e denominashon usá Loke ta pasa ta ku e monio kultural.” loke ta di nos?
a mustra kaba ku nan lo sos- Kiko esaki ta? Ta kos-
tené Ukraina, ku sinembargo
no ta miembro di e aliansa aki. OPORTUNIDAT DI TRABOU nan hulandes so tin balor?
Hulanda, e pais na kua nos Ta birando tempu pa nos
Boneiru ta pertenesé, sí ta den Bonaire Communication Services N.V. ta ofresé oportunidat laga sa ku nos no ke pa nan
NATO. Ta teme den e fase aki di trabou na un persona, sea maskulino òf femenino, pa hasi trabou di kompaginashon keda mishi ku nos kultura.
ya kaba pa un enfrentamentu (layout) di korant BONERIANO. Preferibel ku eksperensia den proramanan di Indesign,
militar. Nos no por hasi nada. Word i Photoshop. Òf a lo ménos un persona ku ta sinti ku e por siña e trabou aki Meskos ku kada provensia
Solamente orashon ku Dios lo den tempu rápido. di Hulanda tin nan kosnan
iluminá sintí di Poetin, presi- Ademas ta ofresé e persona aki e opshon pa siña traha ku kámara i pa edit kultural, asina nos tambe
dente di Rusia. programanan simpel pa televishon. tin di nos.
***
Por manda karta di solisitut na avisobon@gmail.com Afblijven dus.”

