Page 49 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.
P. 49
“Krajnje je vrijeme da ‘obojeni ljudi’ prepoznaju količinu rata, reanimirajući stare dobre ultimativne
moći koju posjedujemo i mi više ne moramo nikoga ni za neprijatelje Nijemce. Tu su filmovi poput
Saving Private Ryan (1998) i mini serija
šta da moljakamo. Pitam se, jesmo li došli do trenutka gdje Band of Brothers (2001) i mnogi drugi. Da
prepoznajemo da više ne smijemo preklinjati bilo koju grupu kle, američka politika može se i kritizirati
ljudi kako bismo dobili ljubav, priznanje, poštovanje. Možda radi uvjerljivosti, ali ono što kod gledalaca
ostavlja trajan dojam jeste slika i prilika
je vrijeme da shvatimo da, ako mi budemo sami sebe voljeli, neuništive američke vojne moći. Ni ne
poštovali i priznavali onako kako bismo voljeli da se drugi čudi da su hollywoodske šprance preuze
li priučeni režiseri zločinačke tzv. islam-
prema nama ophode, u tome zapravo leži prava moć” ske države. Nedostatak filmskih rekvizita
i scenografije zločinci ISIL-a nadomjestili
političkih odluka. Iako su, naprimjer, fil spletkama (poput biografizma američkih su živim rekvizitima kojima nemilice režu
movi za vrijeme Vijetnamskog rata krajem predsjednika) u kojima se detektiraju zlo glave pa je efekt na užas Amerikanaca go
šezdesetih godina i početkom sedamdesetih ćudni likovi ili odmetnuti centri moći, ali tovo istovjetan. Američko “tijelo od laži”,
godina imali problema u kreiranju moral američka nacija na koncu uvijek izlazi kao da parafraziramo hit iz kina s Leonardom
nog opravdanja američke invazije na Vijet pobjednik. U trenutku dok ISIL-ovi bor DiCaprijem u glavnoj ulozi, nikada ne izo
nam, ipak su uspjeli zauvijek promijeniti ci pristigli iz zapadnih zemalja viču da se stavlja naći opravdanje za svoje akcije, jer
žanr hollywoodskih ratnih filmova. Na neće smiriti dok se crna zastava džihada je ono uvijek reakcija na neposrednu tero
ovom fonu nešto kasnije nastaju kultni hi ne skrasi na Bijeloj kući, primjećujemo rističku prijetnju. Ponekad se i najavljuje
tovi poput Deer Hunter (1978), Apocalypse porast akcijskih filmova o napadima na osveta, radi bildanja nacionalne motivacije
Now (1979), Platoon (1986), Full Metal Jac- američki centar moći i njihovog predsjed za rat, što je slučaj u filmu American Sni-
ket (1987), Casualties of War (1989). Iako svi nika koji “preuzima stvari u svoje ruke” per (2014). Amerikanci su postali ovisni o
ovi filmovi nose defetističku notu prosvje i goloruk pobjeđuje opasnog neprijatelja. ratu i njegovim posljedicama, što je vjer
da protiv brutalnosti rata i duboki skep Dok je Americi na čelu Afroamerikanac, no zabilježilo i filmsko platno, naprimjer
ticizam prema američkom kršenju vojnih štaviše, porijeklom musliman, i američke u filmu The Hurt Locker (2008).
pravila, nikada se u mainstream filmovima predsjednike glume kristijanizirani domo
nije propustilo prikazati da tzv. američki ljubi Afroamerikaci. Budući da se već duže FALSIFICIRANJE HISTORIJE
način života i osjećaj za pravednost nad vremena snimaju serije i filmovi u kojima I KLIŠEJIZIRANI LIKOVI
vladava sve kušnje. Nezavisna američka se pojavljuju nepokolebljive žene u vrhu Prije dvije godine Islamska Republika
produkcija, koju karakterizira odmak od politike, za očekivati je da naredni ame Iran tužila je hollywoodske produkcijske
ustanovljenih filmskih klišeja, teško je na rički predsjednik bude žena. kompanije zbog falsificiranja historije u
lazila svoj put do finansija i širokih masa. Nakon jedanaestog septembra i ratova filmu Argo, koji je dobio 3 Oskara, uklju
Stoga smo često svjedočili nevjero u Afganistanu i Iraku hollywoodski ratni čujući onaj za najbolji film u 2012. godini.
vatno dobro režiranom zamjenom teza u filmovi prave novi zaokret i, shodno po Film je u Iranu proglašen antiiranskim i
kojoj se gledalac na koncu u potpunosti litičkim potrebama, scena se iz vijetnam antimuslimanskim. Radnja filma smješte
solidarizirao s američkim vojnikom i nje skih džungli prenosi na arapsku pusti na je u kraj sedamdesetih godina u vrijeme
govim karakterom, dok je glas istinske nju. U međuvremenu, uslijed nedostatka Islamske revolucije u Iranu. Šest američ
žrtve vazda ostao nijem. Slično se ponav aktuelnih tema ili radi skretanja pažnje kih diplomata kroz čitav film pokušavaju
lja i u filmovima koje nazivamo špijun na “stare slave”, američki ratni filmovi pobjeći iz Irana u vrijeme Islamske revo
skim, zatim onim koji se bave političkim bavili su se tematikom Drugog svjetskog lucije, u čemu im pomaže agent CIA-e
STAV 11/2/2016 49