Page 53 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.

Piše: Ibrahim PAŠIĆ Krajem 2014. godine u parku At Mejdan u Sarajevu pronađen je
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ nišan nezabilježenog oblika na tlu Bosne i Hercegovine. Neobičan
nišan zaintrigirao je arheologe i orijentologe pa je formiran
četveročlani tim stručnjaka sa zadatkom da odgonetne njegovo
porijeklo. Od tada su prošle dvije godine, a problem nije bio riješen

ada je u decembru 2014. godine naučni problem da odgonetnu o kakvom na njihovu vjersku pripadnost, čime se
tokom arheoloških iskopavanja je nišanu riječ. Umjesto turbana, kako je razdoblje hotoza završava.
mezaristana Bakr-babine džami­ to u jednom novinskom članku poslije ot­ Kako se iz stručne literature o osman­
Kje u parku At Mejdan u Sarajevu, krića nišana napisao arhitekta i vrsni po­ skoj umjetnosti i studija iz osmanske ar­
među nišanima koji potječu iz 16. stolje­ znavatelj historije Sarajeva Mufid Garibija, heologije može pročitati, na tlu Male Azi­
ća, pronađen i poseban i do tada u Bosni nišan ima kapu “koja ne predstavlja ni še­ je sačuvane su hiljade nišana tipa hotoz.
i Hercegovini neviđen nišan, pred arhe­ šir ni francusku kapu, već nešto treće, što Dekoracije karakterizira tanak vrat
ologe i orijentologe postavljen je težak tek treba otkriti. Ovakvog nišana nema u ukrašen ženskim nakitom, ogrlicama itd.
stručnoj literaturi”. Iznad vrata je elegantna kapa koju opasuje
Neobičan nišan s At Mejdana zain­ zlatni lanac. Na kapi su predstave novca,
Hartavi turban
trigirao je arheologe i orijentologe, pa je dragog kamenja, figuralnih kompozicija i
formiran četveročlani tim stručnjaka sa biljne ornamentike.
zadatkom da odgonetne značenje nišana i Za vrijeme osmanske vlasti kape su
njegovo porijeklo. Od tada su prošle dvije izrađivale zanatlije arakijadžije. U Saraje­
godine, a problem nije riješen. vu se spominju od 16. stoljeća. U njihovoj
Osnovna pogreška koja je znanstveni­ zaostavštini, koju je proučavao Hamdija
ke usmjerila na krivi put jeste mišljenje Kreševljaković, kape hotoz nema. Pod tim
da je nišan muški. Ispostavilo se da nišan imenom ne nalazi se ni u Ljetopisu Mula
nije muški. Mustafe Bašeskije, u kojem se spominje
veliki broj kapa i turbana koji su u 19. sto­
NIŠAN-STRANAC ljeću bili u upotrebi. To znači da navede­
U SARAJEVSKIM GREBLJIMA na kapa u Sarajevu i Bosni i Hercegovini
Hotoz ili boğtak tradicionalna je turska nije bila raširena, zasigurno iz razloga što
ženska kapa, pravljena od kože ili platna. je imala statusni karakter i pripadala naj­
Vodi porijeklo iz Kine. Kako pokazuju bogatijim pripadnicama najvišeg osman­
drevni kineski zapisi i crteži na kamenu, skog staleža, čije su se kape razlikovale od
kapa potječe iz prethistorije. Iz Kine se pro­ kapa običnog puka.
širila na pokrajinu Uigur, što je današnji Desetke različitih turbana na osman­
Turkestan. Na tlu Male Azije spominje je skim nišanima, u tipološkom smislu, zorno
Ibn Batuta, najpoznatiji arapski srednjo­ prate različite kape koje su svojevremeno
vjekovni putopisac. U vrijeme osmanskih nosile osobe sahranjene ispod nišana. Tur­
osvajanja, Osmanlije su nošenje ove kape bani se razlikuju po veličini, obliku, raspo­
proširili diljem Osmanskog carstva. Kao redu gužvi, po mudževezu (vrhu turbana)
odjevni element gradskog stanovništva, itd. Simboliziraju najvažnije profesije iz
s raskošnom i spektakularnom dekoraci­ doba Osmanskog carstva: hartavi, hora­
jom od zlata, srebra i dragog kamenja, oko sani, kalavi, makdem, nezkep, örfi, paşali,
sredine 15. stoljeća hotoz je postao prepo­ selimi, zerin itd. Sistematizacija bosanskih
znatljivo i prestižno obilježje najodličnijih nišana (i turbana) još nije urađena. Iz dosa­
i najbogatijih osmanskih gospođa. Ostao dašnjih istraživanja autora ovog rada otkri­
je u upotrebi oko četiri stoljeća, sve do vla­ va se da je na bosanskohercegovačkom tlu
davine sultana Mahmuta II (1785–1839), najrašireniji turban tipa örfi, koji su nosili
kada ga zamjenjuje fes. Carskim fermanom učeni ljudi, od šejhul-islama do muderisa.
Mahmuta II fes je uveden kao službeni dio Osmanski örfi­nišani nemaju mudževez,
uniforme carskih službenika, bez obzira za razliku od bosanskih kod kojih je mu­
dževez vrlo čest. Pritom, osmanski nišani
navedenog tipa nemaju ratničkih ukrasa,
Ženski nišan tipa “hotoz” za razliku od bosanskih koji su vrlo često
pokazuje da su mezarju ukrašeni motivima kijače (buzdohana),
mača, koplja, sablje, balte (sjekire), luka
na At Mejdanu pečat i strijele, što je višestoljetno povijesno i
dale Osmanlije, na čijim memorijalno naslijeđe Bosne, od stećka
mezarjima u Maloj Aziji do nišana. Ratnička simbolika na bosan­
skim nišanima na svoj način govori o vi­
nema monumentalnih šestoljetnoj borbi Bošnjaka za opstanak,
nišana poput bosanskih u kojoj na neposredan način, s oružjem u
ruci i rame uz rame s običnim čovjekom,

STAV 11/2/2016 53