Page 53 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.
P. 53

Piše: Ibrahim PAŠIĆ                 Krajem 2014. godine u parku At Mejdan u Sarajevu pronađen je
         Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ    nišan nezabilježenog oblika na tlu Bosne i Hercegovine. Neobičan
                                             nišan zaintrigirao je arheologe i orijentologe pa je formiran
                                             četveročlani tim stručnjaka sa zadatkom da odgonetne njegovo
                                             porijeklo. Od tada su prošle dvije godine, a problem nije bio riješen


                ada je u decembru 2014. godine   naučni problem da odgonetnu o kakvom   na njihovu vjersku pripadnost, čime se
                tokom arheoloških iskopavanja   je nišanu riječ. Umjesto turbana, kako je   razdoblje hotoza završava.
                mezaristana Bakr-babine džami­  to u jednom novinskom članku poslije ot­  Kako se iz stručne literature o osman­
         Kje u parku At Mejdan u Sarajevu,   krića nišana napisao arhitekta i vrsni po­  skoj umjetnosti i studija iz osmanske ar­
          među nišanima koji potječu iz 16. stolje­  znavatelj historije Sarajeva Mufid Garibija,   heologije može pročitati, na tlu Male Azi­
          ća, pronađen i poseban i do tada u Bosni   nišan ima kapu “koja ne predstavlja ni še­  je sačuvane su hiljade nišana tipa hotoz.
          i Hercegovini neviđen nišan, pred arhe­  šir ni francusku kapu, već nešto treće, što   Dekoracije karakterizira tanak vrat
          ologe i orijentologe postavljen je težak   tek treba otkriti. Ovakvog nišana nema u   ukrašen ženskim nakitom, ogrlicama itd.
                                            stručnoj literaturi”.              Iznad vrata je elegantna kapa koju opasuje
                                               Neobičan nišan s At Mejdana zain­  zlatni lanac. Na kapi su predstave novca,
                             Hartavi turban
                                            trigirao je arheologe i orijentologe, pa je   dragog kamenja, figuralnih kompozicija i
                                            formiran četveročlani tim stručnjaka sa   biljne ornamentike.
                                            zadatkom da odgonetne značenje nišana i   Za vrijeme osmanske vlasti kape su
                                            njegovo porijeklo. Od tada su prošle dvije   izrađivale zanatlije arakijadžije. U Saraje­
                                            godine, a problem nije riješen.    vu se spominju od 16. stoljeća. U njihovoj
                                               Osnovna pogreška koja je znanstveni­  zaostavštini, koju je proučavao Hamdija
                                            ke usmjerila na krivi put jeste mišljenje   Kreševljaković, kape hotoz nema. Pod tim
                                            da je nišan muški. Ispostavilo se da nišan   imenom ne nalazi se ni u Ljetopisu Mula
                                            nije muški.                        Mustafe Bašeskije, u kojem se spominje
                                                                               veliki broj kapa i turbana koji su u 19. sto­
                                            NIŠAN-STRANAC                      ljeću bili u upotrebi. To znači da navede­
                                            U SARAJEVSKIM GREBLJIMA            na kapa u Sarajevu i Bosni i Hercegovini
                                               Hotoz ili boğtak tradicionalna je turska   nije bila raširena, zasigurno iz razloga što
                                            ženska kapa, pravljena od kože ili platna.   je imala statusni karakter i pripadala naj­
                                            Vodi porijeklo iz Kine. Kako pokazuju   bogatijim pripadnicama najvišeg osman­
                                            drevni kineski zapisi i crteži na kamenu,   skog staleža, čije su se kape razlikovale od
                                            kapa potječe iz prethistorije. Iz Kine se pro­  kapa običnog puka.
                                            širila na pokrajinu Uigur, što je današnji   Desetke različitih turbana na osman­
                                            Turkestan. Na tlu Male Azije spominje je   skim nišanima, u tipološkom smislu, zorno
                                            Ibn Batuta, najpoznatiji arapski srednjo­  prate različite kape koje su svojevremeno
                                            vjekovni putopisac. U vrijeme osmanskih   nosile osobe sahranjene ispod nišana. Tur­
                                            osvajanja, Osmanlije su nošenje ove kape   bani se razlikuju po veličini, obliku, raspo­
                                            proširili diljem Osmanskog carstva. Kao   redu gužvi, po mudževezu (vrhu turbana)
                                            odjevni element gradskog stanovništva,   itd. Simboliziraju najvažnije profesije iz
                                            s raskošnom i spektakularnom dekoraci­  doba Osmanskog carstva: hartavi, hora­
                                            jom od zlata, srebra i dragog kamenja, oko   sani, kalavi, makdem, nezkep, örfi, paşali,
                                            sredine 15. stoljeća hotoz je postao prepo­  selimi, zerin itd. Sistematizacija bosanskih
                                            znatljivo i prestižno obilježje najodličnijih   nišana (i turbana) još nije urađena. Iz dosa­
                                            i najbogatijih osmanskih gospođa. Ostao   dašnjih istraživanja autora ovog rada otkri­
                                            je u upotrebi oko četiri stoljeća, sve do vla­  va se da je na bosanskohercegovačkom tlu
                                            davine sultana Mahmuta II (1785–1839),   najrašireniji turban tipa örfi, koji su nosili
                                            kada ga zamjenjuje fes. Carskim fermanom   učeni ljudi, od šejhul-islama do muderisa.
                                            Mahmuta II fes je uveden kao službeni dio   Osmanski örfi­nišani nemaju mudževez,
                                            uniforme carskih službenika, bez obzira   za razliku od bosanskih kod kojih je mu­
                                                                               dževez vrlo čest. Pritom, osmanski nišani
                                                                               navedenog tipa nemaju ratničkih ukrasa,
                                             Ženski nišan tipa “hotoz”         za razliku od bosanskih koji su vrlo često
                                             pokazuje da su mezarju            ukrašeni motivima kijače (buzdohana),
                                                                               mača, koplja, sablje, balte (sjekire), luka
                                             na At Mejdanu pečat               i strijele, što je višestoljetno povijesno i
                                             dale Osmanlije, na čijim          memorijalno naslijeđe Bosne, od stećka
                                             mezarjima u Maloj Aziji           do nišana. Ratnička simbolika na bosan­
                                                                               skim nišanima na svoj način govori o vi­
                                             nema monumentalnih                šestoljetnoj borbi Bošnjaka za opstanak,
                                             nišana poput bosanskih            u kojoj na neposredan način, s oružjem u
                                                                               ruci i rame uz rame s običnim čovjekom,


                                                                                                   STAV 11/2/2016  53
   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58