Page 54 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.

DRUŠTVO

učestvuje i bosanska ulema, od Kaukčije
Abdulah-efendije, Muhameda Hadžija­
makovića i muftije Šemsikadića do re­
isul-uleme Huseina Kavazovića. Kako
piše Hamdija Kreševljaković, Bošnjaku
je od sve imovine najvrednija dobra sablja.

MEZARISTAN NAJVIŠIH
DOSTOJANSTVENIKA
OSMANSKOG CARSTVA
Na mezaristanu uz Bakr-babinu dža­
miju, premda mezaristan potječe iz 16.
stoljeća, izostaju veliki tipično bosanski
nišani razvijeni iz bosanskog stećka, a oni
su počesto nišani samci s brojnim ukra­
sima prenesenim sa stećaka, s epitafima
na bosančici itd. Ženski nišan tipa hotoz,
pak, pokazuje da su mezarju na At Mejda­
nu pečat dale Osmanlije, na čijim mezar­
jima u Maloj Aziji monumentalnih nišana
poput bosanskih nema. Zasigurno, pored
Bošnjaka, u mezarje su se sahranjivale i
Osmanlije koje su službovale u Bosni i koje
je smrt ovdje zaticala. S velikom vjerovat­
noćom može se pretpostaviti da nišan pri­
pada umrloj supruzi nepoznatog turskog
dostojanstvenika. S obzirom na to da je
bez epitafa, a epitafi na bosanskim niša­
nima u prva dva stoljeća osmanske vlasti
u Bosni i Hercegovini izostaju, nišan se
može okvirno datirati u drugu polovinu
16. stoljeća. Vjerovatno je riječ o radu do­
maćih klesara, kojima je trebalo vremena
da ovladaju tehnikom izrade epitafa ispi­
sanih arapskim i turskim pismom, što se
nije moglo naučiti preko noći.
Odsustvo ženske kape hotoz na bosan­
skohercegovačkim mezarjima u skladu
je s izostankom iste riječi u turcizmima
bosanskog jezika i s historijskim izvo­ Dječiji “paşali
nišani” i turban
rima koji pokazuju da je pravih Turaka
za vrijeme osmanske vlasti u Bosni bilo
vrlo malo. Razlozi zašto je to tako leže u
brojnim posebnostima koje je Bosna ste­
kla za vrijeme osmanske vlasti, a to su
odžakluk-timari, kapetanije, uzimanje
bošnjačke muslimanske djece u janjiča­
re, uspostava Bosanskog pašaluka 1599.
godine, masovan prelazak na islam itd.
S tim u vezi, Ivan Franjo Jukić piše da
Turčin, kad dođe u Bosnu, “za dvije tri
godine bosanski govori”.
Za razliku od raskošnih osmanskih
nišana tipa hotoz, nišan u haremu na At
Mejdanu skroman je uradak domaćih
bosanskih majstora koji u to vrijeme još
nisu stekli iskustva u klesanju ove vrste
nišana. Okrugla kapa nišana, promjera
42 cm, nije isklesana zajedno sa stubom
već posebno, i naknadno je na njega po­
stavljena. S gornje strane kape nalazi se
ukras u obliku polukružno postavljenog
gajtana koji je dolazio iznad lica. Najvje­
rovatnije simbolizira deblji lanac koji je
mogao biti od zlata ili srebra.

54 11/2/2016 STAV