Page 54 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.
P. 54

DRUŠTVO



          učestvuje i bosanska ulema, od Kaukčije
          Abdulah-efendije, Muhameda Hadžija­
          makovića i muftije Šemsikadića do re­
          isul-uleme Huseina Kavazovića. Kako
          piše Hamdija Kreševljaković, Bošnjaku
          je od sve imovine najvrednija dobra sablja.

          MEZARISTAN NAJVIŠIH
          DOSTOJANSTVENIKA
          OSMANSKOG CARSTVA
            Na mezaristanu uz Bakr-babinu dža­
          miju, premda mezaristan potječe iz 16.
          stoljeća, izostaju veliki tipično bosanski
          nišani razvijeni iz bosanskog stećka, a oni
          su počesto nišani samci s brojnim ukra­
          sima prenesenim sa stećaka, s epitafima
          na bosančici itd. Ženski nišan tipa hotoz,
          pak, pokazuje da su mezarju na At Mejda­
          nu pečat dale Osmanlije, na čijim mezar­
          jima u Maloj Aziji monumentalnih nišana
          poput bosanskih nema. Zasigurno, pored
          Bošnjaka, u mezarje su se sahranjivale i
          Osmanlije koje su službovale u Bosni i koje
          je smrt ovdje zaticala. S velikom vjerovat­
          noćom može se pretpostaviti da nišan pri­
          pada umrloj supruzi nepoznatog turskog
          dostojanstvenika. S obzirom na to da je
          bez epitafa, a epitafi na bosanskim niša­
          nima u prva dva stoljeća osmanske vlasti
          u Bosni i Hercegovini izostaju, nišan se
          može okvirno datirati u drugu polovinu
          16. stoljeća. Vjerovatno je riječ o radu do­
          maćih klesara, kojima je trebalo vremena
          da ovladaju tehnikom izrade epitafa ispi­
          sanih arapskim i turskim pismom, što se
          nije moglo naučiti preko noći.
            Odsustvo ženske kape hotoz na bosan­
          skohercegovačkim mezarjima u skladu
          je s izostankom iste riječi u turcizmima
          bosanskog jezika i s historijskim izvo­  Dječiji “paşali
                                               nišani” i turban
          rima koji pokazuju da je pravih Turaka
          za vrijeme osmanske vlasti u Bosni bilo
          vrlo malo. Razlozi zašto je to tako leže u
          brojnim posebnostima koje je Bosna ste­
          kla za vrijeme osmanske vlasti, a to su
          odžakluk-timari, kapetanije, uzimanje
          bošnjačke muslimanske djece u janjiča­
          re, uspostava Bosanskog pašaluka 1599.
          godine, masovan prelazak na islam itd.
          S tim u vezi, Ivan Franjo Jukić piše da
          Turčin, kad dođe u Bosnu, “za dvije tri
          godine bosanski govori”.
            Za razliku od raskošnih osmanskih
          nišana tipa hotoz, nišan u haremu na At
          Mejdanu skroman je uradak domaćih
          bosanskih majstora koji u to vrijeme još
          nisu stekli iskustva u klesanju ove vrste
          nišana. Okrugla kapa nišana, promjera
          42 cm, nije isklesana zajedno sa stubom
          već posebno, i naknadno je na njega po­
          stavljena. S gornje strane kape nalazi se
          ukras u obliku polukružno postavljenog
          gajtana koji je dolazio iznad lica. Najvje­
          rovatnije simbolizira deblji lanac koji je
          mogao biti od zlata ili srebra.



         54  11/2/2016 STAV
   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59