Page 82 - STAV broj 218

KULTURA

Na sjeveru Evrope bosanski jezik

ŠOKANTNO VELIKA PRODUKCIJA

BOSANSKOHERCEGOVAČKE

KNJIŽEVNOSTI U SKANDINAVIJI

“Književnost bosanskohercegovačke dijaspore u Skandinaviji”,
Piše: Hamza RIDŽAL dr. Izet Muratspahić, Temsy od Sweden AB, Stockholm, 2019.
hamza@stav.ba
godine, 479 stranica

eoma malo znamo o književnosti Njegovo posljednje naučno-istraži- kvantitet književne produkcije Bosana-
Bošnjaka i drugih Bosanaca pi- vačko djelo Književnost bosanskohercego- ca u Skandinaviji. Muratspahić pažljivo
sanoj na bosanskom jeziku izvan vačke dijaspore u Skandinaviji predstavlja bilježi autore i njihova djela, ističući ona
Vgranica Bosne i Hercegovine. Ra- uistinu dragocjen doprinos istraživanju koja su s bosanskog prevedena i na švedski
zlog tome jeste nedostatak institucija koja i sistematiziranju bošnjačke i bosansko- jezik, tako da čitaocu ni u jednom trenut-
bi trebale bilježiti i sistematizirati zna- hercegovačke književnosti izvan granica ku ne fali informacija o jeziku na kojem
nja o tome, prije svega instituta za knji- Bosne i Hercegovine. Muratspahić, koji je djelo napisano.
ževnost, koji kod nas ne postoji. Stoga, je doktor književnohistorijskih nauka, na I sam popis autora i njihovih djela bio
poslove koje bi trebao raditi jedan takav skoro pet stotina stranica donosi rezime bi hvale vrijedan posao. Ipak, Muratspahić
institut na sebe preuzimaju pojedinci. Je- kulturnog života bosanskohercegovačke se nije na tome zadržao. Ne želeći da pravi
dan od njih jeste i dr. Izet Muratspahić, dijaspore u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj, samo popis bosanskohercegovačkih pisa-
Goraždanin nastanjen u Uppsali u Šved- bilježeći listove i kulturna udruženja naše ca u Skandinaviji, pokušao je uspostaviti
skoj, koji je do sada potpisao osamnaest dijaspore, te biografije, djela, prijevode i i određenu vrijednosnu vertikalu među
autorskih djela i prijevoda. nagrade stotinjak naših pisaca u Skandi- djelima. Iako je u knjizi koja donosi sto-
naviji. Iz ove knjige može se sa- tinjak pisaca bilo nemoguće uspostaviti
znati skoro sve o prisutnosti poetički okvir unutar kojeg bi se njihova
pisaca porijeklom iz Bosne djela dosljedno vrednovala, Muratpahić
i Hercegovinu u antologi- je ipak uspio skrenuti posebnu pažnju na
jama publiciranim u Šved- pojedina imena i značajna književna djela.
skoj, Danskoj i Norveškoj, Važno je reći da ovom knjigom Murat-
što su veoma važni podaci spahić nije samo predstavio bosanskoher-
koje pedantno bilježi autor, a cegovačku književnost u Skandinaviji
koji umnogome osvjetljavaju Bosni i Hercegovini, već i Skandinaviji.
poziciju naših pisaca u ovim U uvodnim poglavljima ističe kako se u
zemljama. posljednje vrijeme, posebno u Švedskoj, u
“Danas na području Skan- kojoj piše više od sedamdeset pisaca pori-
dinavije živi oko stotinu pi- jeklom iz Bosne i Hercegovine, pojavom
saca koji su objavili jednu ili antologija i prikaza vezanih za useljenič-
više knjiga, što predstavlja ku književnost mijenja i odnos prema toj
bogat korpus koji je bilo ne- književnosti. Neki je, navodi Muratspa-
ophodno sabrati, sistematizi- hić, smatraju autohtonim dijelom švedske
rati, opisati, izvršiti potrebnu književnosti, što, prema riječima autora
periodizaciju i, naravno, pri- ove studije, ima svoje opravdanje.
kladno valorizirati ostvarene Uz sve navedeno, Muratspahić je u
književno-umjetničke dome- ovoj knjizi uspostavio i određeni knji-
te”, piše Muratspahić u Uvo- ževnohistorijski okvir opisavši razvojne
du, ističući da se ovom vrstom književnohistorijske procese književnosti
istraživanja do sada još niko bosanskohercegovačke dijaspore u Skan-
nije bavio. Iako su bosansko- dinaviji od polovine 20. stoljeća do da-
hercegovačkoj javnosti pre- nas. Stoga je ova knjiga zasigurno dosad
zentirani neki autori porije- najsistematičnija i metodološki najbolja
klom iz Bosne i Hercegovine studija koja tretira književnost bosansko-
koji žive i pišu u Skandinaviji, hercegovačke dijaspore na primjeru jed-
tek s ovom knjigom možemo nog geografskog prostora, u ovom slučaju
steći uvid u šokantno veliki Skandinavije. n

82 9/5/2019 STAV