Page 77 - STAV broj 218

A ONDA ĆE DOĆI VRIJEME

a onda će doći vrijeme
kad našega naroda neće biti
neće biti onih staraca što pamtili su
jezik svojih staraca, ni onog posljednjeg od njih
što je pedeset godina tražio, i nije našao, dječaka
da ga pouči jeziku njegovih predaka, a ovaj ga,
kad i on postane starac, prenosi dalje
ni njih neće biti, ni jezika našeg neće biti
i niko na cijelome svijetu njime neće govoriti
samo će gore, među nebesima, gdje vrijeme
ne postoji, i gdje zvijezde bisernom vodom miju lica,
s rukama preko materinskih dojki,
još uvijek da jeca – hasanaginica

Abdulah Sidran

islamom, odnosno Šerijatom – kad je riječ Ako te ili slične riječi kojima muž poruči Situacija je tim teža jer Hasanaga poruču-
o pravu. Iako cijela pjesma može poslužiti supruzi da više nisu u bračnoj zajednici je te riječi, što podrazumijeva postojanje
potvrdi rečenog, zadržimo se na sljedećim budu izgovorene samo jedanput, sačuvana ili pisanog traga, ili svjedoka, pa njegov
stihovima, koji mogu izvanredno ilustri- je mogućnost obnavljanja bračne zajed- raskid braka odmah stupa na snagu. Sve
rati ovu tvrdnju: nice između dvoje supružnika, bez skla- i kad bi ove riječi bile izgovorene u afek-
panja novog bračnog ugovora. Međutim, tu i Hasanaga se pokajao, svjedoci – koji
Kad li mu je ranam’ bolje bilo, šerijatsko-pravni propis koji je na snazi u šerijatskom pravu, opet, imaju posebno
ter poruča vjernoj ljubi svojoj: od vremena Muhameda, a. s., do danas bitno mjesto – “osiguravaju” definitivni
“Ne čekaj me u dvoru b’jelomu, nalaže da, nakon što muž treći put obja- prestanak braka i daju legitimitet izgovo-
ni u dvoru, ni u rodu momu!” vi da prekida bračnu zajednicu, nastupa renim riječima. Hasanaginica, naravno,
bejnune kubra – veliki raskid bračne zajed- razumije šta joj je poručeno, jer su s tim
U posljednja dva stiha prepoznajemo nice. Ako muž tri puta uzastopno poruči islamskim propisom upoznati i oni mu-
stilsku figuru pod imenom anadiploza. ženi da se razvodi od nje, u tome je Šeri- slimani koji imaju i manju naobrazbu od
Riječ je o figuri ponavljanja, kada se za- jat jasan, više nije moguće obnoviti brač- aginice i bivše begovice. Stoga usljeđuje
vršne riječi jednog ponavljaju na početku nu zajednicu, izuzev ako se supruga uda i njena dramatična reakcija:
narednog stiha. Međutim, anadiploza u za nekoga drugog, pa eventualno nakon
ovom slučaju nema tek stilsku funkciju, prekida tog braka (ili smrti novog muža) Kad kaduna r’ječ razumjela,
kako bi se to na prvi pogled moglo učini- ponovo uspostavi brak sa svojim prvim još je jadna u toj misli stala,
ti, posebno nemuslimanu koji nije upo- supružnikom. Puštam te, puštam te, pu- jeka stade konja oko dvora,
znat s propisima Šerijata. Štaviše, stil je u štam te – riječi su koje označavaju neopo- i pobježe Hasanaginica,
ovom slučaju usputan. Poručivši supruzi zivi raskid bračne zajednice u islamu. Ova da vrat lomi kuli niz pendžere.
da ga ne čeka u dvoru bijelom, ni u dvo- trostrukost prisutna je i u Hasanaginim
ru, ni u rodu njegovom, Hasanaga je izre- riječima. Ne čekaj me ni u dvoru b’jelomu, Ovo je tek jedan primjer neotuđivosti
kao riječi koje u šerijatskom pravu imaju ni u dvoru, ni u rodu momu – poručuje Ha- Hasanaginice iz islamskog konteksta koji
izuzetnu težinu i označavaju definitivni sanaga, udarivši pečat na raskid bračne su na južnoslavenskom prostoru živjeli
raskid bračne zajednice. Šerijatski zakon zajednice sa suprugom, i ne ostavivši ni- uglavnom Bošnjaci. Ovakvih i sličnih pri-
predviđa postepeni razvod braka koji se kakvu mogućnost da njih dvoje nastave mjera u Hasanaginici ima nekoliko, iako
može očitovati u riječima “Puštam te!” živjeti zajedno s petero zajedničke djece. bi i bez njih samo tendenciozan i zlona-
mjeran čitalac mogao ne primijetiti obre-
menjenost teksta islamskim ambijentom,
imenima, motivima i simbolima. I pored
toga, u Hasanaginici su zabilježene i spe-
cifične manifestacije islamskog prava ili
ćudoređa, kakav je slučaj sa spomenutim
primjerom, ili s Hasanagicinim stidom koji
motivira cijelu radnju. Gerhard Gezeman,
koji se bavio prirodom stida junakinje, ista-
knuo je da je Hasanagicin stid, bez obzira
na porijeklo, oblik i njegov smisao, jedin-
stven i neponovljiv. Vedad Spahić taj stid
prepoznaje kao dio bošnjačke kolektivne
baštine koji treba i dalje vrijedno čuvati i
za koji, da bi se pravilno shvatio izvan boš-
njačke kulture, treba uložiti odgovarajući
čitalački trud. n

STAV 9/5/2019 77