Page 75 - STAV broj 218

svoj prvi poznati Nakon prijevoda na njemački, ova se godine, na koji je prevodi Aleksandar H.
prijevod na neki strani jezik (Canzone do- bošnjačka usmena balada javlja u anoni- Vostokov, a iste godine opet na engleskom,
lente della nobile sposa d’Asan-Aga). mnom francuskom prijevodu 1778. godine, ovaj put u prijevodu Johna Browinga. Go-
Već godinu poslije, Hasanaginica je a zatim i na mađarskom, na koji je prevo- dine 1827. Hasanaginica doživljava i svoje
prevedena na njemački jezik u prijevodu di Ferenc Kazinczy 1789. godine. Godine treće prevođenje u istoj godini, ovaj put na
Clemensa Werthesa, a iste, 1775. godine, 1798. Hasanaginica se javlja i u prijevodu francuskom u prijevodu Prospera Mériméea
i u prijevodu Johana Wolfganga Goethea na latinskom jeziku, a prijevod je sačinio (1827), što je njen treći francuski prijevod.
naslovljenog kao Tužbalica o plemenitoj gospi Dubrovčanin Ðuro Ferić. Nakon toga, sli- Nakon toga, javlja se 1830. godine na šved-
Asan-aginoj (Klaggesang von der edlen Frau- jede njena dva uzastopna engleska prijevo- skom jeziku u prijevodu Johana Ludviga
en des Asan Aga). Goethe je Hasanaginicu da – prijevod Sir Waltera Scotta (1798/99) Runeberga, a iste godine i po četvrti put
preveo i upjevao za glasovitu antologiju i Johna Boyda Greenshieldsa (1800). na francuskom, na koji je ovom prilikom
Narodne pjesme (Volkslieder, 1778/79) Jo- Evropa se nije prestala oduševljavati prevodi Gérard de Nerval.
hanna Gottfrieda von Herdera, poznatiju Hasanaginicom ni u prvoj polovini 19. sto- U prvoj polovini 19. stoljeća Hasana-
pod njezinim naslovom u drugom izda- ljeća, pa se ona javlja ponovo na francu- ginica se pojavljuje i u slovenačkom prije-
nju Glasovi naroda u pjesmama (Stimmen skom 1813. godine, ovaj put u prijevodu vodu Jakoba Zupana 1832. godine, te iste
der Völker in Liedern, 1807), prvog veli- Charlesa Nodiera. Iste godine prevode je i godine u novom, petom po redu francu-
kog i naročito utjecajnog izbora usmenog na češki jezik, a prijevod je sačinio Samuel skom prijevodu – ovaj put Claudea Faurie-
književnog stvaranja evropskih naroda. Rožnay. Potom se javlja na poljskom 1819, la. Ova je čudesna pjesma ponovo preve-
Ova je zbirka evropskim romantičarima na koji je prevodi Kazimierz Brodziński, dena i na ruski, što je 1835. godine učinio
predstavljala reprezentativni primjer onog ponovo na njemačkom 1826. u prijevodu Aleksandar Sergejevič Puškin. Kao da nije
što je bio Herderov ideal narodnog jezika Therese von Jacob, poznate i pod književ- bilo dovoljno francuskih prijevoda, Hasa-
i narodnog genija. nim imenom Talvj, zatim na ruskom 1827. naginica je 1841. godine i šesti put preve-
dena na ovaj jezik, što je ovog puta učinio
Poljak Adam Mickiewicz.

ČIJA JE “HASANAGINICA”
Fortis ne navodi otkud mu Hasanagi-
nica, pa je, uprkos brojnim kasnijim po-
kušajima odgonetanja ovog pitanja, vjero-
vatno zauvijek ostalo nepoznato, između
ostalog, i to je li Fortis čuo Hasanaginicu
u narodu, ko mu ju je eventualno kazivao
ili pjevao, ili je riječ o Fortisovu prijepisu
nekog ranijeg zapisa ove pjesme. Također,
kako ističe Kodrić, nije općeprihvaćeno
ni to je li Hasanaginica, poput drugih po-
znatih bošnjačkih usmenih balada, usme-
noknjiževno pjesničko uobličenje nekog
stvarnog zbivanja iz prošlosti, baš kao što
nije općeprihvaćen ni mogući historijski
identitet njezinih likova, mada je gotovo
izvjesno da ovaj osobeni usmenoknjiževni
pjesnički tekst pripada krugu balada s lokal-
nim obilježjima, slično drugim značajnim
baladama bošnjačke usmene književnosti.

STAV 9/5/2019 75