Page 10 - STAV broj 353

POLITIKA

ne posustaje. Prošle godine su proslavili 40 već godinama nije u stanju riješiti problem bilo je to općenito bolje, bogatije i kvalitet-
godina djelovanja, a ove to slavlje zaokruži- oko nekih pet metara morske granice sa su- nije vrijeme nego što je danas. Ali prošlost
li objavljivanjem LP-ja We Forge The Future. sjednom prijateljskom državom... Uostalom, uvijek mora biti bolja, da naš život ima malo
Također, 2021. godinu obilježili su njihovi gdje je zaista “sve dobro prošlo”?! Svi smo više smisla i da s nešto optimizma kopamo
nastupi koji će se protegnuti skoro do kraja mi donekle osakaćeni i deformirani nakon i po budućnosti.
iduće godine. Valja istaći da je krajem mar- raspada Jugoslavije, a ni ostala Evropa i cijeli
ta 2018. godine u Historijskom muzeju BiH svijet nisu u puno boljoj kondiciji. STAV: Šta vas je nagnalo da te 1995. godine
otvorena izložba “NSK država Sarajevo”, Sarajevo označite NSK državom? I koji su
koja se sastoji od fotografija Zorana Kanli- STAV: Mislite li da je u BiH moguće “ras- vam generalno bili kriteriji pri davanju pasoša
ća i svjedočanstava građana našeg glavnog pakovati” Dejton, koji zapravo predstavlja “NSK Statea”?
grada, čime je “Laibach” dobio svoje stalno ustavni okvir naše države? LAIBACH: Osnovni princip NSK države
mjesto u jedinom muzeju koji tretira kom- LAIBACH: U principu, uvijek se sve može jeste da je to utopijska država bez teritorije i
pletnu historiju BiH. Izložba “NSK država “raspakovati” i opet “zapakovati”, pa vjero- bez granica te da postoji samo toliko koliko
Sarajevo” Historijskog muzeja BiH u okto- vatno i Dejton. Ako se sve strane u igri sla- njeni građani vjeruju u nju. Tadašnje Sara-
bru ove godine postavljena je i u Grenobleu, žu oko toga, zašto ne?! Uostalom, Dejtonski jevo i cijela država BiH bili su upravo to –
u Francuskoj. sporazum je nešto što je očito hendikepiralo utopijska država, bez jasno definirane terito-
“‘Laibach’ djeluje kao tim (kolektivni duh) i paraliziralo BiH, što znači da je tu nastalu rije – idealna konstelacija za NSK. Prilikom
prema modelu industrijske proizvodnje i situaciju prije ili kasnije potrebno nekako dodjeljivanja pasoša jedini nam je kriterij bio
totalitarizma, što znači da pojedinac ne go- razriješiti osim, naravno, ako BiH možda da nismo pravili razliku i davali smo pasoše
vori; to čini organizacija. Naš je rad indu- malo previše mazohistički ne uživa u njoj. svima koji su ih htjeli ili trebali.
strijski,umjetničko-političke”, riječi su koje
stoje u prvoj stavki “Laibachovog” manifesta STAV: Kada biste imali mogućnost direktno STAV: Peter Mlakar je na nastupu u Sarajevu
iz 1982. godine i koje dovoljno objašnjavaju intervenirati u BiH, šta biste prvo učinili? 1995. godine rekao: “Patnja i smrt onome ko
zašto je Laibach i za Stav odgovarao kao “La- LAIBACH: Vratili bismo vrijeme sarajevske je napravio zločin, to je uredu. Ali tek kroz
ibach”, a ne kao bilo koji njegov pojedinac. Olimpijade te se pobrinuli da Jure Franko i još praštanje ćete preraditi zločinca u ćevapči-
Teme su bile, jasno, umjetničko-političke. neko iz tadašnje reprezentacije osvoji zlatnu će i pljeskavice, tek u opraštanju najgoreg
medalju. I prejeli bismo se dobrog bureka. straha osjetit ćete pravu sreću. Bit ćete po-
STAV: Sarajevo i grupa “Laibach” imaju snaž- klik slobode. Bit ćete gospodari mira. Tada
nu vezu koja se ponajviše ogleda kroz činje- STAV: Šta mislite da je spas za BiH? će poraženi biti konačno poražen, vaš pri-
nicu da je “Laibach” jedan od sastava koji LAIBACH: Možda Treći svjetski rat?! Ili da jatelj bit će Bog, pobjednik će nositi vaše
je nastupio u ratnom Sarajevu u novembru promijeni ime u SiH (Srbija i Hrvatska)?! ime.” Vrijedi li ova poruka i danas? I da li
1995. godine, što se poklopilo s dogovorom Šta bi bio spas za sve nas?! Možda univer- treba, uprkos spominjanju praštanja, i da-
o potpisivanju Dejtonskog mirovnog spora- zalna ljubav, dobri prevodioci i nešto malo lje biti oprezan?
zuma. U jednoj medijskoj izjavi Ivan Novak više pameti. LAIBACH: Naš prijatelj i saradnik Peter
se prisjetio tadašnjeg boravka u Sarajevu Mlakar je katolički usmjeren filozof milosti
te je o Dejtonu rekao: “Bio je još policijski STAV: Kakva Vas sjećanja vežu za novem- i praštanja, pa treba ovu izjavu razumjeti u
sat i nije se znalo šta će biti s Dejtonom, da bar u Sarajevu 1995. godine? tom kontekstu. Oprostiti je možda najviša
li će se potpisati ili ne. Hvala Bogu, sve je LAIBACH: Svakako herojska i romantična ljudska sposobnost, ključna za naš opstanak,
dobro prošlo. Ili možda ne. To će vrijeme još u mnogim pogledima, a posebno u pogledu ne samo nas samih, već i naše vrste općeni-
pokazati.” Kako danas gledate na situaciju međuljudskih odnosa. Uz svu dramu i trage- to. Ukratko, moramo nastojati da oprostimo
u regiji, kako iz Slovenije gledate na stanje diju koja se tada zbivala u BiH i u Jugoslaviji, neoprostivo. Ovaj čin radikalnog praštanja je
u BiH? Je li “sve dobro prošlo”? izuzetno težak jer se naš instinkt za pravdom
LAIBACH: Upitan o utjecaju Francuske i osvetom čini daleko prirodnijim i ljudski-
revolucije, pokojni premijer Zhou Enlai je jim nego da nađemo u sebi tu snagu da opro-
rekao: “Prerano je reći.” Međutim, Sloveni- stimo. Instinkt za osvetu, okrenut unutra i
ja nije baš neka relevantna tačka gledišta o iznutra, može biti apsolutno poguban. Ipak,
pitanju međunarodnih odnosa, posebno ne u postoji put naprijed, a to je da moramo po-
odnosu na BiH, koju nikada nije stvarno ra- kušati odvojiti sam čin od osobe koja ga je
zumjela i na nju je uvijek gledala superiorno izvršila. Osuđujemo čin, ali smo milostivi
ili inferiorno, ovisno o temi. Iz Slovenije je prema onome ko ga je počinio. Naročito ako
pogled prema BiH zato uglavnom deformi- ga je u međuvremenu već saletjela zaslužena
ran i očito nešto nije uredu s optikom koju ta kazna – patnja i smrt.
država koristi. Ako samo, naprimjer, uporedi-
mo čuveni Sarajevo Film Festival sa sličnim STAV: Kolika je važnost, prema Vašem mi-
međunarodnim filmskim festivalom LIFFE u šljenju, prisutnosti umjetnosti u kriznim si-
Ljubljani, onda djeluje kao da se BiH razvila tuacijama i u konfliktnim zonama kao što je
u superuspješnu državu, maltene u velesilu, i to bilo Sarajevo u prvom dijelu 1990-ih go-
da je svjetlosne godine ispred Slovenije. Iako dina, ali i cijela bivša Jugoslavija u to doba?
u BiH nakon Dejtona možda nije “sve dobro LAIBACH: Bilo je to vrijeme kada je umjet-
prošlo”, to se, barem iz naše perspektive, ne nost još uvijek mogla imati važnu simbolič-
vidi dobro i ne doživljava kao nešto nerje- ku i aadavirajuću ulogu, a mnoge pozorišne
šivo, pa vjerovatno i zbog toga iz Slovenije i koncertne akcije domaćih i stranih umjet-
olahko padaju na međunarodni diplomatski nika u okupiranom Sarajevu to su uspješ-
stol različita pisana i nepisana rješenja. Uz to no dokazale. Zapravo, cijela Jugoslavija je u
treba napomenuti da slovenska diplomatija to vrijeme izvodila neku vrstu nadrealnog,

10 10/12/2021 STAV