Page 48 - STAV broj 425
P. 48
PoLitiKA
islamska zajednica pod austrougarskom okupacijom
1. Maj 1909. godine, jedan
od najvažnijiH datuMa
u Historiji Bošnjaka
Usvajanjem Statuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vjersko-mearifskih poslova
u Bosni i Hercegovini završen je desetogodišnji period autonomne borbe Bošnjaka za
vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju. Statut je, nakon što ga je 15. aprila 1909. godine
odobrio car Franjo Josip, stupio na snagu 1. maja 1909. godine.
Piše: Nedim HASIĆ i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i bilo je mnogo, no ključni je bio odnos
Hercegovini, taj važan datum u historiji nove države prema imovini jer je nova
Bošnjaka i Bosne i Hercegovine opisao vakufska uprava bila potpuno u službi
a željom, da bi ovaj štatut bosan- Esad Durmišević. Po njegovom mišlje- Monarhije. Već 1886. godine u Beč odlazi
sko-hercegovačkim Muslimanima nju, Bošnjaci su tada izborili više prava delegacija sarajevskih uglednika koji su u
uvijek služio na dobro i sreću i u u upravljanju Islamskom zajednicom, ali ime svojih sunarodnjaka iz cijele zemlje
S njima učvršćivao privrženost pre- i vakufsko-mearifskim poslovima pod predali caru Franji Josipu predstavku, u
ma domovinskoj grudi i vjernost prema Nama austrougarskom okupacijom. Međutim, kojoj se žale na pretvaranje sarajevskog
i Našemu domu, uvjeravamo Mi islamski ostvarena samouprava u vjerskim i vakuf- groblja Čekrkčinice u javni park.
narod u Bosni i Hercegovini o Našoj daljoj sko-mearifskim poslovima imala je ogra- Od cara je traženo da sami Bošnja-
očinskoj blagonaklonosti, staranju i zaštiti. ničen značaj jer su okupacione vlasti za- ci upravljaju vakufskim poslovima te da
Dano u Našem glavnom i prijestonom držale svoje ingerencije u najznačajnijim „narod muslimanski po svojoj volji iza-
gradu Beču dana 15. aprila 1909. pitanjima iz ovih oblasti. Ovako izborena bere vijeće ili medžlis, od prilike 12 lica
Franjo Josip I. s. R autonomija Islamske zajednice ukinuta je sa pravom samouprave. Taj medžlis neka
Institucionalno uspostavljanje Islam- 1930. godine u Kraljevini Jugoslaviji, kad bi ponajprije sobom izradio štatut i Va-
ske zajednice u Bosni i Hercegovini za- je reisul-ulema Čaušević odbio podredi- šem Veličanstvu prepokorno predložio
počelo je nakon austrougarske okupacije ti se diktaturi kralja Aleksandra i njego- na premilostivo odobrenje, te bi se takovi
1878. godine. Bošnjaci su, nakon uspostav- vom ovladavanju Islamskom zajednicom. medžlis svake treće godine izborom izmje-
ljanja funkcije reisul-uleme i formiranja njivao“. Međutim, okupatorska uprava nije
Rijaseta Islamske zajednice 1882. godine, ureĐenJe odnosA s CAreVinom im izašla u susret niti je uopće pokaziva-
te mjera austrougarske vlasti na očuvanju Razloga zbog kojih su Bošnjaci insisti- la volju da im odobri zahtjev. U kasnijim
i unapređenju vakufa, muslimanskih škola rali da se pravno urede odnosi s carevinom je mjesecima zabilježeno oduzimanje ili
i šerijatskog sudstva, vrlo brzo pokazali
opoziciono raspoloženje prema okupaci-
onim vlastima.
Već u ovom periodu oni iznose svo-
je zahtjeve u vezi s organizacijom vjer-
ske i vakufsko-mearifske uprave, a sva
sporna pitanja koja su se odnosila na Ri-
jaset, odnosno konstituiranje najviših
organa vjersko-vakufske uprave (izbor
reisul-uleme, članova Ulema-medžlisa i
članova Zemaljskog vakufsko-mearifskog
sabora), riješena su Statutom za autono-
mnu upravu islamskih vjerskih i vakuf-
sko-mearifskih poslova, koji je donesen
15. aprila 1909. godine.
Tako je u svom radu, objavljenom
povodom stote godišnjice donošenja
Štatuta, kako je skraćeno nazivan Štatut
za autonomnu upravu islamskih vjerskih
48 28/4/2023 STAV
