Page 50 - STAV broj 336

DRUŠTVO

svojim željama. Naravno, ponegdje suvremeni
način života, poput poslovnih obaveza ili ve-
lika rasprostranjenost džemata, onemogu-
ćavaju ljude da sudjeluju u svakodnevnim
džematskim aktivnostima onako kako bi to
bilo, recimo, u Bosni i Hercegovini, Alba-
niji, Kosovu ili Makedoniji, ali pronalazimo
načine da to nadiđemo te da se svi osjećaju
uključenima. Naše aktivnosti čini sve ono
što čini rad i djelovanje jednog džemata, a
sve potencijalne dvojbe rješavamo tražeći
najbolja rješenja s ciljem kvalitetnog vjer-
skog života i zadovoljenjem duhovnih po-
treba naših pripadnika.

STAV: Na koji način sarađujete s Vašom
maticom, Islamskom zajednicom BiH?
HEVEŠEVIĆ: Islamska zajednica u
Hrvatskoj dio je Islamske zajednice BiH
i uvijek iznova naglašavamo ono što mora
biti naglašeno: Sarajevo je naš duhovni
centar. Svaka posjeta s naše strane, bilo to u
obliku ekskurzije ili nešto slično, ili sa strane
vodećih ljudi Islamske zajednice BiH nama, tim i tragaju. Žele odgovore na njima razu-
poput ramazanskih ili drugih posjeta, uvijek mljiv način, kroz njima prihvatljive medije,
je dobrodošla. Ako govorimo o lokalnoj ra- koristeći argumente njihovog vremena... Ako
zini osječkog džemata, članice i članove uvi- im pristupite na takav način, reakcije su više
jek ističu da tih posjeta uvijek može biti još nego dobre. Sve to, naravno, dolazi kao plod
više. U određenoj mjeri, iskustvo musliman- edukativnog razvoja kroz njihovo školova-
ki i muslimana u življenju vjere u Hrvatskoj nja, u kojem udio ima i Islamska zajednica
može biti sociološki analizirano u kontekstu kroz mekteb i vjeronauk, kao i neformalnim
pripreme dijasporskih džemata širom Evrope oblicima obrazovanja gdje vrijeme zahtijeva
i Sjeverne Amerike za ono što ih tek čeka u sve aktivniju ulogu Islamske zajednice. Kroz
drugoj, trećoj ili četvrtoj generaciji. Narav- ciljani pristup, vodeći brigu o svakoj jedin-
no, domovinske zemlje, u koje, po Ustavu ki, možemo ih podržati u očuvanju tradicije
Islamske zajednice BiH, spada i Hrvatska, i vjere, razgovarajući o društveno odgovor-
imaju svoje specifičnosti u odnosu na dijas- nom i aktivnom životu. Od religijskih zajed-
poru, ali ta iskustva itekako mogu pomoći. nica kontekst vremena sve više zahtijeva da
društveni aktivizam naših mladih članica i
STAV: Koliko mladi vode računa o svojoj članova idejno spojimo s moralom kojem ih
tradiciji, vjeri i historiji? poučavamo kroz mekteb. Nije dovoljno da
HEVEŠEVIĆ: Mladi uvijek traže načine za mlade osobe prolaze edukacije samo kroz or-
življenje tradicije i vjere u okolnostima u ko- ganizacije civilnog društva i da se mi jedno-
jima se nalaze, “ogledaju se” u svojoj okolini kakvu vrstu odgovora i smjernica ćemo im stavno nadamo da neće “zaboraviti” moralna
i prepoznaju svoje stavove i svoje pozicije. nuditi. Zašto naglašavam “vrstu” odgovora, učenja svojih mektepskih dana. To zahtijeva
Gledajući kroz prizmu vjerskih aktivnosti, a ne samo odgovor kao takav? Vrijeme u ko- nove vrste edukativnih djelatnosti i to je iza-
mladi su zainteresirani za moralna i druga jem živimo ponajviše pažnje poklanja omo- zov koji nas čeka u budućnosti.
pitanja koja muče i njihove vršnjake dru- tu, celofanu, stilu i načinu prezentiranja, a
gih religija (ili nereligiozne), a na nama je mladi, kao odraz našeg vremena, upravo za STAV: Koje su to dodatne aktivnosti koje
kao džemat provodite?
Ideja o izgradnji svojevrsnog kulturnog centra Islamske zajednice HEVEŠEVIĆ: Pored tradicionalnih vjerskih
aktivnosti, pokušavamo društvu ponuditi
u Osijeku svoje korijene vuče od početaka djelovanja Islamske ono što mi možemo kao svoju specifičnost.
zajednice na ovim prostorima, ali se u savremenom dobu pojavljuje Spomenuo bih konverzacijski tečaj arapskog
jezika koji smo održavali u Osijeku i gdje
70-ih godina prošlog stoljeća, tokom rada Saliha ef. Smajlovića u smo bili iznenađeni brojem polaznika, od
Osijeku. Tada se donijelo odluku da se kupi kuća u kojoj se mesdžid kojih je ogromna većina bila nemuslimana.
Također, projekt “Novi susjedi”, koji Cen-
nalazi i danas, ali je ostala živjeti ideja i želja za minaretom i tar za kulturu dijaloga (nevladina udruga
džamijom, tj. prostorom koji bi u punini omogućio muslimankama i vezana uz Islamsku zajednicu u Hrvatskoj)
provodi u suradnji s Ministarstvom unu-
muslimanima ovih prostora da prezentiraju vjeru koju žive. Zemljište tarnjih poslova Republike Hrvatske, vrlo
na kojem je planiran budući centar nalazi se u blizini muslimanskog je zanimljiv jer se radi o integraciji osoba
s odobrenom međunarodnom zaštitom u
mezarja u Osijeku i kupljeno je prije petnaestak godina. hrvatsko društvo. n

50 13/8/2021 STAV