Page 33 - STAV broj 246
P. 33

“Čuo sam kako u kafečajnicama u Novom Pazaru ljudi koji idu u tekije raspravljaju o
          alegorijskom značenju neke basne iz Rumijeve Mesnevije, iako među njima ima i šofera,
          građevinskih radnika i onih koje poezija nikada nije zanimala. Oni čitaju Rumija zato što ga
          doživljavaju kao svog duhovnog učitelja i on je za njih neprikosnoveni autoritet. Pjesnika

          koji ozbiljno shvata svoj poziv pisanje mora podsticati i na vlastito duhovno usavršavanje,
          i to je ono čime poezija vraća za sav trud”



          Razgovarao: Hamza RIDŽAL

          Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ


                                                    smir Kujović jedno je od vo-  KUJOVIĆ: Ljudi su po mentalitetu zbi-
                                                    dećih pjesničkih imena rat-  lja jako slični, samo što to nekom neupu-
                                                    ne generacije na bosanskoher-  ćenom možda nije očigledno zbog znat-
                                            Acegovačkoj književnoj sceni.      nih razlika u govoru, idiomima. Ista je ta
                                            Rodio se u Novom Pazaru 1973. godine.   srdačnost, otvorenost, neposrednost kod
                                            Diplomirao je na Odsjeku za književno-  ljudi, merhamet i sklonost šegi, pa i taj
                                            sti naroda BiH na Filozofskom fakulte-  “duh čaršije”. I nije čudo da je oba gra-
                                            tu u Sarajevu. Objavljivao je u brojnim   da osnovao isti čovjek, Isa-beg Ishako-
                                            književnim časopisima, a radio je i kao   vić. Kada sam 1990. došao u Sarajevo da
                                            novinar u listovima Slobodna Bosna, BH   studiram, bio sam zaista opčinjen ovim
                                            Dani i Walter. Bio je glavni urednik sara-  gradom. U Prištini me je, recimo, užasa-
                                            jevskog časopisa za književnost i kultu-  vala ondašnja podijeljenost na “srpske” i
                                            ru Lica. Objavio je knjige pjesama Voj-  “albanske” kafiće, dok je Sarajevo u tom
                                            ni sanovnik (1997), Zagrobni život (2000)   pogledu bilo duhovno najzdravija sredina
                                            i Nestorov pehar (2019), te roman Ko je   u bivšoj Jugoslaviji, možda sve do rata. Ja
                                            zgazio gospođu Mjesec (2002). Pjesnič-  se sjećam da smo u osnovnoj školi sluša-
                                            kim, proznim i esejističkim tekstovima   li “Zabranjeno pušenje” i mogli smo se
                                            zastupljen je u više antologija, pregleda   identifikovati s tim pjesmama kao da su
                                            i panorama savremene bosanskoherce-  potekle s novopazarskih ulica. Razumi-
                                            govačke i bošnjačke književnosti. Za ro-  je se da je manji grad u odnosu na prije-
                                            man Ko je zgazio gospođu Mjesec nagrađen   stolnicu jedne države u izvjesnom smislu
                                            je Godišnjom nagradom Društva pisaca   i provincijalniji i siroviji, ali u tome je i
                                            Bosne i Hercegovine za najbolju knjigu   neki njegov osobeni šarm, kad je riječ o
                                            objavljenu u 2002. godini. Dobitnik je   Pazaru. Nažalost, višedecenijska kulturna
                                            književne nagrade “Pero Ćamila Sijari-  izolacija tog sandžačkog kraja proizvela je
                                            ća” na manifestaciji “Sandžački književni   u njemu svakakve anomalije koje je teško
                                            susreti”. Pojedini tekstovi prevođeni su   iskorijeniti. Možda je Pazar u posljednjih
                                            mu na engleski, francuski, turski, nje-  tridesetak godina postao konzervativniji,
                                            mački, flamanski, makedonski i sloven-  što se za Sarajevo baš i ne može reći.
                                            ski jezik. Godine 2005. u Beču objavlje-
                                            no je dvojezično izdanje njegove knjige   STAV: Jedno ste od vodećih pjesničkih
                                            izabranih i novih pjesama pod naslovom   imena ratne generacije na bosanskoher-
                                            Das versprochene Land / Obećana zemlja   cegovačkoj pjesničkoj sceni. Kakva je ta
                                            na njemačkom i bosanskom jeziku. Ove   scena i kako gledate na poeziju koja se
                                            godine nagrađen je književnom nagra-  ovdje piše u postratnom periodu?
                                            dom “25. novembar” za najbolju knjigu   KUJOVIĆ: Marko Vešović negdje je re-
                                            publiciranu u protekloj godini. Za Stav   kao da se u Bosni i Hercegovini i danas
                                            govori o sličnostima i razlikama između   piše velika poezija i u tome bih se složio s
                                            Sarajeva i Novog Pazara, o našoj sadašnjoj   njim, pogotovo kad je riječ o njegovoj po-
                                            književnoj sceni, o sonetu i slobodnom   eziji. Ima zaista odličnih pjesnika, mada
                                            stihu, pisanju i odgovornosti, književnim   ima dosta i “isjeckane proze”. Mlađe gene-
                                            nagradama i “antiratnoj” književnosti...  racije naginju ka poetičkoj uniformnosti,
                                                                               dok kod ovih nešto starijih ima više razu-
                                            STAV: Rodili ste se u Novom Pazaru, a   đenosti, raznoglasja, eksperimentisanja s
                                            živite u Sarajevu. Kako izgleda Sarajevo   različitim tradicijama. Mene kao čitaoca,
                                            iz novopazarske perspektive? Koliko su  ako ne moram da razmišljam kao neko ko
                                            ti svjetovi slični?                se povremeno bavi i kritikom, obično više


                                                                                                   STAV 21/11/2019  33
   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38