Page 99 - STAV broj 246
P. 99

koju je Andrić napisao. “Kad se poznati   živi premalo i razmnožava pretjerano.”   na Staljinov hegemonizam i Informbiro.
          slikar i darovit, popularni karikaturista   (Kasaba na granici)      O toj karikaturi Zuko je jednom prilikom
          Politike javio kao pisac, mnogi je čitalac   “Samo se slike dugo pamte, a riječi već   kazao: “Ne bih znao tačno koliko je nju
          bio iznenađen pojavom ovog umjetnika   sutradan promijene svoj red.” (Osveta mr-  svjetskih listova prenijelo. Prema nekim
          koji umije ‘u dvije brazde da ore’. Ja se,   tvih sultana)           podacima, sedamdeset. Sjećam se jednog
          pravo da kažem, nisam tome mnogo za-  “Stare turske hanove po drumovima   putovanja u Italiju – tada se još nisam
          čudio. On je rodom iz Konjica, mjesta   zamijenile su automobilske stanice na   bavio putopisima – sa Davičom. Meni je
          iznad kojeg se bh. zemlja naglo prelama   autostradama. Romantičnih drumskih   Oskar tada govorio da je to antologijska
          u svoju drugu, mediteransku, kako mno-  razbojnika, koji su nekada napadali usa-  stvar i da svaki čovjek, ako u životu na-
          gi misle, bolju polovinu; dakle Hercego-  mljene putnike i karavane, više nema.   pravi nešto takvo, može biti zadovoljan.”
          vac, a za Hercegovce je riječ veliko isku-  Zamijenile su ih velike međunarodne   Zuko je objavio i značajan broj kari-
          šenje kojem oni teško mogu da odole. U   kompanije koje napadaju čitave narode.   katura i crteža s portretima najistaknuti-
          svakom od njih živi potencijalni pisac ili   Hajdučija se polako sa carskih džada pre-  jih pisaca tog vremena, među kojima su
          bar usmeni pripovjedač. Tome iskušenju   selila u međunarodnu politiku.” (Putova-  bili Miroslav Krleža, Meša Selimović i
          podlegao je vjerovatno i Zuko Džumhur   nje po besmislu)             Ivo Andrić. Objavljivao je i autoportret.
          kad je osjetio potrebu da od majstorskog   “Hotel je pun američkih nevjesta i   Safet Hebibović, jedan od Zukinih
          crtačkog prikazanja pređe na pismeno ka-  đuvegija. Nedjelju provedu u maženju   prijatelja iz rodnog Konjica, inače ko-
          zivanje. A, time je, htio, ne htio, primio i   ili čitanju besmislenih romana. Njihove   lekcionar, rodnoj kući Zulfikara Zuke
          sve teškoće koje pisana riječ neminovno   nevjeste su lijepe na neki naročiti način.   Džumhura, koja djeluje kao depadansa
          nosi sa sobom i sve rizike spisateljskog   U ljepoti američkih žena ima nečeg kon-  Zavičajnog muzeja iz Konjica, poklonio
          posla”, napisao je Andrić.        fekcijskog. Svi ovi bogataši svijeta sve više   je više od 500 karikatura, među kojima
            Evo nekoliko kratkih citata iz putopi-  liče jedni na druge. Svi oni pate od obilja   je i dobar broj neobjavljenih.
          snih priča iz knjige Nekrolog jednoj čaršiji:  istih poroka i od nedostatka istih vrlina.   U raznim listovima, s povodima i bez
            “Onda se oglasi mjesec riđ i izgladnio   Izgleda da se među sirotinjom mnogo više   njih, Zuko je objavio više od 10.000 kari-
          kao Nasrudin-hodžino magare. Pobrstio   održalo šarenilo svijeta.” (Zapisi pod gorom)  katura. One su bile svojevrsni komentar
          sve zelene zvijezde i cijele noći kunja                              na političku i svekoliku drugu zbilju u
          povrh bijelih minareta kao iznad ogromnih   KARIKATURE               tadašnjem društvu.
          zašiljenih olovaka kojima su davno pomrli   U vrijeme Informbiroa Zuko Džumhur
          anđeli ispisivali po nebu grijehove treće-  objavljuje svoju najpoznatiju karikaturu   HODOLJUBLJA
          razrednih smrtnika.” (Juksek-Kaldrma)  koja će njegovo ime pronijeti cijelom Ju-  Autentičnim stilom i vokabularom
            “U svakom stotom ćepenku pod uvje-  goslavijom i biti objavljena u više od 70   bosanskog jezika, koji je u sebi spojio
          renjima i esnafskim pismima, uz tuce pro-  listova širom svijeta. Na karikaturi Marx   govor običnog čovjeka i intelektualca i
          pisno poništenih taksenih maraka, pečal-  sjedi za stolom i piše odlomke Kapitala,   uspješno pomirio arhaično i moderno,
          bari po jedan naš Tetovac, Gostivarac ili   a iznad njegove glave okačena Staljinova   te darovitom, neponovljivom naracijom,
          Bosanac, ubijajući godinama bijele dane   fotografija. Bio je to sarkastični odgovor   milionskom auditoriju pored TV ekrana
          za žute pare. Pečalbarski se štedi previše,   Jugoslavije, a time i Bosne i Hercegovine   prenosio je najzanimljivije detalje iz država


                                                                                                   STAV 21/11/2019  99
   94   95   96   97   98   99   100   101   102   103   104