Page 57 - STAV broj 296
P. 57

osna i Hercegovina – gdje je nekad   je učiniti općepoznatom. Ali duboki zaborav   kuda one protiču tu nastaje bujna vegetacija,
                pod rimskim, italijanskim i ugar-  u koji su ove provincije pale, iznenađujuća   zelene se plodna duhanska polja, pored smo-
                skim utjecajem vladao zapadnjački   osobitost njihovog života i razvoja, nedostat-  kve narovo drvo njiše svoje crvene plodove,
         Bnačin života i zapadnjački odgoj –   nost pripremnih radova te prirodne poteško-  a uspijevaju i riža i maslina. Iznenada, pak,
          padom pod osmansku upravu otrgnuta je ne   će da se one proputuju i istraže, objašnjavaju   zemlja ponovo guta čitavu rijeku koja potom
          samo od Evrope već i od cijelog evropskog   zbog čega ima još puno toga da se rasvijetli,   u podzemnim, dubokim brdskim pećinama
          bića. U nedostatku one snažne privlačnosti   da ne kažem otkrije. Što se dublje prodire   juri dalje, i tu se opet javlja i ona – ta začarana
          Konstantinopolja, Sirije i Egipta zahvalju-  u zemlju i njene prilike, to nam bogatije i   stjenovita pustinja. Duboku samoću, djevi-
          jući kojoj je evropski poduzetnički duh uvi-  obilnije dolaze u susret dosad potpuno ne-  čansku prirodu miljama široke divljine pre-
          jek iznova prodirao u ova središta Orijenta   poznate, iznenađujuće čudnovate stvari, s   kidaju orijentalni gradovi, srednjovjekovne
          dolazeći do izražaja čak i pod vladavinom   historijske, etnografske, kulturne i politič-  tvrđave i dvorci, široko raštrkana pitoreskna
          islama, Bosna i Hercegovina je u Evropi –   ke tačke gledišta jednako važne kao i s one   sela u kojima živi brojan i ponosan, hrabar
          uprkos susjednoj Italiji i Austro-Ugarskoj   privredne. Povoljne okolnosti pod kojima   i kršan narod, za rat i pjesmu uvijek pripra-
          monarhiji – bila gotovo manje poznata od   sam uspio upoznati zemlju i ljude, s obzi-  van. Nikad ovdje ni do perioda okupacije
          najudaljenijih zemalja islamskoga svijeta.   rom na to da sam gospodina ministra finan-  nije utihnulo zveckanje oružja: islam protiv
          Učenici bosanskih redovnika su neprekidno   sija Benjamina Kállaya pratio četiri godine   krsta, kmetovi protiv gospodara, begovi, ka-
          odlazili na studij u Ugarsku i Rim; bosanske   na njegovim putovanjima kroz sve dijelove   petani, vojvode, serdari, glavari – svi su ovdje
          šljive, u svijetu poznate kao “turske” šljive,   zemlje, orijentacija koju sam mogao crpiti   neprestano ratovali a pjesme koje opjevava-
          izvozile su se sve do Amerike; ali i pored   neposredno iz podataka Vlade i Uprave ze-  ju slavu predaka i slatku ljubav odzvanjaju
          toga zemlja stoljećima nije imala nikakvog   mlje, ohrabrili su me na ovaj sadašnji pokušaj   i danas još cijelom zemljom.
          drugog doticaja s Evropom, osim nepresta-  koji će možda doprinijeti nastojanju da se
          nog pograničnog rata koji su begovi i age,   potaknu saznanja o ovoj zemlji te rasvijetle   BOSANSKA ŽELJEZNICA
          čak i u vremenima najdubljeg mira, na svoju   pojedina, dosad nejasna pitanja. Pored opi-  Što smo se više približavali Savi, to se
          ruku vodili protiv svojih komšija kršćana.   sa spomenika i znamenitosti iz prošlosti te   zanimanje za novoimenovanog zajedničkog
          U ovakvim okolnostima islam se ovdje sa   prilika u sadašnjosti, nastojao sam ponuditi   ministra finansija, koji je imao zadatak da
          svojim duhom i običajima očuvao, takore-  i sliku one bogate prirode koja stvara tako   preuzme upravu okupiranih provincija,
          ći, izvorniji, čišći i dosljedniji nego u svom   izrazitu suprotnost između Hercegovine i   ispoljavalo sve živahnije, prerastajući ubrzo
          središtu i u zemljama islamskog svijeta; s   Bosne, a ipak svugdje jednako zanimljivo,   u pravo uzbuđenje. Još u Pečuhu sretosmo
          druge strane, time što je zemlju odsjekao   jednako očaravajuće i u izobilju nudi svoja   slučajno neke poznanike, ali već u Osijeku
          od svake zapadne struje, ujedno se očuvao   neizmjerna blaga.        jedna živahna grupa, a u Vinkovcima jedna
          Srednji vijek u svome punom sjaju, sa svojim   Glavni lanac dinarskih Alpi, vododijel-  ogromna masa na čelu s uglednicima grada
          institucijama, svojim društvom i svim prili-  nica Jadranskog i Crnog mora, razdvaja ta   dočeka voz – svi su željeli vidjeti gospodi-
          kama. Tako su ovdje naporedo, međusobno   dva područja. Bosna koja se širi prema sje-  na von Kállaya. U Ugarskom (Bosanskom)
          se preplićući, opstali sve do današnjeg dana   veru veoma je razgranata planinska zemlja   Brodu svako je opiranje bilo uzaludno. Mo-
          najčišće neprekinuto muslimanstvo, s jed-  prekrivena gustim šumama, s obilnim nala-  rali smo izaći i primiti pozdrave. S druge
          ne, i evropski Srednji vijek, s druge strane.   zištima ruda, ispresijecana dugim dolinama   strane Save našli smo se na bosanskom tlu i
          U Evropi su u međuvremenu ova zemlja i   bogatim vodom. Opada u pravcu Une i Save   ovdje se pojavio maršal-poručnik Stranszki
          njen narod utonuli u duboki zaborav. U za-  i svojim općim dojmom živo podsjeća na čas   kao zamjenik državnog šefa na čelu Odbora
          borav pala je njena burna historijska proš-  divljeromantične, čas dražesne krajeve Štajer-  za doček. Ali i ovdje, u Bosanskom Brodu,
          lost koja je nekoć bila usko povezana s ve-  ske. Hercegovina se spušta u jugozapadnom   koji broji 2.000 duša i skoro da ne nudi ništa
          likom evropskom reformacijom. Nepoznata   smjeru od onog glavnog planinskog grebena   znamenito, zadržali smo se samo nekoliko
          je ostala njena sadašnjost, o kojoj je samo tu   širokim uzvišenjima koja se prostrano pru-  minuta te smo odmah presjeli u bosansku
          i tamo poneki zalutali putnik nosio nejasan,   žaju od sjeverozapada do jugoistoka i koja   željeznicu. Umjesto dosadašnjih vozila, vo-
          isprekidan glas. Tek se u naše doba interes   najzad svojom teškom masom grubo pada-  zili smo se već novim vagonima koji će tek
          Evrope i pažnja literarnog i naučnog svijeta   ju u more. Gole stijene krša i njeni neobič-  krajem septembra, nakon završetka pruge
          ponovo posvećuje ovoj zemlji. Za to zasluž-  ni oblici suprotstavljaju nam se jednolično   do Sarajeva, biti pušteni u promet.
          ne osobe, kao što su Roskijević, Thoemel,   i odvažno u isti mah. Ali iz krša naglo izbi-  Na dionici Brod – Zenica potrebno je
          Blau, Strauss, Evans i Laveley, nastojali su   jaju vodopadi, potoci, pa čak i cijele rijeke, a   razbiti stijene prije nego što ovi vagoni budu
                                                                               mogli redovno saobraćati, jer bi inače bio
          Bosna kod Zenice                                                     ugrožen kondukter na stepenicama. Novi
                                                                               vagoni su veoma udobni, uprkos kolosije-
                                                                               ku koji je jedva metar širok. Od Broda do
                                                                               Sarajeva nekada se vozilo tri i po dana, na
                                                                               istom putu na kojem sad skoro neprekidno
                                                                               uz Bosnu vozi željeznica. Cesta je dovrše-
                                                                               na tek 1863–1864. godine. Izgradnja želje-
                                                                               znice, koja je započeta nakon okupacije i
                                                                               koja će se protezati od Sarajeva dužinom
                                                                               od 269 kilometara, okončana je u periodu
                                                                               od devet mjeseci sve do stanice u Zenici.
                                                                               Od Broda željeznica vodi kroz Savsku rav-
                                                                               nicu zvanu Ivanjsko polje i dolinu rijeke
                                                                               Ukrine sve do Dervente, jednom potpuno
                                                                               muslimanskom naselju, po veličini jedva
                                                                               većem od Broda, u kojem se prvi put pred


                                                                                                    STAV 5/11/2020 57
   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62