Page 78 - STAV broj 210

KULTURA

Dva stoljeća Goetheovog

“Zapadno-istočnog divana”
MOST IZMEĐU

ISTOKA I ZAPADA

Oduševljen njegovim Divanom, Goethe je silno zavolio Hafiza
Širazija. I kao što je sebe naspram Molièrea zvao malim
čovjekom, tako je smatrao za ludost da sebe uporedo stavi
s perzijskim liričarem. Takav sud o Hafizu još je izraženiji

ako se sjetimo da Goethe, izuzevši rijetke pojedince, ni o
najvećim evropskim veličinama (naprimjer o Danteu, Petrarci,
Cervantesu) nije uvijek imao povoljno mišljenje

Piše: Hamza RIDŽAL
hamza@stav.ba

ada Agnes zaglavi u liftu u romanu KAKO JE GOETHE “OTKRIO” HAFIZA su se provlačile kroz njegov život uspio je
Besmrtnost Milana Kundere, ona Kako primjećuje Fric Martini u ka- kroz unutarnje borbe ujediniti i za života
se prisjeća Goethea, posljednjeg pitalnom djelu Historija njemačke književ- postati spomenikom klasičnog njemačkog
Kklasika nauke, posljednjeg čovjeka nosti, što više odmičemo od Goetheovog humanizma. Iza sebe je ostavio izuzetna
koji je sve znao. Goethe bi, smatra Agnes, vremena, to više raste saznanje o njegovoj djela, kakva su Faust, Rimske elegije, Her-
sigurno znao zbog čega je lift stao i kako univerzalnosti. Po spektru obrazovanja i man i Doroteja, Jadi mladog Vertera, ali i
on funkcionira. Iako je Agnes stručnjak širini erudicije, Goethe je bio bliži Ibn Sini, Metamorfozu biljaka i Teoriju boja, u kojoj
za kibernetiku, jednostavno nije mogla Hajjamu i Aristotelu, nego nama danas. polemizira s Newtonom.
objasniti šta se događa s tim strojem, koji Pamtimo ga kao pisca i pjesnika, najvećeg Ipak, jedno njegovo djelo, ma koliko
joj je bio jednako stran i neproziran kao kojeg je njemačka književnost iznjedrila, bilo marginalizirano u odnosu na neka
i mehanizam svih predmeta s kojima je iako je on u svom vremenu češće bio pre- druga, pravi je dragulj koji otkriva svu slo-
svakodnevno dolazila u dodir. Goethe je, poznat kao stručnjak za optiku. Pisanjem ženost Goetheovog bića i njegovu univer-
pak, živio u onom kratkom razdoblju po- se, baš poput Hajjama, bavio usput. Čini zalnost. Riječ je o Zapadno-istočnom divanu
vijesti čija je tehnička razina već davala mi se da je drugi njemački klasik Friedri- napisanom 1818. godine, u zrelim godina-
životu određenu udobnost, ali i u vrijeme ch Schiller zapisao kako je Goetheu lakše ma Goetheovog života. Iako mu je njegov
kad se obrazovan čovjek još mogao razu- napisati novu genijalnu pjesmu nego se sa- prijatelj Herder, koji je za sebe rekao da je
mjeti u sve aparate koje je koristio. Go- gnuti da podigne papir koji mu je ispao, a Perzijanac s egzilom u Njemačkoj, skre-
ethe je znao od čega i kako je sagrađena na kojem je upravo spjevao jednu. nuo pažnju na perzijske klasike još 1791.
kuća u kojoj je živio, znao je zašto svije- Johan Wolfgang Goethe rodio se u godine, to je bio tek tihi podsticaj koji na
tli petrolejska lampa, poznavao je princip Frankfurtu 1749. godine. Pravo je studi- Goethea nije ostavio nikakvog jačeg utje-
optike. Nije, doduše, sam znao operirati, rao u Leipzigu i Strasbourgu, nakon čega caja. Prošlo je od tada skoro četvrt stoljeća
ali je bio prisutan prilikom nekoliko ope- odlazi u Weimar, gdje se zapošljava kao dok ponovo nije otkrio Hafiza.
racija, a kada bi bio bolestan, mogao je s upravnik pozorišta. Putuje po Njemač-
doktorom razgovarati jezikom stručnjaka. koj i Švicarskoj, druži se s Herderom i KAKO SU SRBI “OTKRILI” ORIJENT
Svijet tehničkih predmeta bio je za Schillerom, bavi se prirodnim naukama Godine 1814, u dobi od 65 godina,
njega razumljiv i sasvim otkriven njego- i optikom, književnošću, filozofijom, te- Goethe je pročitao prijevod Hafizovog
vu pogledu. To je, smatra Kundera, bio ologijom, historijom... S radošću je ispiti- Divana iz pera austrijskog orijentaliste
veliki Goetheov trenutak usred evropske vao krajnosti tragajući za graničnim isku- Josefa fon Hammera i ostao opčinjen
povijesti, trenutak iza kojeg će ostati oži- stvima, ali je uvijek nalazio sredinu. Kako Hafizovim svjetonazorom i pjesničkim
ljak nostalgije u srcu čovjeka zatvorenog piše Martini, aktivni život i neposredno stilom. “U Hafizu je doživio Istok – kao
u liftu koji zna zašto je važno da lift radi, iskustvo uvijek mu je bilo važnije od bilo daljinu i prisutnost, kao ono bezvremeno
ali ne zna kako on funkcionira. kakve teorije. Sve oštre suprotnosti koje istinito što čini da se prošlost i bliskost

78 14/3/2019 STAV