Page 55 - STAV broj 142
P. 55
Razgovarao: Admir LISICA Antički izvori prepoznali su 18 ilirsko-panonskih naroda koji su
naseljavali prostor današnje Bosne i Hercegovine. Neozbiljno
je tvrditi da su svi ti ljudi dolaskom Slavena odselili u Albaniju.
Dolazak Slavena uzrokovao je akulturaciju romaniziranog
domaćeg, ilirskog stanovništva, ali ne i biološki nestanak.
Stoga je, svakako, i “ilirski” identitet jedan od naših identiteta
Prije nekoliko sedmica obilježena i Hercegovine nema nacionalnu odred- ilirsko porijeklo. Od prikaza na novcu do
je u Sarajevu pedeseta godišnjica nicu u današnjem etničkom značenju, naziva hotela, na svakom uglu prisutna
od smrti istaknutog historičara već je to historijski period koji akcentira je ta glorifikacija ilirskog porijekla. Kada
Esada Pašalića, koji je većinu svog političko-geografsku sferu naše države u je riječ o takvoj popularizaciji određenih
života posvetio izučavanju antike. Upra- jednom od najzanimljivijih perioda ljud- segmenata ilirske prošlosti na tlu BiH,
vo ovom periodu historije Bosne i Her- ske prošlosti. mogla bih izdvojiti nekoliko primjera.
cegovine veoma se malo pruža prostora U Zenici djeluje Klub paraolimpijskih
u javnosti, što je sasvim sigurno porazna STAV: Šta je potrebno uraditi kako bi se sportova “Baton”, čiji su osnivači prili-
činjenica, posebno ako uzmemo u obzir ovaj period naše historije bolje predočio kom odabira imena odali počast Batonu
da je naslijeđe Bosne i Hercegovine to- široj javnosti? Dezidijatskom, velikom ilirskom vođi koji
kom antičke epohe veoma bogato. Iako u ŠAČIĆ: Najprije bi se trebalo ovom je tri godine prkosio Rimskom carstvu.
većini slučajeva s ponosom ističemo naše historijskom razdoblju dati više prostora U Sarajevu djeluje Streljački klub “Dae-
srednjovjekovno ili osmansko naslijeđe, u nastavnim planovima i programima sitiates”, nazvan prema ilirskom narodu
veoma je bitna svjesnost i o ilirskim ko- u osnovnom, srednjoškolskom, pa i Dezidijatima, koji su živjeli, između osta-
rijenima Bosne. univerzitetskom obrazovanju. Međutim, log, i na prostoru današnje bosanskoher-
Amra Šačić rodila se 1986. godine u Sa- ono što moram istaći kada govorimo o cegovačke prijestolnice. Ono što me po-
rajevu, gdje je završila osnovnu školu i obrazovanju jeste da historijska nauka sebno raduje jeste činjenica da u Brezi
gimnaziju. Diplomirala je i magistrirala generalno zaslužuje bolje mjesto u na- postoji ulica koja nosi naziv po spomenu-
na Odsjeku za historiju Filozofskog fa- šem obrazovnom sistemu od onog koje tom ilirskom narodu Dezidijatima. Ovi
kulteta Univerziteta u Sarajevu. Tokom trenutno ima. Važan korak koji bi po- svijetli primjeri nažalost su malobrojni,
svog magistarskog studija boravila je kao mogao promociji antičke historije Bo- ali daju nadu da će u Sarajevu ili nekom
gostujući student u Republici Hrvatskoj sne i Hercegovine jeste snimanje doku- drugom većem bosanskohercegovačkom
na Univerzitetu “Juraj Dobrila” u Puli mentarnih emisija o toj temi. Nažalost, u gradu trg ili ulica dobiti ime po nekom
i Sveučilištu u Zagrebu. Doktorirala je našim elektronskim medijima prije možete autohtonom ilirskom narodu. Baton De-
2016. godine na Filozofskom fakultetu vidjeti dokumentarni film o starom Egip- zidijatski definitivno je jedna od najve-
Univerziteta u Ljubljani na temu Admi- tu, srednjovjekovnoj Evropi ili desantu na ćih ličnosti iz historije ove zemlje i, kao
nistrative Organization of Today’s Bosnia Normandiju, nego o tome kako su živje- takav, zaslužuje da ulice, škole i naučne
and Herzegovina during the Roman Em- li ljudi u dolini Bosne ili Une u vrijeme institucije nose njegovo ime.
pire (I-III century) (Upravna organizacija Rimskog carstva. Mediji nisu bezrazlož-
današnje Bosne u vrijeme Rimskog carstva, no okarakterizirani kao sedma sila, sto- STAV: Profesor Enver Imamović u svojim
1-3 stoljeće). Zaposlena je u zvanju docen- ga, oni mogu u velikoj mjeri doprinijeti javnim istupima često je potencirao da
ta na Odsjeku za historiju Filozofskog mijenjanju odnosa našeg društva prema moramo čuvati naše “ilirske korijene”.
fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje vlastitoj prošlosti. Iz dosadašnjeg iskustva Možemo li smatrati vjerodostojnom tezu
je nosilac kolegija BiH u antičko doba i mogu reći da bi i publiciranje i promovi- profesora Imamovića da Bosanci i Her-
Historija Ilira. U intervjuu za Stav Amra ranje stručne literature koja bi se teme- cegovini imaju više poveznica s Ilirima
Šačić govori o Ilirima, stavovima profe- ljila na opisivanju događaja iz najstarije nego Albanci?
sora Envera Imamovića, stanju u struci, prošlosti naše domovine u velikoj mjeri ŠAČIĆ: U našoj javnosti postoji pogrešna
te drugim važnim temama vezanim za doprinijelo popularizaciji antičke histo- percepcija vrednovanja ilirske prošlosti na
ovaj veoma zanimljiv period u historiji rije našeg prostora. tlu Bosne i Hercegovine. To se vrednova-
Bosne i Hercegovine. nje pogrešno izjednačava s negiranjem sla-
STAV: Bosna i Hercegovina može se po- STAV: U Albaniji imamo veoma dobar venskih korijena stanovnika naše zemlje.
hvaliti veoma bogatim historijskim nasli- primjer o čuvanju ilirske komponente Antički izvori prepoznali su 18 ilirsko-pa-
jeđem. Međutim, u našoj se javnosti veo- i povezivanju s današnjom albanskom nonskih naroda koji su naseljavali prostor
ma malo prostora daje našem naslijeđu nacijom. Nije rijedak slučaj da Albanci današnje Bosne i Hercegovine. Neozbilj-
iz antičkog doba. Šta je glavni razlog za daju “ilirska” imena udruženjima, insti- no je tvrditi da su svi ti ljudi dolaskom
takav odnos prema ovoj bitnoj epohi u tucijama, pa čak i fudbalskim klubovi- Slavena odselili u Albaniju. Dolazak Sla-
historiji naše zemlje? ma. Da li je u našoj domovini neki klub vena uzrokovao je akulturaciju romani-
ŠAČIĆ: Smatram da je teško dati konkre- ili udruženje nazvano po Batonu Dezidi- ziranog domaćeg, ilirskog stanovništva,
tan odgovor na ovo važno pitanje. Može jatskom, naprimjer? ali ne i biološki nestanak. Stoga je, sva-
se reći da je ključni problem taj što an- ŠAČIĆ: Tokom boravka u Albaniji imala kako, i “ilirski” identitet jedan od naših
tička historija prostora današnje Bosne sam priliku uvjeriti se kako su Albanci identiteta. Mišljenje uvaženog profesora
veoma ponosni na svoje, uvjetno rečeno, Imamovića utemeljeno je u tom smislu
STAV 23/11/2017 55
