Page 56 - STAV broj 142
P. 56
da su zaista grčko-rimski pisci poznava- ŠAČIĆ: Osnovni cilj skupa bio je da se Stekla sam dojam da mi,
li poimenično više ilirskih zajednica na kroz prezentaciju radova vodećih regio- naprimjer, uopće nismo
prostoru savremene BiH nego savreme- nalnih stručnjaka antičke historije i ar- svjesni da nekoliko sati
ne Albanije. heologije, klasične filologije i rimskog vožnje od Sarajeva imamo
STAV: Strukovno udruženja antičara prava oda naučna počast tom velikanu jedan od najstarijih gradova
“Bathinvs” jedno je od rijetkih u našoj bosanskohercegovačke nauke. Organi- u Evropi – Daorson kod
zemlji čiji je cilj promocija antičkog na- zator skupa jeste Udruženje “Bathinvs” Stoca. Kako će onda toga
slijeđa Bosne i Hercegovine. U kojoj u saradnji s Filozofskim fakultetom Uni- biti svjesni turisti? Takvim
mjeri uspijevaju ispuniti svoj cilj te da li verziteta u Sarajevu i Muzejom Sarajeva. historijskim blagom ne
imaju podršku lokalne zajednice u svo- Dolazak univerzitetskih profesora i na- mogu se pohvaliti ni mnogo
jim projektima? učnika iz Slovenije, Mađarske, Hrvatske bogatije zemlje. To je samo
ŠAČIĆ: Udruženje za proučavanje i i Srbije potvrdio je da profesor Pašalić jedan od primjera antičkog
promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i pola stoljeća nakon smrti uživa veliki naslijeđa koje bi, vjerujem,
i klasičnih civilizacija “Bathinvs” prepo- ugled u svijetu nauke. Jedan od ciljeva bilo zanimljivo turistima
znato je u široj javnosti kao jedna od ri- skupa svakako je bio da se ukaže na to
jetkih organizacija u zemlji koja u fokusu da izučavanje antičke prošlosti ima dugu Univerziteta. Ipak, nažalost, mi još ne-
svog djelovanja ima promociju najstarijeg tradiciju u našoj zemlji. Težili smo da sa- mamo kapacitete za izučavanje ove grane
historijskog naslijeđa. S obzirom na uvje- gledamo koliko smo uspjeli nadograditi nauka kao što to imaju zemlje u okruže-
te u kojima djeluje Udruženje, rekla bih istraživanja koja je utemeljio pionir naše nju. U budućnosti bi se trebalo raditi na
da u velikoj mjeri uspijeva ispuniti svoj nauke Esad Pašalić. formiranju instituta za izučavanje antič-
cilj. Tako je Udruženje do sada organizi- STAV: Nakon završenog masterskog stu- kog naslijeđa naše zemlje.
ralo tri naučna skupa na kojima su uče- dija u Bosni i Hercegovini, istraživači koji
stvovali eminentni stručnjaci iz zemlje i se bave proučavanjem antičke historije STAV: Da li je kod mlađih generacija stu-
regije, potom tri muzejske izložbe i dva najčešće se odlučuju za nastavak studija denata izražena sklonost prema ozbilj-
ciklusa javnih predavanja. Javna predava- u Zagrebu ili Ljubljani. Možemo li govo- nom istraživanju ovog perioda?
nja koja organiziraju jesu jedna od rijet- riti o promjeni te prakse, te da li će se u ŠAČIĆ: Iz vlastitog iskustva mogu reći
kih prilika kada zainteresirani za antičku Bosni i Hercegovini moći izučavati ovaj da kod mladih ljudi postoji veliko inte-
prošlost dobiju priliku da izvan učionica, historijski period, kao što je to slučaj u resiranje za izučavanjem ovog perioda,
amfiteatara i muzeja saznaju zanimljivo- Hrvatskoj i Sloveniji? budući da jedan značajan broj studenta
sti o ilirskom narodima i utjecaju rimske ŠAČIĆ: U posljednjih se nekoliko godina upravo za svoje masterske teze bira teme
civilizacije na prostoru sadašnje BiH. situacija značajno popravila zahvaljujući iz antičke prošlosti Bosne i Hercegovine.
Podršku realizaciji projekata Udruženja djelovanju prof. dr. Envera Imamovića i Treba naglasiti da su u većini slučajeva
uglavnom su pružale institucije na nivou prof. dr. Salmedina Mesihovića. U okviru glavni nosioci i pokretači projekata koji
Kantona Sarajevo, poput Ministarstva za doktorskog studija na Odsjeku za histo- imaju za cilj promociju antičkog naslijeđa
obrazovanje, nauku i mlade, Muzeja Sa- riju Filozofskog fakulteta Univerziteta u upravo mladi ljudi. Ponekad imam dojam
rajeva, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sarajevu postoji program za izučavanje da je mladima izučavanje antike i ilir-
u Sarajevu i, naravno, Filozofskog fakul- antičkog naslijeđa Bosne i Hercegovine. skog naslijeđa svojevrsni bijeg od teških
teta Univerziteta u Sarajevu. Doktorski studij koncipiran je tako da nacionalnih tema kojima su svakodnev-
STAV: Prije nekoliko sedmica obilježeno budući doktori, pored antičke historije, no okruženi.
je pedeset godina od smrti dr. Esada Pa- slušaju predavanja iz antičke arheologije
šalića, jednog od najistaknutijih čuvara i klasične filologije. Možemo biti pono- STAV: Nudi li Bosna i Hercegovina stra-
bosanskohercegovačkog antičkog nasli- sni da su titulu doktora antičke historije nim turistima, kojih je iz godine u godinu
jeđa. Koji je bio glavni cilj upriličenog na- stekla već dvojica mladih kolega. To su sve više, dovoljno sadržaja koji se mogu
učnog skupa u čast dr. Esada Pašalića? ujedno i prvi doktori nauka sa Sarajevskog povezati s njenim antičkim naslijeđem?
univerziteta s tom diplomom u historiji ŠAČIĆ: Definitivno ne nudi. Stekla sam
dojam da mi, naprimjer, uopće nismo
svjesni da nekoliko sati vožnje od Sara-
jeva imamo jedan od najstarijih grado-
va u Evropi – Daorson kod Stoca. Kako
će onda toga biti svjesni turisti? Takvim
historijskim blagom ne mogu se pohva-
liti ni mnogo bogatije zemlje. To je samo
jedan od primjera antičkog naslijeđa koje
bi, vjerujem, bilo zanimljivo turistima.
Prostor naše države bio je zanimljiv ve-
likanima rimske i svjetske historije Ceza-
ru, Augustu, Tiberiju, Hadrijanu, ali mi
danas, nažalost, tu činjenicu još uvijek ne
znamo iskoristiti. n
56 23/11/2017 STAV