Page 56 - STAV broj 142
P. 56

da su zaista grčko-rimski pisci poznava-       ŠAČIĆ: Osnovni cilj skupa bio je da se        Stekla sam dojam da mi,
li poimenično više ilirskih zajednica na       kroz prezentaciju radova vodećih regio-       naprimjer, uopće nismo
prostoru savremene BiH nego savreme-           nalnih stručnjaka antičke historije i ar-     svjesni da nekoliko sati
ne Albanije.                                   heologije, klasične filologije i rimskog      vožnje od Sarajeva imamo
STAV: Strukovno udruženja antičara             prava oda naučna počast tom velikanu          jedan od najstarijih gradova
“Bathinvs” jedno je od rijetkih u našoj        bosanskohercegovačke nauke. Organi-           u Evropi – Daorson kod
zemlji čiji je cilj promocija antičkog na-     zator skupa jeste Udruženje “Bathinvs”        Stoca. Kako će onda toga
slijeđa Bosne i Hercegovine. U kojoj           u saradnji s Filozofskim fakultetom Uni-      biti svjesni turisti? Takvim
mjeri uspijevaju ispuniti svoj cilj te da li   verziteta u Sarajevu i Muzejom Sarajeva.      historijskim blagom ne
imaju podršku lokalne zajednice u svo-         Dolazak univerzitetskih profesora i na-       mogu se pohvaliti ni mnogo
jim projektima?                                učnika iz Slovenije, Mađarske, Hrvatske       bogatije zemlje. To je samo
ŠAČIĆ: Udruženje za proučavanje i              i Srbije potvrdio je da profesor Pašalić      jedan od primjera antičkog
promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih      i pola stoljeća nakon smrti uživa veliki      naslijeđa koje bi, vjerujem,
i klasičnih civilizacija “Bathinvs” prepo-     ugled u svijetu nauke. Jedan od ciljeva       bilo zanimljivo turistima
znato je u široj javnosti kao jedna od ri-     skupa svakako je bio da se ukaže na to
jetkih organizacija u zemlji koja u fokusu     da izučavanje antičke prošlosti ima dugu      Univerziteta. Ipak, nažalost, mi još ne-
svog djelovanja ima promociju najstarijeg      tradiciju u našoj zemlji. Težili smo da sa-   mamo kapacitete za izučavanje ove grane
historijskog naslijeđa. S obzirom na uvje-     gledamo koliko smo uspjeli nadograditi        nauka kao što to imaju zemlje u okruže-
te u kojima djeluje Udruženje, rekla bih       istraživanja koja je utemeljio pionir naše    nju. U budućnosti bi se trebalo raditi na
da u velikoj mjeri uspijeva ispuniti svoj      nauke Esad Pašalić.                           formiranju instituta za izučavanje antič-
cilj. Tako je Udruženje do sada organizi-      STAV: Nakon završenog masterskog stu-         kog naslijeđa naše zemlje.
ralo tri naučna skupa na kojima su uče-        dija u Bosni i Hercegovini, istraživači koji
stvovali eminentni stručnjaci iz zemlje i      se bave proučavanjem antičke historije        STAV: Da li je kod mlađih generacija stu-
regije, potom tri muzejske izložbe i dva       najčešće se odlučuju za nastavak studija      denata izražena sklonost prema ozbilj-
ciklusa javnih predavanja. Javna predava-      u Zagrebu ili Ljubljani. Možemo li govo-      nom istraživanju ovog perioda?
nja koja organiziraju jesu jedna od rijet-     riti o promjeni te prakse, te da li će se u   ŠAČIĆ: Iz vlastitog iskustva mogu reći
kih prilika kada zainteresirani za antičku     Bosni i Hercegovini moći izučavati ovaj       da kod mladih ljudi postoji veliko inte-
prošlost dobiju priliku da izvan učionica,     historijski period, kao što je to slučaj u    resiranje za izučavanjem ovog perioda,
amfiteatara i muzeja saznaju zanimljivo-       Hrvatskoj i Sloveniji?                        budući da jedan značajan broj studenta
sti o ilirskom narodima i utjecaju rimske      ŠAČIĆ: U posljednjih se nekoliko godina       upravo za svoje masterske teze bira teme
civilizacije na prostoru sadašnje BiH.         situacija značajno popravila zahvaljujući     iz antičke prošlosti Bosne i Hercegovine.
Podršku realizaciji projekata Udruženja        djelovanju prof. dr. Envera Imamovića i       Treba naglasiti da su u većini slučajeva
uglavnom su pružale institucije na nivou       prof. dr. Salmedina Mesihovića. U okviru      glavni nosioci i pokretači projekata koji
Kantona Sarajevo, poput Ministarstva za        doktorskog studija na Odsjeku za histo-       imaju za cilj promociju antičkog naslijeđa
obrazovanje, nauku i mlade, Muzeja Sa-         riju Filozofskog fakulteta Univerziteta u     upravo mladi ljudi. Ponekad imam dojam
rajeva, Katoličkog bogoslovnog fakulteta       Sarajevu postoji program za izučavanje        da je mladima izučavanje antike i ilir-
u Sarajevu i, naravno, Filozofskog fakul-      antičkog naslijeđa Bosne i Hercegovine.       skog naslijeđa svojevrsni bijeg od teških
teta Univerziteta u Sarajevu.                  Doktorski studij koncipiran je tako da        nacionalnih tema kojima su svakodnev-
STAV: Prije nekoliko sedmica obilježeno        budući doktori, pored antičke historije,      no okruženi.
je pedeset godina od smrti dr. Esada Pa-       slušaju predavanja iz antičke arheologije
šalića, jednog od najistaknutijih čuvara       i klasične filologije. Možemo biti pono-      STAV: Nudi li Bosna i Hercegovina stra-
bosanskohercegovačkog antičkog nasli-          sni da su titulu doktora antičke historije    nim turistima, kojih je iz godine u godinu
jeđa. Koji je bio glavni cilj upriličenog na-  stekla već dvojica mladih kolega. To su       sve više, dovoljno sadržaja koji se mogu
učnog skupa u čast dr. Esada Pašalića?         ujedno i prvi doktori nauka sa Sarajevskog    povezati s njenim antičkim naslijeđem?
                                               univerziteta s tom diplomom u historiji       ŠAČIĆ: Definitivno ne nudi. Stekla sam
                                                                                             dojam da mi, naprimjer, uopće nismo
                                                                                             svjesni da nekoliko sati vožnje od Sara-
                                                                                             jeva imamo jedan od najstarijih grado-
                                                                                             va u Evropi – Daorson kod Stoca. Kako
                                                                                             će onda toga biti svjesni turisti? Takvim
                                                                                             historijskim blagom ne mogu se pohva-
                                                                                             liti ni mnogo bogatije zemlje. To je samo
                                                                                             jedan od primjera antičkog naslijeđa koje
                                                                                             bi, vjerujem, bilo zanimljivo turistima.
                                                                                             Prostor naše države bio je zanimljiv ve-
                                                                                             likanima rimske i svjetske historije Ceza-
                                                                                             ru, Augustu, Tiberiju, Hadrijanu, ali mi
                                                                                             danas, nažalost, tu činjenicu još uvijek ne
                                                                                             znamo iskoristiti.   n

56 23/11/2017 STAV
   51   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61