Page 57 - STAV broj 142
P. 57
Na migracijskom putu
Kako otići preko grane,
a ne otpasti s drveta
Piše: Naida MUJKIĆ Tek kada se migranti nađu u doseljeničkoj koži, shvate da zemlja
u koju su došli njih uopće ne treba, nego treba njihovu djecu.
Tema migracijâ stara je, slobodno Praktično je za zapadni svijet prva, pa čak i druga, kao i treća
bismo mogli kazati, koliko i sama generacija doseljenika “neupotrebljiva”. Zemlja u koju se migranti
kultura. Etimologijski, migracija adaptiraju želi njihovu djecu, s potpuno izmijenjenim navikama,
označava promjenu mjesta boravka kulturom, tradicijom, jezikom, vjerom, načinom života uopće
individue ili veće grupe ljudi, podrazu-
mijevajući fizičku izmještenost u odnosu je sintagma za čovjeka koji je zbog unutar- Drugi razlog zbog kojeg čovjek odluči
na matičnu kulturu. Veliki dio zapadnog njeg nezadovoljstva izgubio kontakt s tlom promijeniti zemlju boravka može biti su-
znanja, kao i kulture, upravo je utemeljen na kojem živi, a rijetko zbog siromaštva. kob s političkim sistemom, i u tom smislu
u entitetima prognanih i izbjeglih, odno- Iz Bosne i Hercegovine odlaze, prije svih, onda govorimo o egzilu. U jednom trenut-
sno, kako to prepoznaje Edward Said: oni koji sebi odlazak u drugu zemlju mogu ku, dakle, čovjek će prestati primjećivati
“Znanstvena, intelektualna i estetska mi- priuštiti, jer odlazak ima svoju cijenu, bilo vrijednosti svoje zemlje što ih nasljeđu-
sao Sjedinjenih Država danas je ono što da je riječ o banalnostima, kakve su poha- je rođenjem, budući da, nažalost, nema
jest upravo zbog onih koji su izbjegli od đanje kurseva stranih jezika, prekvalifika- mogućnost usporedbe sa zemljom u koju
fašizma, komunizma i ostalih koje obi- cije i slično. Čini se da su, ako bismo izu- namjerava poći. A vrijednosti su sadržane
lježavaju represija i progon disidenata.” zeli ratove, epidemije i prirodne nepogode, u slikama koje mu se prezentiraju izvana,
Migracijama nisu obojena samo dva po- koje nužno preseljavaju stanovništvo, mi- redovno bez ikakvog vlastitog iskustva i
sljednja stoljeća, ali Said, podrazumije- gracije glavnom uvjetovane unutrašnjim, ne pitajući se koliko u predstavi o novom
vajući ovovremenu učestalost migracija dakle psihičkim porivima pojedinca, bez svijetu ima fantazije, a koliko realnosti.
i broj migranata, kaže: “Naše doba – s obzira na to je li on izložen okolnostima Većina je migranata inertna i rijetko raz-
modernim ratovima, imperijalizmom i u kojima drugi stvaraju negativnu klimu mišlja o obećanoj zemlji, njenom šare-
pseudotehnološkim ambicijama totali- ili on sam doživljava svoju zemlju negativ- nilu ili političkom uređenju, odnosno,
tarnih vladara – zaista je doba prognanih, nom i/ili nesređenom. Društve-
raseljenih osoba i masovnih imigracija.” na klima u Bosni i Hercegovini, ako u Bosni ništa ne valja, šta je onda
akumulirana političkim za- tamo? Uglavnom polazi od toga da je
PODGRIJAVANJE VRUĆIH strašivanjima, medijima ili tamo u najmanju ruku bolje, ako ne i
MUŠTERIJA ZA ODLAZAK vlastitim predodžbama, blagostanje.
remeti harmoniju u
Ljudi su migrirali stoljeći- kojoj postojimo. Vjesnici o životu koji nas čeka kad
ma iz različitih pobuda, pri- napustimo svoju zemlje imaju jasan
je svega vođeni idejom plan. Oni nam “horski” vijesti o “bo-
o blagostanju i sreći.
“Sreća tamo” magična ljem životu” ne prenose zato što nas
STAV 23/11/2017 57
