Page 52 - STAV broj 414
P. 52

DRUŠTVO



          nam tada reče otprilike sljedeće: ‘Znam ja
          da je stolica bez noge. Zbog toga sam mu je
          i dao, nek vidi da mi čak ni čitavih stolica
          ispravnih nemamo, a njima ovi naši stalno
          govore da mi sve imamo.’“

          U KONJEVIĆ-POLJU VIDIO ŽENE U
          DIMIJAMA KAKO VUKU PLUG I ORU
          ZEMLJU
            Profesor Nakičević se prisjetio mnogih
          zanimljivih detalja sa svojih brojnih puto-
          vanja po Bosni i Hercegovini i inostranstvu.
          Ovaj put donosimo jedno njegovo sjećanje
          na žene u dimijama iz okoline Bratunca, koje
          su umjesto volova vukle plug i orale njivu.                                   Prof. dr. Omer Nakičević s Duranom
            „Na putu iz Sarajeva prema Bijeljini na-                               Mrnđićem i svojim nekadašnjim učenicima
          ilazimo na jednu stravičnu sliku prolazeći                                  Mehmedom Alagićem i Bajrom Pervom
          kroz Konjević-Polje. Gledam kroz prozor-
          če autobusa i primjećujem na mjestu gdje  Na pitanje kako provodi vrijeme, profesor Nakičević je kazao:
          je sada fudbalsko igralište strašnu i stra-  „Ništa ne radim, samo čitam i pišem. Dodao je da titula emeritus
          vičnu sliku. Žene u dimijama vuku plug,
          umjesto volova, držeći se za jaram, a jedan  znači da moraš raditi do groba, dok ne umreš. Cijelog života
          stariji čovjek drži plug i pomaže im, vjero-  je čitao i učio. Čak i u zatvoru. Iz recepture za dug i uspješan
          vatno izbjegavajući kakav panj ili kamen.
          Nikada neću zaboraviti tu sliku. I mislim  život izdvojio je ovo: „Mislim da je to vođenje normalnog života.
          da niko nije opisao taj i takav slučaj, a sli-  Nakon operacije kičme, pored ovih naših svakodnevnih vježbi
          kati ga nije ni mogao jer u to vrijeme nije
          bilo ni filmova ni aparata, osim kod ovla-  – red ovnih namaza, radim i druge. Znači, rad i rad. Ja i sada
          štenih osoba.“                    radim do 12 navečer, nekada i do 2 sata poslije pola noći. Samo
            Prisjetio se i Derviša Korkuta, poznatog
          bh. alima, kazavši: „Sa mnom u zatvoru u   rad, samo rad. Ne znam kada sam otišao u kafanu. Ja kafane
          Zenici jedno vrijeme bio je i Derviš Korkut,   takoreći ne znam niti tamo provodim vrijeme.“
          nekadašnji travnički muftija, čovjek koji
          je u toku Drugog svjetskog rata spasio Sa-  2.454 knjiga i 1.868 serijskih publikacija.   – redovnih namaza, radim i i druge. Zna-
          rajevsku hagadu. On je bio vrlo obrazovan.   Džematu Ugorsko u Vogošći uvakufio je par-  či, rad i rad. Ja i sada radim do 12 navečer,
          Volio sam šetati s njim i slušati ga. Davao   celu površine oko 2.000 metara kvadratnih.  nekada i do 2 sata poslije pola noći. Samo
          sam mu i svoje sljedovanje cigara samo da   Na pitanje kako provodi vrijeme, pro-  rad, samo rad. Ne znam kada sam otišao u
          bih bio uz njega.“                fesor Nakičević je kazao: „Ništa ne radim,   kafanu. Ja kafane takoreći ne znam niti tamo
                                            samo čitam i pišem. Dodao je da titula eme-  provodim vrijeme. Čovjek se mora truditi
          VELIKI VAKIF I DOBROTVOR          ritus znači da moraš raditi do groba, dok ne   da bude najbolji u svojoj struci ako hoće da
            Sobu profesora Nakičevića uz police   umreš. Cijelog života je čitao i učio. Čak i u   uspije, a najbolji se ne biva tek tako, nego se
          knjiga ukrašavaju i brojne vakufname, za-  zatvoru. Iz recepture za dug i uspješan ži-  mora uložiti mnogo rada, mora se smisle-
          hvalnice, priznanja. Vakufname svjedoče da   vot izdvojio je ovo: „Mislim da je to vođe-  no provoditi vrijeme, koristiti ga što bolje
          je bio veliki dobrotvor, da je 2018. godine   nje normalnog života. Nakon operacije kič-  dok se može. Slaviti Allaha, dž. š., i raditi,
          tuzlanskoj biblioteci Behram-beg poklonio   me, pored ovih naših svakodnevnih vježbi   ali istinski raditi.“    n

           IZ BIOGRAFIJE AKADEMIKA PROF. DR. OMERA NAKIČEVIĆA

           Profesor dr. Omer Nakičević rođen je 1927. godine u Teočaku.   arapski jezik i književnost. U Kairu je specijalizirao i žurnalistiku
           Srednje obrazovanje stekao je u Behram-begovoj medresi u   na Radiostanici „Kairo“. Doktorirao je 1981. godine na Filo-
           Tuzli i Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Kao pripadnik   loškom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radio je kao pre-
           „Mladih muslimana“, 1947. bio je osuđen na 20 godina zatvo-  vodilac arapskog jezika u arapskom svijetu, u Arhivu u Prištini
           ra, ali je odležao u zatvoru 10 godina. Tada je bio student dru-  i Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Osam godina je
           ge godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.   predavao arapski jezik u Gazi Husrev-begovoj medresi, a od
           Po izlasku iz zatvora izgubio je sva građanska prava. Čak nije   1982. godine hadis i islamsku tradiciju na Islamskom teološ-
           mogao ni posao naći. Nekoliko dana je radio u fabrici namje-  kom fakultetu u Sarajevu, odnosno Fakultetu islamskih nau-
           štaja, ali je ubrzo dobio otkaz. Imao je i obavezu da se redovno   ka. Dva puta je bio dekan na FIN-u. Počasno zvanje profesor
           javlja tadašnjoj miliciji. Jedne prilike ih je zamolio da mu do-  emeritus Univerzitet u Sarajevu mu je dodijelio 2006. godine.
           zvole da ode u Beograd i nastavi studij. Dozvolili su mu. Na   Dobitnik je i drugih nagrada i priznanja. Objavio je više od 30
           fakultet su ga upisali kada su se, nakon provjere, uvjerili da   knjiga, nekoliko udžbenika arapskog jezika i književnosti, te
           nije „ibeovac“. S obzirom na to da je znao arapski jezik, jed-  brojne stručne radove. Učestvovao je na velikom broju naučnih
           no vrijeme radio je na Radio „Beogradu“, pripremajući emisi-  konferencija u Bosni i Hercegovini, Saudijskoj Arabiji, Iranu,
           je na arapskom jeziku. Orijentalistiku je završio 1962. godine,   Austriji, Hrvatskoj, Alžiru, Maroku, Maleziji, Egipatu, Sudanu…
           a magistrirao 1968. na Kairskom univerzitetu na Fakultetu za   Tom prilikom susretao se s državnim liderima.




         52  10/2/2023 STAV
   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57