Page 26 - STAV 63 19.05.2016

EKONOMIJA

sultanu) simboli nezavisnosti. Osman-
ski historičar Ali iz 16. stoljeća opisao ZNAČAJ BALKANSKIH RUDNIKA SREBRA
je hutbu i kovanicu kao “dva posebna
sveta poklona”, ističući apstraktnost i ZA OSMANSKU EKONOMIJU
duhovnost hutbe i konkretnost kova-
nice. Za njega, hutba je bila izraz “ideje Od sredine 10. pa sve do kraja 12. stoljeća Bizantijsko carstvo i islamske države u
veličine vladarskog prestiža” i podsjet- istočnom Mediteranu oslanjali su se na zlato, koje su upotrebljavali za kovanje novca.
nik na poslušnost vođi, dok je kovanica Bizantijski hiperperon i islamski dinar bili su dolari srednjovjekovnog Mediterana. Za
bila transmitirana poruka “moći vođe” razliku od njih, evropske države uglavnom su se oslanjale na srebro. Zlato skoro da i
u jasno izraženom obliku. nije bilo u upotrebi sve do sredine trinaestog stoljeća.
Najveći dio ruralne populacije prihva- Zlato svoj pohod na Evropu počinje u 13. stoljeću i već je u 14. stoljeću Evropa njime
tio je kovanice, posebno njene male no- bila preplavljena. U isto vrijeme, zlato je počelo nestajati s istočnog Mediterana. Ova
minacije, poput akče i mangira. Prepre- se regija počela oslanjati na velike količine raspoloživog srebra. Razvoj jednog trenda,
ke uvođenju stabilnog novčanog sistema koji je kasnije imao velikog utjecaja na Osmansko carstvo, jeste otvaranje velikih rud-
dolazile su, uglavnom, zbog ogromnog nika srebra u tadašnjoj Bosni, Srbiji i Makedoniji, krajem 13. i početkom 14. stoljeća.
prostora na kojem je Osmansko carstvo Procjenjuje se da su rudnici u Bosni i Srbiji iskopavali oko deset tona srebra tokom
bilo rašireno. prve polovine 15. stoljeća.
Osmanlije su uspjele uspostaviti car- S takvim rudnim bogatstvom Balkan je, nakon što su ga Osmanlija osvojile, postao
stvo kojim su prolazili najvažniji među- jedna od triju najvažnijih regija za osmanski monetarni sistem. Druge dvije bile su cen-
narodni trgovački putevi, posebno u 16. i tralna i zapadna Anadolija te Istanbul. Srebrna akča bila je osnovna jedinica razmjene
17. stoljeću. Osmanski monetarni sistem u ovim regijama. Broj rudnika iz kojih se iskopavalo srebro bio je nevelik sve do 15.
funkcionirao je itekako dobro sve do kra- stoljeća. Od njih četrnaest u Osmanskom carstvu za vrijeme Bajezida II, šest se na-
ja 16. stoljeća. Od 1580. do 1640. godine lazilo na Balkanu. Sve do 16. stoljeća Osmanlije su se oslanjale na državne rudnike
Carstvo je iskusilo izrazito turbulentan iz Bosne, Srbije i Anadolije kao na glavne snabdjevače za izradu kovanice. Taj utjecaj
period i velike promjene u vrijednosti oslabio je tek s prilivom velike količine srebra iz Novog svijeta.
valute. Ono što je značajno za Bosnu iz
tog doba jeste da su i regionalne cijene
širom Carstva pratile kretanja cijena u kakve prije nije imala. U to je vrijeme tovara, a lokalno stanovništvo moralo je
samom centru. Şevket Pamuk smatra u Osmanskom carstvu trgovalo oko pe- namiriti ostatak.
da se slični zaključci u vezi s cijenama deset firentinskih kuća. Trgovci iz ovog Iz Dubrovnika je roba transportirana
u Istanbulu, njihovoj stabilnosti ili pro- grada poslovali su sve življe i na brusan- u Ankonu, slobodnu luku na papinskoj
mjenama, mogu donositi i za regional- skom tržištu. Brusa je postala trgovačko teritoriji, a odatle je odašiljana za Firencu.
ne centre. Nakon perioda nestabilnosti, središte za prodaju firentinskih tkanina Sve veći broj osmanskih trgovaca – Grka,
Osmanlije su uspjele stabilizirati valu- u Anadoliji i Iranu, dok su firentinski Jevreja i Osmanlija – koji su ovim putem
tu u 18. stoljeću i zadržati je takvom do trgovci tu kupovali perzijsku svilu, na- prevozili svilu, začine i šećer na sajmo-
kraja 19. stoljeća. vodi historičar Halil İnalcık. “Mehmed ve u Italiji, zadavao je Veneciji ozbiljnu
II održavao je izvanredno dobre odno- brigu. Čak su se širile glasine kako će se
OSVAJANJE BOSNE I EKONOMSKO se s Firentincima i čak pristajao da ide Ankona staviti pod osmansku zaštitu. Pri-
SLABLJENJE DUBROVNIKA I VENECIJE na pirove koje su Firentinci priređivali je nego što su Osmanlije otvorili balkan-
Događaj koji je presudno ojačao u Galati. I sam Lorenco Mediči (1469.- ski kopneni put 1463. godine, Venecija je
osmansku ekonomiju i njen utjecaj na 1492.) poklanjao je veliku pažnju Osva- nastojala spriječiti uvoz vunenih tkanina
ostatak Evrope i Azije bilo je osvaja- jačevom prijateljstvu, jer je osmansko na Balkan preko jadranske obale. “Nase-
nje Konstantinopolja, najznačajnije ra- tržište bilo značajan izvor bogatstva za lja duž ovog međunarodnog trgovačkog
skrsnice trgovačkih puteva u svijetu. ovu porodicu”, piše İnalcık. puta, kao što su Skoplje, Foča ili Mostar,
Međutim, značaj Mehmeda Fatiha za Pitanjem ekonomskih promjena koje prerasla su u svojevrsne levantske grado-
osmansku ekonomiju nije bio samo u su zadesile Bosnu i Hercegovinu propa- ve. Još uvijek selo, Sarajbosna (Sarajevo)
osvajanju ovog grada nego i u uspostav- šću kraljevstva i dolaskom Osmanskog je uspostavila trgovačke veze s dalmatin-
ljanju ekonomskih odnosa sa susjednim carstva bavit ćemo se u zasebnom tek- skim lukama, sa Splitom i Šibenikom, ra-
državama. Mehmed Osvajač dao je 1469. stu. Ovdje nas zanima značaj osvajanja zvijajući se u veliki grad i središte Bosne.
godine Firenci trgovačke povlastice Bosne za jačanje ekonomskog utjecaja Slavni Most Mehmed-paše Sokolovića u
Osmanlija na region i tadašnju Evropu. Višegradu i mnogobrojni karavan-sara-
U blizini Foče ukraden je Pripajanjem Bosne 1463. godine, Osva- ji izgrađeni duž ovoga puta svrstavaju
jač je otvorio nov direktan put do Firence
se u remek-djela osmanske arhitekture.
1501. godine tovar svile, preko Dubrovnika. Naporedo s proširi- Kada su Turci proširili svoju vladavinu
vlasništvo nekolicine vanjem trgovine s Firencom, drum koji nad Bosnom i Hercegovinom i otvori-
Firentinaca. Sultan je je povezivao Dubrovnik s Brusom, od- li balkanski kopneni put, Dubrovnik je
dospio u potpunu zavisnost od Osman-
nosno Carigradom, preko Foče, Novog
smjesta poslao svoje Pazara, Jedrena i dalje ka Carigradu, od- skog carstva te je njegov godišnji danak
opunomoćenike, koji nosno Brusi preko Galipolja, postajao je povećan na 12.500 zlatnih dukata”, piše
sve značajniji. Turci su strogo brinuli o
İnalcık. Dubrovniku je ovo bio dvostruki
su pronašli dio tovara, sigurnosti na ovoj saobraćajnici. Godine ekonomski udarac jer mu je tokom sred-
a lokalno stanovništvo 1501., naprimjer, u blizini Foče ukraden njeg vijeka Bosna bila važan ekonomski
moralo je namiriti ostatak je tovar svile, vlasništvo nekolicine Fi- partner. n
rentinaca. Sultan je smjesta poslao svo-
je opunomoćenike, koji su pronašli dio (Nastavak u narednom broju)

26 19/5/2016 STAV