Page 71 - STAV 63 19.05.2016

Zvorničkog, Vučitrnskog i Prizrenskog
sandžaka. Spomenuti sandžaci bili su
nezavisni jedan od drugog i jednako po-
tčinjeni Bosanskom beglerbegu.

VAKIF I MECENA
Ferhad-paša Sokoloviće pokazao se
kao veliki vakif te pokrovitelj obrazova-
nja i umjetnosti. Čim je imenovan za san-
džak-bega Bosanskog sandžaka, započeta
je nova faza u izgradnji i razvoju nekoli-
ko gradova. Naročito je značajan njegov
doprinos razvoju kasabe Banje Luke kao
sjedišta Bosanskog sandžaka, a zatim i
Bosanskog ejaleta. “U Banjoj Luci, ali i
mnogim drugim gradovima Osmanskog
carstva, Ferhad-paša je dao izgraditi broj-
ne sakralne i profane objekte. Povodeći
se za primjerom ovog dostojanstvenika,
i njegovi rođaci te bliži saradnici ali i
ostali imućni pojedinci također su ula-
gali sredstva u izgradnji infrastrukture
u Bosanskom ejaletu. Bosanski srednjo-
vjekovni gradovi, varoši i trgovi, pa tako
i Banja Luka, širenjem orijentalnih obr-
ta i dolaskom vjerski obrazovanih ljudi, Rashodi vakufa Ferhad-paše i vakufa Gazanfer-bega Vakufnama Ferhad-paše Sokolovića
počeli su se pretvarati u gradove s islam- iz 1853/54.godine
skom fizionomijom”, piše Korić. Autori-
ca navodi da je u popisu iz 1565. godine Ferhad-paša oslobodio uz cijenu od tri- vakufnami predvidio i po četiri akče plaće
zabilježeno ukupno deset mahala u Ba- deset hiljada zlatnika i sto muslimanskih za učenike svog mekteba, na osnovu čega
njoj Luci, od čega devet muslimanskih i zarobljenika, te da je ovaj novac uložen u se može izvesti zaključak o tome koliki
jedna, po imenu Varoš, u kojoj su zajed- izgradnju Ferhadije. je značaj pridavao obrazovanju mladih
no stanovali muslimani i nemuslimani. stipendirajući ih kroz školovanje. Prema
Prva džamija u ovom gradu podignuta FERHAD-PAŠIN VAKUF Aliji Bejtiću, Ferhad-pašina medresa ra-
je 1528. godine, a Korić na osnovu izvo- Vakuf prvog bosanskog beglerbega dila je do 1661. godine.
ra ustvrđuje da je prije džamije u Banjoj specifičan je po tome što Ferhad-paša nije Od objekata koji se mogu nazvati
Luci podignuta tekija Ahmed-dede i da ostavio gotovinu, već je predvidio njenu vojno-administrativnim, u vakufnami
je to bio prvi vjerski objekt u gradu. Za- akumulaciju. “Ona se ostvarivala iz viš- se spominju dvor i tophana. Podigao je i
hvaljujući tekiji i djelovanju derviša, piše ka prihoda i plasiranja vakufskog novca u novu tvrđavu na mjestu nekadašnje rim-
Korić, gradom se širila orijentalno-islam- kreditne svrhe. Akumulirani iznos pred- ske utvrde, današnji Kastel, te niz drugih
ska kultura, a upravo su derviši u Banjoj viđen je za nova kapitalna ulaganja, čime objekata oko njega. Tvrđava je bila opa-
Luci, kao što je to slučaj i u drugim dije- je dat doprinos urbanom, privrednom i sana zidinama visokim od šest do osam
lovima Bosne, odigrali značajnu ulogu u kulturno-prosvjetnom razvitku grada. Iz metara, debljine dva metra, kako navodi
širenju islamske misli. tih sredstava predviđeno je bilo da se han Korić. Istaknuto da je u njenoj unutraš-
Poput drugih velikih vakifa Bosne, prekrije olovom, izgradi bezistan i kame- njosti u 18. stoljeću bez problema moglo
vrlo je moguće da je i Ferhad-paša bio ne kule pod mostom, podigne još jedan boraviti oko 5.000 ljudi. Ferhad-paša je
derviš, na šta ukazuju brojni tragovi koje han te prodavnica za učenike u blizini u Banjoj Luci podigao i brojne privredne
autorica navodi u svome djelu. “Postoje džamije”, navodi Korić. Ferhad-paša je u objekte. “Pored 200 dućana, dao je sagra-
pretpostavke da je i Ferhad-paša Soko- diti han i karavan-saraj ispred džamije,
lović, prvi beglerbeg Bosanskog ejaleta, Ferhad-paša podigao je a određena sredstva namijenio je za iz-
bio bektašija. Kao dokaz za to navodi se novu tvrđavu na mjestu gradnju bezistana i još jednog hana po
da je na Ferhad-pašinom mezaru, koji se potrebi”, piše Korić. U blizini džamije
nalazio u haremu Ferhadije džamije u nekadašnje rimske utvrde, sagradio je hamam. Vodovod je izgradio
Banjoj Luci, bila karakteristična čalma današnji Kastel, te niz 1579. godine tako što je glinenim cijevima
na dvanaest buruma (ovoja), kakvu su proveo vodu iz vrela Bejbunara, iz kojeg
nekada nosili derviši bektašije”, piše Ko- drugih objekata oko njega. je opskrbljivan i šadrvan pred džamijom
rić, ističući da je vakufnamom planirao Tvrđava je bila opasana Ferhadijom. Taj je vodovod služio svojoj
i izgradnju sufijske zavije u Banjoj Luci. zidinama visokim od šest svrsi sve do 1907. godine, kada je izgra-
Najljepšim objektom koji je podigao sma- đen moderni vodovod. U Ferhad-pašino
tra se džamija Ferhadija. Ona je stoljeći- do osam metara, debljine vrijeme postavljena je i kaldrma, a vaku-
ma predstavljala najvredniji spomenik dva metra, a u njenoj fnamom je predvidio izgradnju kamenog
islamske kupolne arhitekture razvijenog mosta, skladišta za žito, magacina i skla-
tipa na našem tlu. Njena izgradnja došla je unutrašnjosti moglo je dišta za drva. Za života je dao izgraditi
nakon Budačke bitke, u kojoj je zarobljen boraviti oko 5.000 ljudi i turbe pored džamije, planirajući da tu
Wolf Auersberg. Pečevija navodi da ga je bude ukopan nakon smrti. n

STAV 19/5/2016 71