Page 10 - STAV broj 260
P. 10

1. MART - DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE



          Ovo je zasjedanje, iako su na njemu usvo-  zahtjev i u svom Mišljenju broj 4 navela da   Samozvana Skupština srpskog naroda
          jeni značajni dokumenti i odluke, ostalo u   se izrazi volje građana da Bosnu i Herce-  Bosne i Hercegovine označila je ovu i dru-
          trajnom i dubokom sjećanju ne po njima   govinu konstituiraju kao suverenu i neza-  ge odluke usvojene 25. januara u Skupštini
          nego po monstruoznoj prijetnji Radovana   visnu državu ne mogu smatrati potpuno   Bosne i Hercegovine ništavnim za srpski
          Karadžića nestankom muslimanskog na-  utvrđenima i da se takvo mišljenje može   narod i direktno uperenim protiv njegovih
          roda u ratu koji je nagovijestio ako Bosna i   promijeniti ako republika donese jamstva   egzistencijalnih interesa. Iako su skupštin-
          Hercegovina proglasi nezavisnost.  putem referenduma na koji bi bili pozvani   ski zastupnici HDZ-a glasali za odluku o
            Uprkos Karadžićevim prijetnjama, Bo-  svi građani Bosne i Hercegovine, bez ikak-  referendumu, promjena u politici HDZ-a
          sna i Hercegovina je, na osnovu pomenutih   vih razlika i pod međunarodnom kontro-  jasno je iskazana početkom februara na za-
          skupštinskih dokumenata, na zasjedanju   lom. Ovakvo mišljenje komisija je formirala   sjedanjima rukovodstva stranke u Širokom
          Konferencije o Jugoslaviji u Hagu 18. ok-  razmatrajući zahtjev za priznavanje neza-  Brijegu i Livnu, na kojima je formulirano
          tobra prihvatila sporazum koji je ponudio   visnosti i propratne akte državnih organa,   poznato “livanjsko pitanje”, kojim je HDZ
          lord Carington. Učinile su to i ostale jugosla-  odgovarajuće odredbe jugoslavenskog i bo-  izvršio politički pritisak i održavao neiz-
          venske republike, izuzev Srbije. Crna Gora   sanskohercegovačkog ustava, kao i pisma   vjesnost u pogledu ishoda referenduma, a
          naknadno je osporila potpis svog predsjed-  koja je u decembru i januaru 1992. komisiji   koje je prije svega označilo definiciju nove
          nika i odbila sporazum. Srbija je insistirala   uputio predsjednik “Skupštine srpskog na-  političke platforme HDZ-a prema Bosni i
          na pravu naroda na ostanak u jugoslavenskoj   roda u BiH”, kasnije osuđeni ratni zločinac   Hercegovini.
          federaciji, smatrajući narode a ne republike   Momčilo Krajišnik.       Referendum građana o nezavisnosti Bo-
          subjektima federacije i nosiocima suvereni-  U odnosu na ostale republike, Arbi-  sne i Hercegovine održan je prema skupštin-
          teta. Bilo kakva jugoslavenska federacija, pa   tražna komisija preporučila je da se prizna-  skoj odluci 29. februara i 1. marta 1992. Od
          makar i dvočlana, bila joj je neophodna da   ju samo Slovenija i Makedonija. Međutim,   ukupno 3.253.847 registriranih glasača u
          njom pokuša legitimirati prisvajanje teri-  veto na priznavanje Makedonije uložila je   zemlji, izašlo je 64,31 % građana s pravom
          torija na koja je polagala pravo, prije svega   Grčka, dok je, uprkos preporuci komisije, a   glasa. Za nezavisnost se izjasnilo 2.061.932
          u Bosni i Hercegovini. Prije početka rata u   na njemačko insistiranje, uz Sloveniju pri-  ili 99,44 % glasača. Protiv je glasalo 6.037,
          Hrvatskoj, na dijelovima njene teritorije na   znata i Hrvatska.     a bilo je i 5.227 nevažećih glasačkih listića.
          kojima je postojala većina ili znatan procent   Najava mogućeg međunarodnog prizna-  Bilo je nekoliko ozbiljnijih incidenata na
          srpskog stanovništva, uspostavljena su srp-  nja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, kao   pojedinim glasačkim mjestima, ali je refe-
          ska vijeća, općine i autonomne oblasti, koje   što smo već pomenuli, na površinu je izni-  rendum u cjelini proveden relativno mirno
          su zatim oružanom pobunom, uz podršku   jela ekstremne aspekte srpske politike. Do   i nije narušena regularnost izjašnjavanja. Na
          jugoslavenske vojske, proglasile paradržavu   januara 1992. godine primijenjen je cjelo-  osnovu masovnog izlaska građana, pogotovo
          Srpsku Krajinu. Taj ciklus stvaranja srpske   kupan ciklus ustavne destrukcije isproban   kada su na glasačka mjesta počele izlaziti i
          paradržave ubrzo je započet i u Bosni i Her-  prethodno u Hrvatskoj, od deklaracija o po-  pristalice HDZ-a, bilo je sasvim jasno da će
          cegovini. Opisano pravno, političko i oruža-  ložaju srpskog naroda, formiranja Srpskog   konačan rezultat biti pozitivan.
          no nasilje provođeno je u situaciji u kojoj je   nacionalnog vijeća, formiranjem paralelnih   Iako su Bugarska i Turska priznale dr-
          međunarodni diplomatski mehanizam bio   organa vlasti u općinama, nelegalnih terito-  žavnu nezavisnost Bosne i Hercegovine još
          u blokadi zbog odbijanja sporazuma od Sr-  rijalnih autonomija, paralelnog skupštin-  prije održavanja referenduma, a niz drugih
          bije i Crne Gore. To je sve aktere pretvorilo   skog sistema za srpski narod, do masovnog   zemalja tokom marta, ipak je najvažniji čin
          u taoce srpske politike i istoj davalo priliku   paravojnog organiziranja. U januaru 1992.   u tom procesu predstavljalo priznanje neza-
          i vrijeme da vojnom silom stvara stanje na   proglašena je i paradržava Republike srp-  visnosti od Evropske zajednice, izvršeno 6.
          terenu koje joj je odgovaralo, a da potom s   skog naroda Bosne i Hercegovine. Krajem   aprila, i SAD-a 7. aprila 1992. godine. Sam
          tih pozicija eventualno pregovara o politič-  1991, u izvjesnosti međunarodnog prizna-  čin priznanja, kao što znamo, nije otklonio
          kim rješenjima.                   nja Hrvatske, i hrvatska politika u Bosni i   olujne oblake oružane agresije i stradanja
            Ovu krizu i zastoj prekinula je Evropska   Hercegovini počela je postupno skidati ru-  naroda, ali je ipak znatno ojačao položaj
          zajednica najavljujući da će početi s prizna-  kavice obzirnosti.    Bosne i Hercegovine, dao joj pravo na sve
          vanjem nezavisnosti jugoslavenskih republi-  To nije spriječilo državne organe da na-  oblike legitimne odbrane i otvorio pristup
          ka. Satisfakciju za iznevjerene nade i izgu-  stave činiti neophodne korake prema ovom   međunarodnim institucijama. To joj je, uz
          bljeno vrijeme Evropa je ponudila u pozivu   velikom cilju, koji se prije tako malo vreme-  herojski otpor njenih branilaca, omogućilo
          svim republikama koje žele međunarodno   na činio nemogućim i uzaludnim snom. Is-  opstanak u periodu od 1992. do 1995, koji
          priznanje da do 23. decembra podnesu for-  punjavajući dodatni uvjet za međunarodno   je predstavljao jedno od najvećih iskušenja
          malne zahtjeve. Prijave su, osim dokaza o   priznanje nezavisnosti, Skupština SR Bosne   njene duge povijesti. Danas, kada teškim
          ispunjavanju definiranih kriterija, morale   i Hercegovine donijela je u ranim jutarnjim   hodom i s mnogo spoticanja Bosna i Her-
          sadržavati i izjave o prihvatanju određenih   satima 25. januara 1992. odluku o zakazi-  cegovina gradi svoju budućnost na putu
          principa i trebale su biti proslijeđene Arbi-  vanju referenduma za 29. februar i 1. mart,   evroatlantskih integracija, u svakom poku-
          tražnoj komisiji. Ova komisija, koja je for-  na kojem su se građani trebali izjasniti o   šaju blokade tog puta i destrukcije državne
          mirana još u septembru radi pravne pomoći   njenom budućem statusu odgovarajući na   strukture jasno se potvrđuje značaj velikog
          radu Konferencije o Jugoslaviji i na čijem   pitanje Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu   historijskog dijela obnove državne nezavi-
          je čelu bio predsjednik francuskog ustavnog   i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana,   snosti i njene odbrane. U historijskom isku-
          suda Robert Badinter, do 15. januara 1992.   naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana,   stvu ove borbe mnogo je korisnih primjera
          trebala je podnijeti izvještaj o zahtjevima za   Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji   koji korespondiraju s današnjim odnosima
          međunarodno priznanje, koje u traženom   u njoj žive. Skupština je usvojila zaključak   u zemlji i okruženju.
          roku nisu podnijele samo Srbija i Crna Gora.  da se referendum održi uz obavezan nadzor   Izvjesnost pozitivnog ishoda referendu-
            Bosna i Hercegovina svoj je zahtjev za   međunarodnih promatrača, kao i odluku o   ma pokrenula je reakciju protivnika neza-
          međunarodno priznanje Vijeću Evropske   povlačenju predstavnika Bosne i Hercego-  visnosti. Sarajevo i drugi gradovi i naselja
          zajednice uputila 20. decembra 1991. Ar-  vine iz svih jugoslavenskih saveznih orga-  širom Bosne i Hercegovine 2. marta ujutro
          bitražna komisija raspravila je navedeni   na i institucija.         osvanuli su blokirani barikadama koje su



         10  27/2/2020 STAV
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15