Page 9 - STAV broj 260
P. 9
uređenja i političkih odnosa u njoj. Hrvat- Predsjednik SDS-a najavio je početkom Predsjedništva SRBiH Alija Izetbegović
ska demokratska zajednica, slijedeći svoj za- marta 1991. godine na masovnom mitingu je zajedno s makedonskim predsjednikom
grebački politički izvornik, jedno je vrijeme stranke u Banjoj Luci da je za Srbe jedina Kirom Gligorovim ponudio plan za rješe-
bila jedina koja je imala i izvanjugoslavensku alternativa federalnoj Jugoslaviji – “Velika nje krize koji se zasnivao na asimetričnom
alternativu. S vremenom i razvojem politič- Srbija”. Pod odlučujućim uplivom državnog modelu ustavnog uređenja Jugoslavije, u
kih odnosa, stavovi su se mijenjali. Nakon rukovodstva Hrvatske rastao je utjecaj radi- kojem su svi trebali dobiti ono što su istakli
pomenutih političkih deklaracija i ustavnih kalnih i antibosanskih krugova i u politici kao svoje političke zahtjeve. Pokazalo se da
promjena u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj, HDZ-a Bosne i Hercegovine. Zbog specifič- ovo nije bilo moguće postići.
predsjednik SDA Alija Izetbegović na naj- ne pozicije i principa koje je međunarodna Nakon proglašenja slovenačke i hrvatske
većem je predizbornom skupu ove stranke zajednica primjenjivala u procesu priznava- nezavisnosti 25. juna 1991, uslijedio je krat-
održanom polovinom septembra 1990. u Ve- nja nezavisnosti jugoslavenskih republika, a kotrajni rat u Sloveniji i početak oružanog
likoj Kladuši izjavio da Bosna i Hercegovi- radi zaštite vlastitih interesa u tom procesu, sukoba u Hrvatskoj. Kriza je i intenzitetom
na, u slučaju izdvajanja Slovenije i Hrvatske, hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini i dinamikom prešla na nivo na kojem pla-
neće ostati s onim što od Jugoslavije ostane. bila je u ovom periodu obilježena dubokom novi i inicijative jugoslavenskih aktera nisu
Ovo je bio prvi javni nagovještaj mogućeg dvojnošću. Javno je priznavala suverenitet otvarali perspektive pomaka. Uključila se me-
postjugoslavenskog koncepta u Bosni i Her- Bosne i Hercegovine i njeno pravo na držav- đunarodna diplomatija otvarajući početkom
cegovini, koji je, naglasit ćemo da ne bismo nu nezavisnost, doprinoseći u skupštinskim septembra Konferenciju o Jugoslaviji, kojoj
ostavili utisak neobaviještenosti o srpskim i tijelima i organima vlasti svojim glasovima je predsjedavao britanski diplomat lord Peter
hrvatskim nacionalističkim planovima koji njihovoj realizaciji, dok je njena druga, taj- Carington, čija se osnovna zamisao sastojala
nisu računali s postojanjem Bosne i Herce- na strana polazila od pretpostavke da će srp- u tome da se Jugoslavija održava u nekom
govine nakon raspada Jugoslavije, za razli- ska politika dovesti do likvidacije Bosne i obliku života i jugoslavenske republike drže
ku od njih, istovremeno bio i probosanski. Hercegovine i stvarala preduvjete da u toj na okupu sve dok se ne postigne rješenje
U novembru 1990. godine u Bosni i situaciji Hrvatska uzme dio za koji je vje- koje bi bilo prihvatljivo za sve. Sam spora-
Hercegovini održani su višestranački par- rovala da na njega polaže pravo. Kompati- zum koji je ponudio Carington donekle je
lamentarni izbori. Na nivou republike i u bilnost ovih dviju politika potvrđena je na bio na tragu plana Izetbegović – Gligorov u
velikoj većini od 109 bosanskohercegovač- sastancima predsjednika Srbije i Hrvatske tome što je predviđao nezavisnost s među-
kih općina i Gradu Sarajevu, sa svega ne- u Karađorđevu i u Tikvešu 25. marta i 15. narodnim subjektivitetom za one republike
koliko izuzetaka, na vlast je došla koalicija aprila 1991. godine, na kojima su razmatra- koje to žele, kao i slobodne asocijacije repu-
triju nacionalnih stranaka: SDA, SDS-a i ni modaliteti rješavanja otvorenih pitanja u blika s međunarodnim subjektivitetom. U
HDZ-a. Novoizabrana vlast odmah se naš- srpsko-hrvatskim odnosima i na kojima je pogledu teritorijalnih pitanja polazio je od
la zarobljena u mrežama već stvorenih od- kao glavni princip njihovog rješavanja do- nepovredivosti republičkih granica.
nosa, s obavezom da odgovara na izazove govoreno međusobno namirivanje na račun Skupština Bosne i Hercegovine na dra-
jugoslavenske krize, pa je i sama postala teritorije Bosne i Hercegovine. matičnom je zasjedanju održanom 14/15.
žrtva njihovih temeljnih proturječnosti i U takvoj situaciji probosanske politič- oktobra 1991. usvojila Memorandum, u ko-
šireg konteksta nacionalne polarizacije. ke snage koje su participirale u vlasti na ni- jem je istaknuto da neće prihvatiti nikakvo
Ubrzo su unutar koalicije stvoreni široki vou republike nisu imale druge mogućnosti rješenje jugoslavenske zajednice u kojoj neće
frontovi na pitanjima sudbine Jugoslavije osim da traganjem za balansom između ra- biti istovremeno i Srbija i Hrvatska i u ko-
i statusa Bosne i Hercegovine, iza kojih se zličitih stremljenja pokušaju osigurati pro- joj s njima neće biti povezana na isti način,
vrlo jasno pokazao stvarni sadržaj i smisao stor za konstruktivno djelovanje i zaštitu kao i Platformu o položaju Bosne i Hercegovi-
pojedinih politika. interesa Bosne i Hercegovine. Predsjednik ne i budućem ustrojstvu jugoslavenske zajednice.
STAV 27/2/2020 9