Page 11 - STAV broj 260

postavili naoružani aktivisti SDS-a. Pred-
sjednik te stranke, danas osuđeni ratni zlo-
činac Radovan Karadžić, izjavio je da su svi
zahtjevi za referendum i nezavisnost Bo-
sne i Hercegovine nelegalni i da će izazvati
nekontrolirane procese koji mogu zapaliti
Jugoslaviju, pa čak i Balkan. Ali prekidač
za paljenje i gašenje ovog požara bio je u
Beogradu. Srpsko političko i vojno ruko-
vodstvo procijenilo je da je takva eskalacija
preuranjena, jer očekivani dolazak mirov-
nih snaga UN-a na područje Hrvatske, koji
je bio u srpskom interesu, još uvijek nije
izvjesan i eskalacija sukoba i prekid komu-
nikacije preko Bosne mogli bi biti opasni.
Na sastanku u Beogradu bosanskohercego-
vačkim podizvođačima radova naređeno
je trenutno smirivanje situacije. Karadžić
je zamolio jedino da on ne bude njegov iz-
vršilac, zbog očuvanja ratobornog imidža
među pristalicama, pa je uloga mirotvor-
ca povjerena komandantu 2. vojne oblasti
generalu Milutinu Kukanjcu. Izvršavajući
nalog Beograda, on je u javnosti ostavljao
utisak da je inicijator akcije tokom koje su
zajedničke patrole JNA i MUP-a narednog
dana uklonile barikade s puteva.
Neposredno uoči referenduma o ne-
zavisnosti, na inicijativu Evropske zajed-
nice i pod predsjedavanjem portugalskog
diplomate Joséa Cutileira u Sarajevu su
počeli pregovori lidera triju vladajućih
stranaka o ustavnom uređenju Bosne i
Hercegovine. Ishod ovih pregovora nije
mogao utjecati na odluku EZ-a o prizna-
vanju nezavisnosti, jer je to zavisilo samo
od ishoda referendumskog izjašnjavanja.
Ipak, od samog početka i cijelim tokom
njihovog trajanja u različitim formatima
međunarodnog diplomatskog posredovanja
jedna tendencija bila je konstantna – na-
stojanje da se nametne ustavna struktura
koja bi bila unaprijed osuđena na nefunk-
cionalnost. Slobodan Milošević se u sep-
tembru 1995. godine u razgovorima koji
su prethodili putu u Dejton zalagao za po-
stizanje sporazuma o budućem uređenju
Bosne i Hercegovine na dvoentitetskoj
osnovi, pri čemu bi entiteti bili istovre-
meno i simetrično u konfederaciji, jedan
s Hrvatskom, drugi sa Srbijom. Svoj pri-
jedlog obrazlagao je temeljnim argumen-
tom da takva država ne postoji nigdje na
svijetu, pa ni takva Bosna i Hercegovina
ne bi dugo trajala. Kada u sadašnjosti slu-
šamo zahtjeve za odlaskom stranih sudija
iz Ustavnog suda, za ukidanjem institucije
visokog predstavnika, i slične ideje usmje-
rene stvaranju uvjeta za potpunu opstruk-
ciju funkcioniranja državnih organa Bo-
sne i Hercegovine, što bi zatim poslužilo
dokazivanju navodne apsurdnosti i same
državne egzistencije, ne slušamo ništa što
već nismo mnogo puta čuli.
I da, prekidač je još uvijek u Beogradu. n

STAV 27/2/2020 11