Page 16 - STAV broj 265

DOBA KORONE

iskoristiti da ponovo pokrenu poslovanje da će iz vlastitog poslovanja moći vraćati ali, kako rekosmo, to i dalje nije toliko da
nakon što se riješe problemi s virusom. U kredit bez obzira na to koliko bio povo- može uzdrmati finansijski sektor.
ovom slučaju država podstiče potrošnju ljan?! Kreditni fond može biti jedna od Međutim, ako se stanje u privredi
i time izbjegava problem koji može na- mjera, ali tek u nekoj kasnijoj fazi oporav- pogorša, ako kriza bude izrazito duboka
stati pojavom deflacije. S tim što u ovom ka, kada bude izvjesnije kuda se krećemo. i teška, kao ona 2008. godine, banke bi
slučaju treba pažljivo tempirati upumpa- Vrlo važno za svaku državu u ovakvoj mogle doći u probleme s naplatom kre-
vanje novca u privredu. Ako se to uradi krizi jeste da ima stabilan finansijski sek- dita od pravnih, a posljedično tome i od
danas, neće imati nikakvog efekta. No- tor. Mada, pitanje je koliko finansijski fizičkih lica. To bi već bio teži problem
vac ništa ne znači privredi ako privreda sektor može biti siguran ako se sve oko – osim što bi banke gubile prihode, mo-
ne radi. Ova mjera ima smisla tek kada njega počne “rušiti”. Trenutno je jedini rale bi povećati iznose novca koje kori-
budemo sigurni da smo pobijedili virus problem finansijskog sektora, uvjetno re- ste kao rezervaciju za pokrivanje teško
i kada privreda krene u proces oporavka. čeno, smanjen dotok gotovine, jer uslužni naplativih kredita.
Do tada treba izdržati. Problem u ovom sektor ne radi, nema pazara koji se predaje Tu je ipak veća mogućnost da će ta-
slučaju radna su mjesta. Ako neko nije u u banku, ljudi u kriznim vremenima više kva kriza doći izvana, a ne iznutra. Nai-
stanju da nekoliko mjeseci zadrži radni- vole imati gotovinu u džepu nego broj- me, takva je vrsta krize, odavno je jasno,
ke, neka ih otpusti. Radnici će svakako ke na računu, ali to svejedno ne znači da neizbježna.
dobiti naknadu s biroa za zapošljavanje, može zafaliti gotovine u opticaju.
taman toliko dugo dok se epidemija ne “U samom bankarskom sektoru Bo- UVOZ FINANSIJSKE KRIZE
smiri. Istina, to će biti veliko finansijsko sne i Hercegovine trenutno ima viška “Najveću opasnost za banke predstav-
opterećenje za zavode za zapošljavanje, ali sredstava, gotovine, u iznosu od 2,8 mi- ljaju kompanije koje više ne mogu servi-
novac je i dalje u opticaju i nema opasno- lijardi maraka. Riječ je o deponovanoj sirati svoje kredite. A postoje mnogi zna-
sti da će ljudi ostati bez prihoda, a neće gotovini iznad obavezne rezerve banaka kovi da je ta prijetnja stvarna. Primjera
se, što je za ekonomiju najvažnije, znat- kod Centralne banke BiH, koju banke radi, cijene korporativnih obveznica kao
nije smanjiti potencijal lične potrošnje. mogu u svakom trenutku povući. U slu- da padaju u ponor bez dna. Zahvaljujući
Dakle, ovo nisu nikakve nove mjere čaju nužde, Centralna banka može spu- gotovo desetogodišnjem usponu global-
nego samo različiti pristupi koji se koriste stiti stopu obavezne rezerve za jedan ili ne ekonomije, čak su i ‘bezvrijedne ob-
za saniranje ekonomskih posljedica pande- dva procenta i tako osloboditi ogromne veznice’ kompanija za koje se smatralo
mije. Primjera radi, Sjedinjene Američke količine keša. Međutim, ako bi se eko- da su uzdrmane godinama bez ikakvih
Države odobrile su paket pomoći privredi nomska kriza odužila na tri ili pet godi- problema pronalazile kupce. Niske ka-
od dva biliona dolara, da biste bolje razu- na, onda bi i ovakvi problemi mogli biti matne stope omogućile su kompanijama
mjeli, riječ je od 2.000 milijardi dolara. realni”, smatra profesor na Ekonomskom da idu duboko u dugove, što je podsta-
Između ostalog, planirani su direktni če- fakultetu u Sarajevu Dženan Đonlagić, klo rast koji se u velikoj mjeri temeljio
kovi pojedincima i firmama pogođenim stručnjak za monetarne i javne finansije. na posuđenom novcu. To se sada vraća
virusom korona, te fond za kreditiranje Moratorij na plaćanje kredita pravnih i i proganja nas. I nije samo pitanje ban-
privrede. Njemačka se, recimo, odlučila fizičkih lica koji je uveden, mada još nisu karskih kredita. Posljednjih godina mno-
za drugačiji pristup, sufinansiranje plaća jasni kriteriji pod kojim se odobrava, može ge kompanije, posebno u Sjedinjenim
zaposlenih u autoindustriji s ciljem zadr- donekle smanjiti prilive novca u banke, Američkim Državama, sve više izdaju
žavanja radnih mjesta dok traje obustava
rada u Njemačkoj. Ali samo u Njemačkoj.
Jedna od opcija jeste i kombinacija
ovih mjera. Porezno rasterećenje privre-
de u manjem obimu dok traje stanje pri-
rodne nesreće, što će omogućiti firmama
da prežive period u kojem ne rade, ali u
tom slučaju oslobađanje mora biti strogo
ciljano, a nakon toga upumpavanje novca
u obnovu privrede.
Kod ove druge mjere treba biti poseb-
no oprezan imajući u vidu da su mnogi
građani Bosne i Hercegovine skeptični u
pogledu toga ko može dobiti pomoć od
države. Kriteriji moraju biti jasni i tran-
sparentni, fondovi moraju biti dostupni
svima pod jednakim uvjetima da bi se
izbjegli “lični talovi” i da novac ode u
pogrešne ruke.
Jedna od ideja u tom pogledu jeste
fond za kreditiranje privrede. Međutim,
takva mjera neće biti nikako od pomoći
najmanjim i najugroženijim. Naime, ri-
jetko ko će se usuditi uzeti kredit za pre-
vladavanje krize u situaciji velike neiz-
vjesnosti i situaciji potpuno iscrpljenih
vlastitih resursa. Ko u tako nestabilnom i
neizvjesnom okruženju može biti siguran

16 2/4/2020 STAV